Blog - siječanj 2007
ponedjeljak, siječanj 29, 2007

    Ploče 2006./2007. godina: ŽIVOT NAŠ SVAGDAŠNJI!







    Ovih smo dana od grupe građana Ploča dobili potpisanu peticiju kojom se zahtijeva hitno uklanjanje preko stotine tisuća tona rasutog tereta sa područja oko željezničkog kolodvora (vidi fotografije), kao i hitnu provedbu nadzora nadležne državne inspekcije, radi utvrđivanja utjecaja na zdravlje ljudi, okoliša i zraka, te kvalitete rada i stanovanja.
    Obzirom da su građani još u svibnju 2005. godine poslali potpisanu peticiju na koju nitko iz dubrovačke Inspekcije zaštite okoliša nikada nije reagirao , Lijepa naša preuzima na sebe ulogu glasnogovornika građana, i poduzet će potrebne mjere.
    Podržite ovu akciju svojim porukama i mailovima, jer SVI SMO UGROŽENI!  
                
                                 Ana Musa, predsjednica
       Udruge Lijepa naša za Dubrovačko neretvansku županiju
lijepa-nasa @ 21:43 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare

Kliknite na sliku i pogledajte kako se to ponašamo prema našoj planeti.


lijepa-nasa @ 01:59 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, siječanj 27, 2007

KRONOLOGIJA MJESTA


1684. god.Mlečani su zauzeli  Kulu Norinsku, a oko 800 obitelji iseljava iz Hercegovine i naseljava područja Metkovića i Opuzena, a neke obitelji naseljavaju područja Galičaka, Kozjaka i Lisne - a to su danas posjedi Komina
1742. god. Luka Vladimirović nagovara naseljenike da presele na drugu stranu rijeke Neretve (desna obala), i tada nastaje današnji Komin.
1782. god. Kominjani su na mjestu današnje crkve napravili grobište koje je ujedno bilo i uporište protiv Turaka, koji su još uvijek često napadali iz susjedne Hercegovine. Na grobištu je bila sagrađena i crkva sv. Ante Padovanskog. Do 1848.god. služio je jedan župnik u Opuzenu i Kominu, a od te godine  kominskom župom upravlja poseban dušobrižnik  pod čijom je jurisdikcijom još i Rogotin sve do 1901. godine.
1870.god. otvorena je četverorazredna osnovna škola u Kominu, koju su polazila samo muška djeca.
1901.god. blagoslovljen je veliki križ na Galičaku.
1907.god.  počela je izgradnja novog groblja koje je i danas na tome mjestu; iste godine blagoslovljena  je nova kapela na groblju. Kapela je posvećena sv. Liberanu i sv. Roku. Na tome se groblju, iznad Komina danas nalaze prekrasni primjerci  čempresa koji su opisani u skripti prof. Ivana Šugara:Farmaceutska botanika
1908.god. počelo je rušenje stare crkve koja je bila mala, i na njenom mjestu je počela priprema terena za izgradnju nove, današnje crkve.
28.3.1909.god. blagoslovljen je kamen-temeljac za izgradnju nove crkve.
1923.god. u Kominu se osniva "Hrvatska seljačka glazba" i športski klub "Gusar".
13.3.1924.god. posvećena je nova kominska crkva.
1938.god. kroz Komin prolazi željeznička pruga.
1950.god. sagrađen je Dom kulture.
1955.god.  Komin je dobio električnu struju.
1962. god. veliki potres zahvatio je cijelo makarsko primorje, pa su i u Kominu stradale stare kuće.
1965.god. Lijevom obalom rijeke Neretve prolazi  Jadranska magistrala. Razvitak turizma i prolazak magistrale pridonijeli su  velikom napretku Komina, čiji vrijedni i snalažljivi ljudi  uz magistralu improviziraju prodajne štandove za svoje proizvode.
1968.god. izvršena je melioracija donjeg toka Neretve. Tada su dobivene velike obradive površine na kojima su danas nasadi mandarina i drugog voća i povrća. No, nije se mogla predvidjeti veliko ekološko propadanje koje je tada uslijedilo. Isušivanjem jezera Modrič i Mlake uništena su prirodna staništa mnogih ptica močvarica:liske, patke, norke, i najveće prirodno mrijestilište u Europi.
1998.god. osnovane su kominske mažoretkinje, prve u dolini Neretve.
2000. i 2001.god. ekipe Komina bile su prve u maratonu lađa.
2001.god. u spomen na stotu obljetnicu  posvećenja križa na Galičaku, Kominjani su tu sagradili  kapelu.
ZAKLJUČAK: Iako je Komin najmlađe mjesto u dolini (osim Ploča), svejedno je bio u svemu među prvima:u osnivanju limene glazve, nogometnog kluba, mažoretkinja. Kominski su đaci među prvima išli na studije u Zagreb, Split i Sarajevo. Stoga danas ima više sveučilišnih profesora od bilo kojega mjesta ovdje, a svaki peti kominjanin ima višu ili visoku školsku spremu.



