Blog - listopad 2007
srijeda, listopad 31, 2007

    Iz eko lista za mlade «Lijepa naša Neretva»    Priredio: Nikica Glavor , pedagog

    Obzirom na porast broja ovisnika o drogama među mladima, a s ciljem traženja motiva koji bi im pomogli ustrajati u odluci da neće uzimati sredstva ovisnosti (droge) ili da će zatražiti pomoć ako su u fazi eksperimentiranja ili same ovisnosti, mislimo da je korisno upozoriti na posljedice zlouporabe droga.
    Posljedice mogu biti zdravstvene (psihička i fizička oštećenja), ekonomske, socijalne, etičke i zakonske.
    O mnogim činiteljima ovisi na koji će način, kome i koliko štete nanijeti pojedina droga.
    Opasnosti po zdravlje, vrste droge koje ih izazivaju, simptomi i znaci na osnovi kojih možemo posumnjati da netko konzumira određena sredstva ovisnosti prikazana su u tablici.
    Mnoge droge mijenjaju ljudsko ponašanje, osobu čine neodgovornom, s vremenom se gube etički kriteriji, a težnja hedonizmu postaje dominantna životna preokupacija. Hedonizam - uživalački nazor na svijet i panseksualizam obećavali su slobodu, radost i život. Međutim, urodili su sasvim suprotnim plodovima : robovanju drogi, paničnom strahu  i tjeskobi pred očima neizbježive , nasilne smrti.
    Ovisnici prosječno žive oko 35 godina, a svoj kratki životni vijek najčešće provode između ulice, bolnice i zatvora.Njihova rana smrt najčešće je posljedica slučajnog predoziranja, samoubojstva ili pak stradavaju u prometnim nesrećama i od zaraznih bolesti (AIDS-a ili SIDE, B i C žutice,  jer  rizik zaraze među ovisnicima višestruko je povećan zbog načina uzimanja droge i često promiskuitetnog ponašanja).
    Ovisnost o drogama smatra se kroničnom recidivirajućom bolesti , a razorno i ubojito djelovanje na ljudski duh i tijelo onoga tko ih uzima, kao i tragedije kroz koje prolaze obitelji ovisnika, teško je  i opisati.
    Zato bi umjesto zaključka interpretirali riječi pape Ivana Pavla II. kojima se na jednom skupu obratio mladima:
    "Čuvajte se od napasti nekih varljivih i tragičnih iskustava ! Nemojte im se predati ! Zašto biste ušli u ulicu bez izlaza ?  Zašto odustajati od punog zrenja vaše dobi, pristati na prerano starenje ? Zašto spiskati svoju mladost,svoj život  i svoje snage, koje se mogu potvrditi u idealim poštenja, rada, požrtvovnosti, čistoće, prave i iskrene ljubavi !?"   

    DROGA SIMPTOMI ZNAKOVI OPASNOSTI

    Marihuana (trava),hašiš (šit) - neobično ponašanje, zakrvavljene oči, lošija koordinacija pokreta    karakterističan miris kod pušenja, sjemenke po džepovima, cigaretni papir    uzimanje jačih droga, ulaz u ovisničku supkulturu, psihološka navika, propadanje osobnosti.
    Amfetamini (speed) - ubrzan govor, ubrzana motorika, pojačana razgovorljivost, suhoća usta, žeđ, proširene zjenice    smeđi do bijeli prah u malim plastičnim vrećicama    halucinacije, moguća smrt, psihološka navika, propadanje osobnosti, gubitak apetita i težine.
    Ecstasy (MDMA) - ubrzan govor,ubrzana motorika, euforično raspoloženje, pojačana razgovorljivost, suhoća usta, žeđ, proširene zjenice    tablete grubo izrađene raznih boja i oblika s urezanim simbolima, moguća smrt kod preosjetljivog organizma, halucinacije, psihološka navika, propadanje osobnosti, gubitak apetita i težine.
    Hlapljiva otapala, lakovi, benzin i sl. - pospan izgled, slabija orijentiranost, euforično raspoloženje    tube ljepila, plastične vrećice    smrt zbog gušenja, anemija, toksična oštećenja.
    LSD (trip,kiselina) - jake halucinacije, nepovezan govor, bizarno ponašanje, neadekvatan smijeh ili plač, slabija orijentiranost    mali šareni papirići s crtežom, sitne kapsulice ili tabletice (2 mm), obojene kocke šećera, prah u plastičnoj vrećici, toksične psihoze, nepredvidivio ponašanje, izmijenjenost osobnosti, izloženost nesretnim slučajevima.
    Kokain - hiperaktivnost, dezinhibiranost i poduzetost do agresije, euforično raspoloženje, vrlo široke zjenice, bijeli kristalni prašak, rinitisi i crvenilo nosne sluznice, srčani udar, kokainski šok, izloženost nesretnim slučajevima, paranoidna stanja, halucinacije.
    Heroin, psihomotorna usporenost, pospanost (kljucanje), padanje kapaka, vodenaste oči, uske zjenice    ubodi na podlakticama, mrlje krvi na rukavima, igle i šprice nagorjele žlice ili čepovi, limunska kiselina, vatice, teška fizička i psihička ovisnost, propadanje osobnosti, infektivne bolesti.


lijepa-nasa @ 12:47 |Komentiraj | Komentari: 15 | Prikaži komentare
ponedjeljak, listopad 29, 2007

    Nastavljamo sa objavljivanjem najznačajnijih tekstova iz svih sedam objavljenih brojeva naših eko novina za mlade “Lijepa naša Neretva”. Vjerujem da ćete naći mnogo korisnih informacija, jer znam da mnogo mladih prati ovaj blog!


    Test je prvenstveno namjenjen učenicima završnih razreda osnovne škole i učenicima srednje škole,ali i svima ostalim.Testom možete provjeriti svoje znanje - informiranost o ovoj bolesti. 
 