                               Podatke prikupila: Antica Medak

lijepa-nasa @ 16:55 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare
petak, siječanj 26, 2007

Leži tu, na dnu rijeke u dubokom mulju, zaboravljena, ostavljena, izgubljena, osamljena...........
Lukoči joj prekriveni travom i ponekom algom.
Veliki je kamen  čuva od opasnih bura, da je ne odnesu, istrgnu iz srca i našeg uma.
Borimo se za nju da ostane tu, s nama, nikad zaboravljena, stara, trošna lađa.
Od davnina  nam je bila veselje i tuga. Hranila nas.
Rađalo se u njoj, umiralo, vjenčavalo, bojevalo...........
Bila nam je sve, naša lađa.
Ostavljena prije mnogo ljeta, vraća se ponovno okupljajući  oko sebe mnoštvo svojih ljubitelja.
No, netko se sjetio oživjeti lađu, udahnuti joj izvorni neretvanski duh i podariti joj snagu, otrgnuti je od zaborava, i organizirati  Maraton lađa.
I tako su mnoge stare, zaboravljene lađe, ponosno stale bok uz bok, jedna do druge, uz čvrste veslače - hrabre momke doline Neretve.
Veslali su snažno od Metkovića do Ploča, uz mnoge prepreke koje su ih pratile, ali iskustvo, mladost, znanje i čvrstina ljudi i lađa izdržali su maraton. Pobjednici su slavili.
Veselili su se svi mještani doline Neretve i gosti koji su za tu prigodu doputovali iz cijele Lijepe Naše i inozemstva.

Bilo je veličanstveno.

Lađe su se vratile i opet nam služe, no ovoga puta donose veselje i suze radosnice. Gledajući ih kako snažno paraju korito rijeke Neretve, kao da opravdavaju svoju postojanost, okupljajući mladost punu pjesme i veselja.
Ona je tu, čuvat ćemo je i oteti zaboravu. Lađa je simbol Neretve; ostat će zauvijek među nama, ponosita kao i knez Domagoj, kojemu je uvijek donosila pobjede.


                                                                               Marina Kontić


lijepa-nasa @ 22:57 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare















U čarobnom svijetu Jadrana
punom riba, školjki i puževa
preljepa živi mala sirena
kraljica mora i morskih dubina.


Živjela je sretno sve dok jednog dana
iz Crnog mora preko oceana
ne dođe u Jadran jednorepi car
zao i ružan, dosadan i star.


Prohtio ružni car najljepšu ženu
pa oteo na prevaru malu sirenu
i smijući se glasno istoga časa

zbrisao sa devet morskih pasa.


Doplovio glas vitezu sa morskog žala
kako je tužna sirena mala
te se on zaputi istoga dana
do Crnog mora preko oceana.