1.Skraćenica AIDS označava Sindrom stečenog nedostatka imunosti. 
      DA          NE

2. AIDS nije teška bolest i lako se liječi.
      DA          NE 

3. Uzročnik AIDS-a je virus. 
      DA          NE              

4. AIDS (bolest) se pojavljuje odmah nakon zaraze .   
      DA          NE

5. Većina znanstvenika se slaže da su izvori zaraze  zelen cercopitecusi, majmuni iz ekvatorijalne Afrike .  
      DA          NE

6. Prvi slučaj AIDS-a zabilježen je u SAD-u 1990 g., a u R. Hrvatskoj 1995.g. 
      DA          NE

7. Samo homoseksualci moraju brinuti o AIDS-u.   
      DA          NE

8. Postoje rizične skupine osoba kod kojih je opasnost od zaraze veća.  
      DA          NE

9. HIV- virus humane imunodeficijencije napada crvena krvna zrnca.  
      DA          NE

10. AIDS se prenosi svim tjelesnim tekućinama.   
      DA          NE 

11. Pozitivan test na  AIDS  ( zaraženost HIV-om) znači da imamo AIDS. 
      DA          NE

12. Puno simptoma AIDS- a slično je onima drugih bolesti.
      DA          NE

13.Glavni načini prenošenja virusa - HIV-a  su :
- seksualnim (spolnim) kontaktom
- preko krvi
- od zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja 
      DA          NE

14. Uživanje droga višestruko je štetno,a kod intravenoznog uzimanja droge ("fiksanja") može se prenjeti i uzročnik AIDS-a 
      DA          NE

15. Opasnost od zaraze je vrlo velika u društvenim kontaktima kao što su : rukovanje, poljupci, zagrljaji, korištenje iste čaše, istog pribora za jelo, brisanje istim ručnikom, zajedničko korištenje WC-a ili tuša, kupanje u bazenima.
      DA          NE      

16. Virus HIV-a (uzročnik AIDS-a)  može se prenjeti preko uboda insekata, preko kućnih ljubimaca., a također i kapljičnim putem ; kašljem i kihanjem.  
      DA          NE    
 
17. Kod seksualnih kontakata (kada je u pitanju mogućnost zaraze) odnos s jednom osobom zapravo znači odnos sa svim osobama s kojima je ta osoba seksualno kontaktirala  zadnjih desetak godina.                
      DA          NE     

18. Vjerojatnost od zaraze HIV-om vrlo je velika prilikom davanja krvi u specijaliziranim ustanovama.
      DA          NE      

19. Kod uobičajenog bušenja ušiju, tetoviranja i sličnih intervencija nevažno je kakav se pribor primjenjuje.
      DA          NE 

20. Nije opasno biti u razredu ili istoj prostoriji s  učenikom (osobom) koji ima AIDS.             
      DA          NE  

21. Pravilnom uporabom prezervativa (kondoma,zaštitnih gumica) i općenito pridržavanjem pravila sigurnijeg seksa smanjujemo rizik od zraze.
      DA          NE

22. Neodgovorno je i opasno imati seksualne odnose s različitim osobama, pogotovo kad ih nedovoljno poznajemo.
      DA          NE    

23. Ako se neka osoba povrijedi i krvari, pametno bi bilo krvarenje zaustaviti rukom.             
      DA           NE      

24. Ukoliko se  protiv AIDS-a cjepimo već u OŠ. ne postoji  mogućnost da se zarazimo.                  
      DA           NE    

25. Nije poželjno razgovarati o seksu, drogi i AIDS-u u školi.
      DA           NE

26. Oboljelima od AIDS-a i nositeljima virusa HIV-a potrebno je razumjevanje ,podrška ,pomoć i ljubav.
      DA          NE  

27. Da bismo održali svoje tijelo zdravim moramo vježbati, baviti se športom, pravilno se hraniti, dovoljno vremena provoditi na svježem zraku i dovoljno spavati.               
      DA           NE   
 
Točni odgovori s objašnjenjima:

Pažljivo pročitaj objašnjenja svih odgovora kako bi još više produbio svoje znanje o AIDS-u.

Odgovori :
1. DA. Skraćenica AIDS od engleskoga"Acquired Immunodeficiency Syndrome" označava Sindrom stečenog nedostatka imunosti.
2. NE. AIDS je vrlo opasna  za sada neizlječiva bolest za koju ne postoji odgovarajuća zaštita cijepljenjem.Manifestira se upalama pluća, crijevnim i moždanim infekcijama  i rijetkim tumorom "Kaposijevim sarkomom" i u golemoj većini slučajeva završava smrću Medicina danas raspolaže s desetak lijekova koji djeluju protiv HIV-a.Kombiniranjem triju lijekova može se znatno usporiti i suzbiti umnožavanje virusa, no za sada se ne možemo govoriti o izlječenju, već samo o znatnom usporavanju bolesti. 
3. DA. AIDS uzrokuje virus humane imunodeficijencije-HIV od eng.Human Immunodeficiency Virus.Virus napada središte imunološkog sustava, T-limfocite, i paralizira obranu organizma prije nego se ona uopće organizira.
4. NE. AIDS se pojavljuje obično desetak i više godina nakon zaraze HIV-om kada je virus već znatno oštetio obrambene snage (imunološki sustav) i predstavlja završni dio HIV - bolesti.
5. DA. Znanstvenici se slažu u mišljenju da su izvori zaraze mogli biti majmuni iz ekvatorijalne Afrike, zaraženi pretečom sadašnjeg virusa, koji se zatim modificirao i prenio najprije na domoroce, a zatim se raširio po čitavom svijetu.
6. NE. Prvi slučaj AIDS-a  zabilježen je u SAD 1981.g, a u R.Hrvatskoj 1986.g.
7. NE. Svatko tko se rizično ponaša može dobiti virus AIDS-a.Važno je što radite , a ne što ste. Isključivo vaše ponašanje vas stavlja u rizičan položaj. 
8. DA. Zbog karakterističnog načina prenošenja zaraze ,postoje određene kategorije osoba u kojih je opasnost os zaraze veća tzv. "rizične" skupine : NARKOMANI (zajednička uporaba igala i šprica), HOMOSEKSUALCI (posebno seksualno ponašanje koje dovodi do povreda sluznice uzrokujući krvarenje),PROSTITUTKE (učestali seksualni odnosi s različitim osobama), HEMOFILIČARI (česte transfuzije krvi - uvođenjem testiranja na HIV,širenje infekcije transfuzijama krvi praktično je onemogućeno).
9. NE. HIV napada posebnu vrstu bijelih krvnih zrnaca tzv. T-limfocite koji su najvažniji u funkcioniranju imunološkog sustava.
10. NE. AIDS se isključivo prenosi preko određenih tjelesnih tekućina, spermom tj.sjemenom tekućinom, vaginalnim izlučevinama i krvlju. Iako je virus pronađen, u manjoj količini, i u ostalim organskim tekućinama (slini, suzama, mokraći,znoju) općenito se smatra da je ta količina premala za izazivanje infekcije. 
11. NE. Pozitivan test na AIDS znači da je osoba inficirana virusom, ali to još uvijek ne znači da ima AIDS, iako može virus prenjeti na drugu osobu.Bolest se obično javlja desetak i više godina nakon zaraze HIV-om.
12. DA. Početni simptomi zaraze HIV-om  slični su onima drugih bolesti- gripi ili čak stresu ; natečeni limfni čvorovi, pretjeran umor bez razloga, povišena temperatura, noćno znojenje,suhi kašalj, nagli gubitak tjelesne težine, upala sluznice usta, teški oblici herpesa te proljev.
13. DA. Sa zaraženog na zdravog čovjeka virus se isključivo prenosi a) spolnim kontaktom, b) preko krvi, c) sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja.
14. DA. Protuzakonito je i nezdravo koristiti droge ,ali ipak osobe koje ih uzimaju intravenozno ne bi smjele koristiti zajednički pribor, igle i šprice.Što je veći broj onih koji dijele istu špricu, veća je i vjerojatnost prenošenja zaraze.
15. NE. Nema opasnosti od  zaraze u normalnim društvenim kontaktima kao što su poljupci, zagrljaji,milovanja,korištenja istih čaša ili pribora za jelo.Opasnost postoji kad se predmeti koji mogu izazvati krvarenje npr.šprice, žileti, škare itd.koriste zajednički sa zaraženim osobama.
16. NE. Virus se isključivo prenosi spolnim kontaktom, preko krvi  te  sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja.
17. DA. Kad govorimo o seksualnom kontaktu važno je imati na umu da odnos s jednom osobom zapravo znači odnos sa svim osobama s kojima je ta osoba seksualno kontaktirala zadnjih 10-12 godina .To iz razloga što je bilo tko od tih ljudi mogao biti inficiran , a da nije znao. Zapamtite virus može živjeti u ljudskom tijelu 10 ili 12 godina prije nego što se pokažu znakovi bolesti.Međutim , u tom vremenu ta ista osoba može prenjeti virus na nekog drugog.
18.NE. U specijaliziranim ustanovama medicinsko osoblje provodi posebne mjere zaštite.Instrumenti se steriliziraju u odgovarajućim posudama, dezinficira se oprema i analizira krv prije davanja.
19. NE. Kod tetoviranja , bušenja ušiju i sličnih intervencija treba primjeniti igle za jednokratnu uporabu ili sterilizirane igle.
20.DA. Virus se ne prenosi normalnim društvenim kontaktima( rukovanje,grljenje,ljubljenje), pa stoga nije opasno biti u istoj prostoriji s osobom koja ima AIDS.Zapravo je ta osoba u većoj opasnosti od vas, jer se njezin imunološki sustav ne može obraniti  od infekcije koju može od vas dobiti.
21. DA. Uporabom prezervativa u svim vrstama seksualnih odnosa spriječava se prodor virusa kroz male neuočljive ozljede sluznice s jednog na drugog partnera.
22. DA. Vođenje ljubavi s različitim osobama  o kojima znamo malo ili ništa , povećava vjerojatnost da naiđemo na mogućeg nositelja virusa i tako se zarazimo.
23. NE. Nije dobro da bilo koji dio tijela dođe u doticaj s nečijom krvlju.Nikad se ne zna tko je inficiran virusom AIDS-a.Zapamtite, seropozitivne osobe iako izgledaju zdrave mogu jednako prenjeti virus, one su tzv. zdravi nositelji.
24. NE. Za sada cjepivo i učinkovita terapija protiv AIDS-a ne postoji, pa prevencija  ostaje jedini način borbe protiv širenja HIV-infekcije. 
25. NE. U školi je moguće i potrebno razgovarati o ovakvim temama.Objektivni razgovor o jednoj takvoj temi zasigurno je koristan.
26. DA. Nitko ne smije ograničiti slobodu ili prava pojedinaca samo zato što su zaraženi HIV-om. Lječenje osoba zaraženih HIV-om mora biti bez ikakvih ograničenja.Pravno i medicinski infekcija HIV-om je bolest kao i svaka druga.
27. DA. Zdrav i uravnotežen život pomaže tijelu da se održi zdravim .Tjelesno zdravlje i vedrina duha pridonose da budemo jači i otporniji na sve bolesti , pa čak i na AIDS.  

        AIDS SE MOŽE SPRIJEČITI !!!
        AIDS SE MOŽE IZBJEĆI !!!

    25-27 točnih odgovora.Tvoje poznavanje AIDS-u je odlično.
    20-25 točnih odgovora. Solidno si informiran o AIDS-u,ali ipak pažljivo pročitaj objašnjenja svih odgovora.
    15-20 točnih odgovora.Vrlo loše si informiran o ovoj bolesti. Pročitaj pažljivo sve odgovore,obvezno posudi u šk.knjižnici literaturu o AIDS-u. Neizostavno budi nazočan predavanjima o ovoj temi u svojoj školi.
    0-15 točnih odgovora.Tvoje znanje o AIDS-u je katastrofalno. Žurno nabavi literaturu o ovoj bolesti i dobro je prouči.Neznanje i neinformiranost o ovoj bolesti može biti vrlo opasno.

Priredio: Nikica Glavor,
pedagog U OŠ “V. Nazor” Ploče



lijepa-nasa @ 12:32 |Komentiraj | Komentari: 19 | Prikaži komentare
petak, listopad 26, 2007

    Malo ćemo vas podsjetiti na naš eko- list za mlade  «Lijepa naša Neretva». Duboko smo vjerovali u vrijednost toga lista, i želja nam je bila tiskati najmanje 10 brojeva. Od prvoga do zadnjega (sedmog) broja prošlo je nekoliko godina, borili smo se na sve moguće načine da se taj list ne ugasi, ali konačno smo ipak morali odustati, kao i svi do sada koji su pokušali nešto napraviti za ovaj grad! Iz starih brojeva izabrali smo tekst  Joke Batinovića o lokalnim novinama! 