Povede sa sobom sve dupine
i uz pomoć strašne pomrčine
uhvati cara kako se valja
u dvorcu ružnom od crnih koralja.


Trajala je bitka sve do zore
pjenilo se i crnilo olujno more
u strašnoj borbi do zadnjega daha
caru je starom ponestalo zraka.


Zagrli viteza mala sirena
kraljica mora i plavih dubina
svi dupini repom svojim mahnuše
i natrag ih u Jadran modri vratiše.


I sad su zagrljeni ta dva anđela
dolje među ribama i algama
i jako je sretna mala sirena
odat ću vam tajnu, zove se Ena.


                               Toni Krilić, Baćina


detalj sa ušća

lijepa-nasa @ 02:21 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, siječanj 25, 2007
    Nakon Gabele, još iz rimskih vremena, luka na Neretvi bila je na Umki, uz samu granicu između turske carevine i Mletačke republike. Zbog zamuljivanja i plićaka, pristup toj luci bio je otežan za veće brodove iz onog vremena. Zato je luka premještena nešto niže nizvodno, tamo gdje se i danas nalazi.
    Odlaskom Turaka iz BiH, austrijske vlasti koje su anektirale BiH, izgradile su na tom mjestu modernu riječnu luku. Do nje su dolazili veći jedrenjaci, ali i manji parobrodi. Ipak, od luke do mora bila je otežana plovidba tih brodova, jer tok rijeke Neretve nije bio reguliran. Osim mnogobrojnih plićaka plovidbu je otežavala i vijugavost rijeke u vidu meandera, sve do Kule Norinske. Zbog lakšeg pristupa većih brodova samoj luci, (a prvi parobrod stigao je u luku Metković 1840. godine) bilo je nužno ispraviti taj dio, što je i učinjeno oko 1880. godine. Taj poduhvat omogućio je redovni promet preko luke Metković, kao i brzu vezu putničkih brodova Trst – Metković.
Pročitaj kompletan post
lijepa-nasa @ 17:41 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, siječanj 24, 2007


Dragi mladi prijatelji, dragi moji Neretvani!

    Opisujući stvaranje svijeta Sveto Pismo nas uči kako je Gospodin stvorio travu i bilje što se zelene, ribe i sve što se kreće u vodi, ptice i sve što leti nebom. Na vrhuncu stvaranja stvorio je Gospodin čovjeka kao krunu svega, te je njemu, razumnom i inteligentnom biću, povjerio da čuva i vodi brigu o svemu stvorenju. Bio mu je povjeren sav svijet i sva njegova prirodna bogatstva da im se divi, da živi sretan što je Gospodin radi njega stvorio toliku ljepotu.
    I sve je to njemu stavljeno na raspolaganje, ali ne da zloupotrebljava i iskorištava, već da razumno koristi i kao izvor zadovoljenja životnih potreba i kao izvor neizmjerne radosti i sklada koji promatra s udivljenjem. On je u prirodi živio i s njom se suživljavao kao njezin najljepši dio.
Pročitaj kompletan post
lijepa-nasa @ 17:44 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, siječanj 23, 2007
    Na donjem toku rijeke Neretve, ograničavajući se na prostor između Gabele i Ploča, razlikujemo dvije vrste starih pučkih plovila: trupa i lađa.
    Za razliku od trupe, lađa je veće plovilo koje je služilo za prijevoz tereta, ali i ljudi. Koliko je bila važna za donji tok Neretve govori i uzrečica; «Nema za Neretvu što je lađa».
    Dijelovi lađe su: na dnu je kobilica ili kolumba, visoka 15 cm i okovana okovom. Od kobilice koso prema provi (pramcu) i krmi dižu se karine, zaoštrene prema naprijed. Na karine se stavljaju bande (bokovi). One se prave od više dasaka i jajoliko se suzuju prema kobilici. Kostur lađe čine 23 lukoća od dva komada, dok se prvih 5 lukoća s prove i krme nazivaju kenjčićima i od jednoga su komada. Na krmi s lijeve i desne strane, između sedmoga i osmoga lukoća nalazi se ručka za veslo, škaram.
Pročitaj kompletan post
lijepa-nasa @ 23:51 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
ponedjeljak, siječanj 22, 2007
     Kad smo ovog prolića odlučili kupiti kenjca svi su nam se smijali.
,,Pa šta će vam kenjac kad svatko ispred kuće ima parkirano bar po 60 konja?,, pitali su. E, pa ti konji i bruje i dime se i troše oktan super, ali ni jedan nije lijep kao naša kenja Njaka, i ni jedan na zna tako lijepo rikati i valjati se u pržini pred kišu.
     Dolazili su i prolazili turisti iz tko zna kojih dijelova svijeta i divili se ovim našim jezerima, i nitko se ne uslika kraj novog Mercedesa ili BMW-a ,ali svaki je čučnuo kraj naše kenje i napravio fotografiju za uspomenu, jer to je sada atrakcija, a ne one zvijeri metalik boje koje jure našim cestama. Mazili su je, pipali, grlili, a ona je mirno i pitomo pasla oko stabla kao da nije glavni glumac, već tamo neki drugorazredni statist.
Pročitaj kompletan post
lijepa-nasa @ 23:58 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
     