    Lokalne novine su izvor raznih podataka iz našeg kraja, i u njima su sačuvani «mali» i «veliki» događaji, a neki od njih su nezaobilazni za iole ozbiljne istraživače prošlosti ovoga kraja. U našem kraju izlazilo je šest lokalnih novina, koje ću naznačiti da bi to bilo na jednom mjestu i da bi se sačuvalo od zaborava.
    «Naš list» izlazio je 1969/70. godine. Izišlo je jedanaest brojeva. Novine je izdavalo Narodno sveučilište iz Ploča, a izlazile su mjesečno. Glavni i odgovorni urednik bio je Luka Šiljeg, a tehnički urednik, Ante Kragić. Novine su tiskane u izdavačkom poduzeću «Slobodna Dalmacija» u Splitu.
    «Lučki radnik» izdavao je Odjel za informiranje, propagandu i organe upravljanja Radne organizacije «Luka Ploče». Taj mjesečnik tiskan je u Sarajevu, Metkoviću i Splitu. Prvi broj se pojavio u travnju 1976, a posljednji u travnju 1990. godine. Glavni i odgovorni urednik bio je Srećko Erak.
    «Močvaru» izdaje Savez za fizičku kulturu općine Ploče. Prvi broj tiskan je u svibnju 1977. godine. List je izlazio prema potrebi kao informativni list izdavača. Izašla su tri broja. Glavni urednik bio je Ranko Matutinović, a odgovorni urednik Slobodan Jakić. Novine su tiskane u NIP «Slobodna Dalmacija» u Splitu.
    «Slovo života» je vjerski list briško – gračke župe. Počeo je izlaziti 1986. godine. Isprva je bio tromjesečnik, zatim izlazi povremeno, i 1990. godine prestaje izlaziti. List je tiskao i uređivao tadašnji župnik briško – gračke župe, fra Vladimir Tadić.
    «Domagoj», koji je bio glasilo Domobranske bojne Ploče, izašao je samo u pet navrata. Prvi se broj pojavio u listopadu 1992. godine, a posljednji u siječnju 1994. godine. Mjesečnik je izlazio povremeno. Tiskan je u Metkoviću,  glavni i odgovorni urednik bio je Josip Batinović, a grafički urednik Blagotvor (Blago) Grgurinović.
    Sve su novine prestale izlaziti zbog izostanka, u prvom redu materijalne, a zatim i svake druge potpore. Prve novine zvale su se «Naš list». Najduže je izlazio «Lučki radnik», punih 14 godina.
    «Glas Kardeljeva» izlazio je u 1100 primjeraka. Novine obiluju podacima iz prošlosti ovoga kraja. Činjenica da su novine kratko izlazile ne umanjuje njihov značaj za ovaj naš kraj.
    Istraživači prošlosti Ploča i okolnih mjesta ne mogu ih mimoići u svojim istraživanjima prošlosti ovoga kraja.

                                         Joko Batinović


lijepa-nasa @ 20:41 |Komentiraj | Komentari: 15 | Prikaži komentare
utorak, listopad 23, 2007

    Dugo je vremena prošlo a da  „mali zeleni“ (kako su se sami nazvali) iz naše Udruge  nisu išli na eko-izlet. Prije desetak dana pala je odluka: idemo vidjeti kanjon Cetine  i Radmanove mlinice, gdje želimo posaditi nekoliko maslina. Nitko od nas nije znao baš ništa  o tome području, iako je tek stotinjak kilometara udaljeno.
    Jedan dobri, dragi i skromni Neretvanin iz Stabline, (koji ne želi da mu spominjemo ime) donio nam je desetak mladica  maslina oblica, koje ćemo posaditi iza naše škole, i uz obalu  Cetine.
    U petak, dan prije putovanja utvrdili smo konačnu listu putnika i sve detalje puta, a suglasnost roditelja svi su donijeli! Osim zelenbaća i moje malenkosti, tu je  naš Dino (neretvansko dite) koji je predsjednik mladih PUMa, zatim prelijepa Monika - volonterka Radosti, vrijedna  učiteljica Nada, a povela sam i svoju goru polovinu-ni on nije tamo nikada išao, a ostalo je slobodnih mjesta u autobusu.
    Subota, parkiralište Robne kuće, 8 sati , novi autobus, nas 21 – i avantura može početi! Jedno mi „zeleno“ dijete tek daleko od Ploča priznaje da je već dva dana u virozi, ali roditelji to nisu smjeli  saznati ni vidjeti, jer onda ništa od puta! Do Omiša su svi kao mali golubići, pospani i tihi, samo je Ivo izazvao uzbunu, muka mu je, sav je žut. Nije popio tabletu, iako sam im dan prije to savjetovala, ali i vrućina u autobusu je pripomogla mučnini. Vani je velika bura, pa je vozač htio da djeci bude toplo, i malo pretjerao.     Čim se grijanje ugasilo, a Ivo sjeo na prvo sjedalo, odmah mu je bilo dobro!
    Pred Omišem im diktiram broj moga mobitela, za svaki slučaj, i obavještavam ih da imaju slobodno do 11,30 što znači skoro puna dva sata. Prosvjeduju, to im je malo vremena, ali ostajem neumoljiva. Mi odrasli otišli smo  u jedan topli kafić, jer bura je doista orkanska, i stalno mislim kako ih uopće nije trebalo puštati.     U dogovoreno vrijeme svi su bili na okupu, i sada prelazimo u brod! Brod veliki, ali otvoren! Ajme, sedam kilometara na tolikoj buretini, Cetina kipi, smrznut ćemo se. Iz torbi se izvlače kape, čarape se umjesto na noge stavljaju na smrznute ruke, svi od vjetra izgledamo kao očerupane kokoši! Ovo je prava avantura malih neretvanskih gusara, koje smo kasnije učiteljica Nada i ja od milja prozvale herojima Cetine! Svi smo polijegali po podu, da nam manje puše, cure se zagrlile i napravile pravo klupko da se zagriju, neke razmaženije kukaju, muškići im se rugaju, ali i njima su uši crvene. Dino hrabro sjedi, Monika također – oni nisu popadali kao mi po podu, ali meni je još hladnije kad ih pogledam-tanka roba, tanki rukavi, a oni mrtvi-hladni! Moj brko i brodar nazdravljaju i zagrijavaju se iz bukare, a mene spašava Velimir svojom kapom, jer on ima kapuljaču, dok učiteljica Nada škljoca stalno aparatom!
    Brodar nam je i vodič, tumači nam značajne činjenice, ali od vjetra ga slabo čujemo. Iznad nas sure klisure, priroda je veličanstvena. U kamenu ugledamo uklesanu kapelicu, u daljini i visini, na samom vrhu omiške Dinare, vidi se tvrđava Fortica koja je služila  za sklonište narodu, a s toga su mjesta gusari mogli nadzirati veliko područje kopna i mora. U jednom trenutku iza broda se  pojavio  prelijepi labud koji se očito, ne boji ljudi, i dosta dugo je čak i letio slijedeći brod, jer su mu djeca bacala hranu. Priroda je zbilja predivna, Cetina se u svom donjem toku duboko usjekla između Mosora i Omiške Dinare, ali hladnoća nam prodire do kostiju i ne možemo potpuno  uživati u toj ljepoti!
    Dolaskom pred Radmanove mlinice završio je avanturistički dio puta! A Mlinice su restoran-izletište, u kojemu se u svježini krošnji visokih stabala i spokoju kamenih mlinskih kola osjeća duh protekloga vremena.
    Ručak je bio obilat i ukusan, ali ekipa je jedva čekala da se razleti po prelijepom okolišu. Zasadili smo naše masline, a onda se krenulo na košarkaško igralište, na ljuljačke, na mjesta gdje se nekad snimao film o poglavici Vinetuu, na mlinska kola, ribnjak……….. Jedva sam ih sakupila za zajedničku sliku, i opet ih na njoj nedostaje troje. Domaćini su nas počastili vrućim čajem i izvrsnim toplim fritulama. No, sve što je lijepo kratko traje, pa tako i naš put. Nismo htjeli riskirati povratak brodom, iako je tako bilo dogovoreno, i vraćamo se autobusom, sa još jednim zaustavljanjem u Makarskoj. Falio nam je naš Jole i Marko, i iako su željeli ići nisu mogli, jer su imali važnu utakmicu. Ali nekoliko smo puta u autobusu vikali: Jole………a nećemo vam reći što ide iza toga, Jole zna.
    Cesta je jako loša, tresemo se ko vreće krumpira, a na momente djeca su uznemirena, vozač prebrzo vozi!  Naljutio ih je i ražalostio jer nije htio glasno pustiti glazbu i stalno ih je (s pravom) opominjao da ne smiju ustajati jer pri naglom kočenju mogu slomiti kičmu! Puno je okuka, a on žuri i brza., i sad smo i djeca i ja već ljuti. Velimir krišom, skrivajući se iza mojih leđa dolazi naprijed, da kontrolira brzinu. Od 50 km njemu se čini 80, pa i ja kao zavjerenica gledam brzinometar i pokazujem djeci, opet iza leđa pet prstiju.
    S olakšanjem ulazimo u Ploče, djeca pjevaju  NK Jadranu, opraštamo se s napomenom da se ovaj tjedan opet sastajemo i pridružujemo akciji  Dinovih PUMa i Nadine Radosti. O čemu se radi, saznat ćete na vrijeme.
    Sada samo želimo da nam Tamara što prije ozdravi, nju je «sredila» Cetina, i danas nije bila u školi!


lijepa-nasa @ 13:34 |Komentiraj | Komentari: 18 | Prikaži komentare
ponedjeljak, listopad 22, 2007

    Hrvatsko planinarsko društvo  «Zagreb-Matica» - Sekcija društvenih izleta - organiziralo je  od 19. do 21. listopada trodnevni izlet autobusom  po dolini Neretve, a za smještaj su (po mojoj preporuci) odabrali Ploče. U petak navečer pun autobus Zagrepčana nam je veselo stigao, najprije na Baćinska jezera, kojima su bili očarani, a mnogi od njih nisu  - ne samo vidjeli – nego ni čuli za ta jezera, i nisu mogli doći sebi kako takvu ljepotu ne reklamiramo jače i agresivnije. Tamo, na jezerima im je Jasna (Krilić) bila fantastična domaćica, pohvalili su mi se da ih je nudila najljepšim smokvama koje su ikada jeli, i odmah su krenuli u akciju nabave smokava.
    Obzirom da sam prošle godine magistricu farmacije, gospođu  Dragicu Jedvaj, voditeljicu grupe planinara iz Zagreba uputila gdje sve treba ići, što vidjeti i kome se javiti u Neretvi, ona me po dolasku ove godine, za vrijeme večere zamolila da dođem u Hotel «Bebić».
    Ono što sam vidjela za vrijeme večere šokiralo me! Zamislite, u srcu Neretve, u vrijeme kad beremo tisuće tona mandarina, ovi su gosti iz Zagreba za desert dobili BANANU! Nevjerojatno!
    Dok su ljudi večerali, održala sam im jedno kratko predavanje o Neretvi, a u međuvremenu je došla i naša Jasna, koja je svojom čuvenom harmonikom totalno očarala neretvanske goste.  Sviralo se i pjevalo  puna dva sata, svi su se razgalili i bili očarani vedrom dalmatinskom atmosferom!
    U cijeloj ovoj priči tužno je što je ova grupa, kao i prethodna, posjetila  Zaostrog (Franjevački samostan), Metković (ornitološka zbirka), Vid (arheološki muzej i Naronu), Opuzen (berba mandarina), vozili su se Neretvom, samo u Pločama nisu nigdje išli niti išta vidjeli. Ja sam, nažalost, sa djecom iz Udruge ujutro morala putovati, inače bih ove planinare odvela barem na našu izvidnicu, da vide sliku  doline kakvu nigdje ne mogu vidjeti.
    Eh, da sam barem neki faktor u gradu! Organizirala bih pojedina domaćinstva u Kominu, Rogotinu i na Baćinskim jezerima za ruralni turizam. Mnogi već sada imaju skoro sve uvjete, samo ih treba organizirati i reklamirati. Imamo majstore u Baćini i Kominu koji prave prekrasne, izvorne neretvanske suvenire, otkupila bih sve te suvenire i izložila ih u Turističkoj zajednici, da ih gosti mogu kupovati. Vodila bih turiste u staru baraku gdje je bila prva crkva u Pločama, vodila ih u novu crkvu kakve nema od Splita do Dubrovnika, naplaćivala im pogled sa izvidnice, a do vrha postavila dva-tri štanda sa pićem i suvenirima, napravila na magistrali tipske kućice (pojate) od  botura kao prodajne štandove, organizirala pri TZ  lađare koji bi vozili turiste od Ploča, pokraj luke do ušća, postavila  na ušću  drvene table informativnog karaktera o svim vrijednostima koje tamo imamo, vodila ih u muzej koji je formirao prof. Kovačević, pozvala građane da daju svoje ideje…………
    No,  narod kaže: Eh, da mi je – ništa gore nije!
lijepa-nasa @ 10:04 |Komentiraj | Komentari: 11 | Prikaži komentare
petak, listopad 19, 2007