    Djeca u budućnosti  postaju ono čemu smo ih učili. Zato im moramo maksimalno pomagati u odrastanju, i poticati ih da budu kreativna, savjesna, pouzdana, osjećajna,  i produktivna ljudska bića. Moramo ih inspirirati da budu radoznali i ohrabrivati ih u stjecanju novih saznanja, slušati njihove ideje i učiti ih vrijednostima koje će pamtiti kroz cijeli život.
     Promišljajući o obrazovanju novoga doba, djeci moramo razjasniti  i artikulirati svoje principe, moramo znati dati prvenstvo onome što je važno, naučiti načine rješavanja problema i donošenje odluka. Logično je da smo kroz rad sa djecom uočili nedostatak informacija iz područja ekologije. One su vrlo oskudne i površne, i do njih dopiru uglavnom preko roditelja, TV i škole 
      Stoga smo list «Lijepa naša Neretva» kreirali kao primjenjivo interdisciplinarno učenje na temu očuvanja  okoliša,  posebno lokalne sredine.                                  
Pročitaj kompletan post
lijepa-nasa @ 12:53 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
nedjelja, siječanj 21, 2007

Ciljevi na kojima počiva program rada Udruge Lijepa naša su:

- promicanje ekoloških spoznaja, posebno odgoj djece i mladeži
o potrebi i načinu očuvanja okoliša,
- razvijanje ekološke svijesti odraslih, te poticanje rasta
gospodarstva na principu održivog i uravnoteženog razvoja,
- organiziranje praktičnih akcija zaštite i poboljšanja okoliša,
samostalno i u suradnji s drugim udrugama ili ustanovama,
- propagiranje prirodnih ljepota, kulturnih i drugih vrijednota
Hrvatske u zemlji i inozemstvu,
- razvijanje domoljubne svijesti i snaženje preporodnog duha.

    Aktivnosti naše udruge proizlaze iz programa rada koji se donosi svake godine. Program rada prilagođen je i najvećim dijelom okrenut mlađoj dobi,jer se tada  najjače stječu znanja, stvaraju dobre ili loše navike. U Pločama je ogranak Lijepe naše utemeljen 1996., i od samoga početka ga vodi Ana Musa koja je od 2001godine i županijska predsjednica.
    Kroz tih 10 godina  stekli smo prepoznatljivost i izvan naše Županije. Imamo bogato iskustvo u provođenju projekata, a udruga je potpuno sposobna kvalitetno i na vrijeme ih provesti.
Pročitaj kompletan post
lijepa-nasa @ 23:17 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
Brojač posjeta
1609106
Arhiva
Index.hr
Nema zapisa.