    U mjesecu listopadu već se tradicionalno obilježavaju  Dani zahvalnosti za plodove zemlje, dani kruha.
    Središnja Državna  svečanost ove godine održala se u Vukovaru prošle nedjelje. No, osim svete mise koju je prenosio 2. program HRT,  nigdje na programima naših TV kuća ni riječi o tome.Vidljivo je da se s vremenom sve manje govori o tim danima, i sve su manje prisutni u javnosti. Hrvati se odriču svega što ukazuje na njihovo kršćanstvo i katoličanstvo, kao da se toga stide, kao da to nije važni dio tradicije svakog našeg čovjeka. 
    Ponekad me je sram što sam Hrvatica, toliko smo nisko pali. Pomiješali smo sve vrijednosti, i ponašamo se u skladu s onom narodnom: čega se ovca stidi, time se koza diči! Digli smo repicu, I ogolili našu sramotu. Kao slijepci jurišamo za tom idiotskom, ofucanom, trulom krepalinom Europom. Iako ne želim politiku (osim zelene) na ovome blogu, ne mogu se suspregnuti i ne reći da tu Europu od srca prezirem!
    Što se mene tiče, voljela bih da nikada ne dođemo pod njene pokvarene skute. Kome je ona dobra donijela, osim sebi, naravno. Kroz povijest su tlačili narode na Europskom, ali i drugim kontinentima, krali tuđe blago i tuđu kulturu, bogatili se na tuđi račun. Svoju tradiciju i Englezi, i Francuzi i Talijani grčevito čuvaju, za jednoga Američkog vojnika Amerika je u stanju (kao Hitler nekada) bez milosti pobiti  koliko im treba tuđih ljudi, a mi se odričemo svega što može i u tragovima mirisati na Hrvatstvo, katoličanstvo, Domovinski rat, a počesto s drugima i pljujemo po tim svetinjama. Kakav smo mi to narod?
    No, u našoj se školi, hvala Bogu,  nismo  odrekli obilježavanja svih dana važnih za Hrvatsku, pa tako ni Dana kruha. I ove je godine, kao i proteklih 15 svečano i veselo uz vrisku mališana, a sve miriše na kruh i plodove zemlje!




lijepa-nasa @ 12:13 |Komentiraj | Komentari: 16 | Prikaži komentare
utorak, listopad 16, 2007

    Dužni smo vas obavijestiti što je bilo iza prosvjeda koje smo 6. rujna organizirali kao Građanska inicijativa Ploče 2007., pod nazivom „Pravo na zdravi život“.
    Kao odgovor na naše zahtjeve sa prosvjeda od 6.9. najprije nam se javilo Gradsko poglavarstvo Grada Ploča, koje je na sjednici od 2.listopada podržalo naše zahtjeve, i te je zahtjeve kao svoje zaključke uputilo Luci, Lučkoj upravi, Min.mora i Min.zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, te im dalo 30 dana za poduzimanje mjera i saniranje emisije ugljene prašine.
    Javila se i Luka Ploče, čiji dopis je potpisao direktor, kap.Ivan Pavlović, dipl.ing., sa opširnim navođenjem poduzetih mjera.
    U dopisu koji je upućen Gradskom poglavarstvu, a dostavljeno na znanje Udruzi  „Lijepa naša“  navodi se što je sve Luka poduzela. Treba naglasiti da je naša udruga u ožujku o.g. podnijela inspekciji prijavu i peticiju protiv prašenja u Pločama, i na taj dopis odmah smo iz Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite iz Zagreba dobili odgovor o obavljenom inspekcijskom nadzoru. O tome nadzoru i poduzetim mjerama koje im je inspekcija naložila javljaju iz Luke (nas je inspekcija o tome obavijestila svojim dopisom od 27. travnja 2007.), te naglašavaju da je inspektorica u kontroli izvršenja rješenja, na dan 18.7.2007. utvrdila da je Luka Ploče d.d. u potpunosti ispoštovala naloženo, da je nabavila vozilo za vlaženje i čišćenje prometnice unutar luke, da su u postupku nabave vozila za prskanje i vlaženje uskladištenog tereta, vrše se mjerenja UTT na lokaciji POSovih zgrada koje su najugroženije, te obavještavaju o izgradnji terminala za rasute terete.
    Na kraju dopisa iz Luke pozivaju članove Gradskog poglavarstva i eko udruge koje djeluju na području doline Neretve (uključujući, naravno, i Udrugu Lijepa naša) da posjete Luku i na licu mjesta se uvjere u sve navedeno.
    Naravno da ćemo poziv prihvatiti!
    Na kraju treba naglasiti da smo danas iz Ureda predsjednika Vlade RH dobili pismo u kojemu nas obavještavaju  da je predsjednik Vlade  RH primio našu predstavku, te da su po njegovom naputku  naš dopis proslijedili Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, gospođi Marini Matulović Dropulić.
    Daj Bože da se sve napisano i obistini u praksi. Dobro je da se, na neki način, komunikacija ipak uspostavila.
    Ovi su odgovori dokaz da oni koji su ih napisali ipak drže do građana ovoga grada!


Luka1960.
lijepa-nasa @ 21:26 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare
ponedjeljak, listopad 15, 2007

    Prošli tjedan sam bila na Međunarodnoj konferenciji zelenih  koja je održana pod nazivom: Zeleno, boja budućnosti! Obzirom da smo bili u Sarajevu,  zgodan naziv, baš prigodan, pa je bilo i šala na tu temu!
    Informirala sam ih o mega-projektu Republike srpske Gornji horizonti, i o tome koje su posljedice toga projekta na dolinu Neretve.
    Predstavnik Srbije iz Beograda žestoko se obrušio  na mene da snižavam razinu diskusija, jer je to lokalni problem, i na ovoj konferenciji ne treba govoriti o tome. Zamislite, projekt od 400 milijuna eura u čiju problematiku su uključene – osim Bosne i Hercegovine i Hrvatska i Crna gora, gospodin iz Srbije proglašava nevažnim i lokalnim. Može se naslutiti i zašto?!
    Onda se digao jedan od moderatora skupa iz Zagreba, i baš dopro oprao Beograđanina. Na moje iznenađenje, javio se i predstavnik Centra za životnu sredinu iz Banja luke, i potpuno potvrdio moje navode. Digli se bome i Bošnjaci, i oni su žestoko protiv toga projekta.
    Za vrijeme stanke mi je prišao jedan poznati Bosanski poslanik iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, i predložio  zajedničko rješavanje ovoga problema, gdje bi iz Vlade RH trebalo pokrenuti inicijativu prema Vladi Federacije BiH. U svakom slučaju, ja sam bila vrlo zadovoljna gužvom koju sam napravila svojom diskusijom.
    Jučer dobijem od kolege iz Zelenih Neretva Konjic mail sa porukom: konačno, dobre vijesti!
    Evo što je objavljeno u listovima Oslobođenje i Dnevni avaz:


  Vlada FBiH traži obustavu projekta "Gornji horizonti"

  Vijeće ministara BiH treba obustaviti sve aktivnosti na izgradnji preostalih objekata Hidroelektrane Trebišnjica
12.10.2007. 09:34
  Vlada FBiH je  donijela zaključke kojima od Vijeća ministara BiH zahtijeva, u roku od 15 dana, poduzimanje adekvatnih mjera povodom projekta "Gornji horizonti".
  Prije svega, to se odnosi na definiranje i uspostavu odgovarajućih mehanizama kojima će biti osigurana kvalitetna koordinacija aktivnosti u vezi s problematikom projekta “Gornji horizonti” između nadležnih entitetskih institucija.
  Između ostalog, Vlada FBiH traži i osiguravanje poštivanja uvjeta iz dosadašnjih vodoprivrednih akata za sve objekte Hidrosistema Trebišnjica. U slučaju ponovnog izdavanja vodnih akata, treba osigurati učešće institucija FBiH i Republike Hrvatske, obzirom na uticaje u vezi promjene vodnog režima.
  Do ispunjenja svih zahtjeva, kaže se u zaključcima Vlade FBiH, Vijeće ministara BiH treba obustaviti sve aktivnosti na projektovanju i izgradnji preostalih objekata Hidroelektrane Trebišnjica.

                             


lijepa-nasa @ 13:32 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
subota, listopad 13, 2007

    Javljaju mi Kominjani: nešto se radi na ušću, tamo su i Hrvatske vode!
    Sjetih se ljeta i one goropadne gospođe iz Ministarstva koja je nagovijestila radove, a da nije ni znala gdje je područje na kojemu će se raditi, niti što će se tu bagerirati. Tada je spominjala „digu“, rupe u njoj i bagere.
    Ja doista ne znam o čemu se radi, ali Kominjani bi morali znati!
    Ne znam ni da li je upoznat Grad Ploče, Mjesni odbor Komin, Ministarstvo zaštite…… Ne mora značiti da je nešto zlo, možda je i dobro i potrebno to što se radi, ali...........
    Evo  nekoliko  slika sa mjesta radova.

 
 
lijepa-nasa @ 12:54 |Komentiraj | Komentari: 15 | Prikaži komentare
četvrtak, listopad 11, 2007

    Nakon kratkotrajnog vraćanja u povijest Ploča, čeka nas  realnost, jer život ne stoji, i ne obazire se na ono što je bilo, već juri i gazi bez milosti! Zato mi nema druge, već kao pravi zeleni policajac nastaviti čuvati naš okoliš.
    Sigurno se ponekad  zapitate ima  li kakvih odjeka poslije  našega prosvjeda i zahtjeva na zdravi život.
    Prvu i do sada jedinu reakciju dobili smo od Gradskog poglavarstva Grada Ploča. U njihovom dopisu piše da podržavaju naše zahtjeve:
-  da se kod pretovara i skladištenja svih tereta na lučkom području osiguraju eko standardi kakvi se primjenjuju u EU;
-  da se transport rasutih tereta iz Luke Ploče obavlja u natkrivenim vagonima kroz teritorij RH;
-  da  nadležne državne inspekcijske službe postupaju sukladno Ustavu i zakonima RH na lučkom području Ploče i o istome sustavno izvješćuju javnost.
    Zahtijevaju od Luke Ploče, Lučke uprave Ploče, Ministarstva mora i Ministarstva zaštite okoliša poduzimanje mjera na saniranju emisije ugljene prašine na lokaciji privremenih skladišta u roku od 30 dana, a sve u cilju zaštite zdravlja žitelja Grada Ploča i okolice. Ukoliko se u navedenom roku ne poduzmu sve mjere kako bi se otklonili navedeni problemi, Grad Ploče obratit će se nadležnim institucijama.
    Grad nije podržao naš prvi zahtjev koji glasi: Da se hitno zaustave sve aktivnosti na lučkom području koje ugrožavaju pravo na zdrav život građana Donje Neretve. No, sada je situacija drugačija, kiša pada pa nema prašenja i ugrožavanje zdravlja građana trenutno je bitno smanjeno.
    Čekamo i ostale reakcije, i varaju se oni koji  misle da smo odustali! Mi iz Građanske inicijative točno znamo što hoćemo i kako to ostvariti!
    A koliko je građanska svijest proradila, evo dva primjera:
    Prije nekoliko dana iz Slanog zove uspaničeni ženski glas, kaže kako je nepoznati netko preko noći isjekao više desetaka stabala borova  uz more, i gospođa misli da to radi načelnik njihove općine radi nekakve izgradnje. Kao županijska predsjednica naše udruge odmah sam reagirala, i ispostavilo se da je građanka  bila u pravu. Devastacija je spriječena, ali je interesantno da mi je gospodin načelnik odmah rekao da je to politički atak na njega, a ja blage veze nemam koja je on politika, niti sam ja ikakva politika.
    Što se može, čim dirneš u osinjak, odmah te proglašavaju protivničkom političkom stranom.  A mene baš briga za to, ja i politika – fuuuuj!
    Prije dva dana dođe mi čovjek s Čeveljuše i veli kako se tamo šutom sa Strabagovog  gradilišta zatrpava jedan mali izvor, i treba to zaustaviti.
    Čovjeka raduju ovakve reakcije, kojih je sve više, jer je to znak da ljudi više neće šutke gledati uništavanje prirode.
    I onda shvatim da nisam uzalud  11 godina svoga života posvetila zaštiti prirode.


lijepa-nasa @ 12:25 |Komentiraj | Komentari: 16 | Prikaži komentare
utorak, listopad 9, 2007

    Ne znam da li ću uspjeti udovoljiti različitim zahtjevima, jer  ovo je blog posvećen isključivo zaštiti okoliša! Ponekad malo „iskočimo“ , ali samo malo, i onda shvatimo da su ljudi željni priča i slika iz života starih Ploča i Pločana.
    Tekstovi zadnja dva posta uzeti su iz našega eko lista „Lijepa naša Neretva“! Oni koji su imali barem jedan od sedam do sada tiskanih brojeva znaju da smo u tome listu obrađivali isključivo Neretvu – njena mjesta, gradove, povijest, kulturu, običaje, književnost, jezik, folklor, glazbu......
    Tekstove su nam pisali (osim učenika, naravno) profesori, pedagozi, agronomi, liječnici, lovci, ribari, pjevači,  ministri, stari Neretvani, čak i nadbiskup Barišić. Taj list je bio  moja dugogodišnja ideja, i uz pomoć nekoliko kolega  iz  udruge «Lijepa naša», pokrenuli smo ga kao projekt koji nam je preko RECa financirala jedna švicarska nevladina organizacija. Tiskali smo ga u 1.200 primjeraka i dijelili djeci i odraslima besplatno. Interes je bio ogroman, i mogli smo slobodno utrostručiti brojku, da smo imali financija. Za sedam brojeva trebalo je mnoga vrata otvoriti, mnoge pojedince i ustanove moliti da nam plate tiskanje. A toliko divnih radova – punih neizmjerne ljubavi za svoj kraj - smo kroz taj list objavili i usrećili mnoge male i velike.
    Žao mi je što naš grad toliko malo drži do sebe i svoje tradicije. Istina je da se počeo graditi 1947. godine, i da mu je samo 60 godina, ali kroz te se godine tu rodilo, školovalo, odraslo, ženilo, umirovilo i umrlo veliko mnoštvo ljudi, a danas u njemu živi generacija koja je emotivno veoma vezana za svoj grad, kao i svuda u svijetu!
    O povijesnim činjenicama ustrajno piše profesor Ante Kovačević, o starome životu i naseljavanju grada fakte nam prenosi Ante Erak, ali emotivno o Pločama nigdje ničega, a to je ljudima tako potrebno. Ni ja, a niti bilo tko drugi iz naše Udruge nema više snage moliti (prositi) da nam udijele za tiskanje lista koji ni slučajno nije komercijalan – radili smo ga iz čiste ljubavi, naša mala ekipa nije tražila ni dobivala kune za svoj rad, a dijelili smo ga besplatno.
    Zato, evo pozivam sve one koji žele i mogu nešto emotivno napisati iz prošlosti ovoga grada, njegovih ljudi i pojedinaca – pišite nam, i mi ćemo vaše radove sa zadovoljstvom objaviti. Stare slike imamo, prekrasne su!
    Sve vas voli Ana.


Crnarijeka1948.
lijepa-nasa @ 12:53 |Komentiraj | Komentari: 24 | Prikaži komentare
nedjelja, listopad 7, 2007

    «Stabla naglašavaju godišnja doba svojom ljepotom, spremište su kisika za cijeli planet i jamstvo stabilnosti za svaki ekosustav. Svi dišu.»

    Na putu od kuće do škole nekada sam prolazila kroz park prepun visokog, snažnog i krošnjatog drveća. U ono vrijeme mi se, onako malenoj, park činio poput velike šume sa stablima divovima. Opažala sam život u bezbroj oblika i zvukova slušajući pjev ptica, vihorenje lišća na vjetru, čudesne mrmore parka u sjenama i krajobrazima godišnjih doba.
    U parku je, koji sam nazivala šumom, baš kao u bajci, živjela obitelj u drvenoj kućici. Djevojčica je išla sa mnom u razred pa sam je često posjećivala.
    Pitala sam se je li ona, baš kao i Dorothy, doletjela nošena vihorom u zemlju Oza. Šetale bismo parkom po suhom, vlažnom i zlaćanom lišću.
    Bio je tu povremeni stanovnik, kao zao duh parka, i jedan goropadni pijetao. Nisam znala otkuda se stvorio, tek nije volio djecu. Kao da nas je namjerno sačekivao na izlasku iz škole i kriješteći jurio za nama srdito tresući svojom crvenom  perjanicom kljuckajući nemilosno svoje žrtve. Spašavali bismo se u paničnom bijegu ne gledajući kuda gazimo. Jednom sam i sama pala nasred puteljka plačući od straha i boli.
    Jednoga dana moja prijateljica je morala odseliti jer im više nisu dopuštali živjeti u parku.
    Nikada je više nisam vidjela.
    Kad sam odselila u drugi dio grada, nisam zapravo nikada napustila svoj park. Koristila sam svaku priliku da prođem drvoredom jer je to značilo da idem stazama svoga djetinjstva. I dalje je to bio miran i ljubak park. Stabla su rasla, disala, grmlje bujalo.
    A onda sam jednoga dana idući prema pošti opazila nevjerojatan prozor: djelatnici «Izvora» pilili su velika stabla. Neki su, završivši posao, sjedili na klupama i užinali. Trupla su bila posvuda uokolo, iz zemlje su virili samo batrljci. Uzalud sam se osvrtala neće li ih netko zaustaviti.
    «Možda je ipak neophodno da se neka stabla posijeku i park pomladi. Ostalo je još stabala», tješila sam se.
    Ali, kao da im nije bilo dosta: svaki put bilo je sve manje drveća, sve više prostora i svjetlosti. U sebi sam sjetno i zbunjeno promrmljala: «Bože, što je ostalo od mog parka?»
    Još neko vrijeme su stabla, kao nijemi svjedoci vremena, postojani i utihli ležali po tlu. Vidik je bio pregledniji, zasađeno cvijeće, stabalca i grmlje, podrezane živice, obnovljene klupe. Sve se zašarenilo, zacvrkutalo i osulo bojama, ali više ništa nije bilo isto. Neka druga djeca igrala su se na puteljcima ni ne sluteći kako je park nekada izgledao prepun velikih stabala, s drvenom kućicom, oblacima koji su lebdjeli ponad njega, noćnim nebom probodenim zvijezdama i uštapima. Ptice su tražile gnijezda na nekim drugim stablima, kukci su napustili svoja staništa, lišće nije šuštalo na vjetru.
    Kada će stabla ponovno narasti, sjene zaigrati na suncu, povjetarac zašaptati kroz grmlje? Znala sam u tim trenucima da mi moj park nitko ne može oduzeti jer on živi u mom sjećanju u tisuću zvukova i otajstava, narasta u svoj ljepoti kao san.
    U mom gradu ima još parkova, ali nijedan nije kao moj, park moga djetinjstva.
                                    
                                            Jelena Tadijanović



Gimnazija1960.
lijepa-nasa @ 13:17 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare
petak, listopad 5, 2007


Naselje1959.

   Najmlađi grad na našoj obali smjestio se na nadmorskoj visini od 2 metra. Nalazi se na dodiru ravnice delte Neretve, a brdovitim krškim predjelima sjeverozapadno od ušća Neretve 4 kilometra, u zaljevu (Mala Pošta) – zaljev Ploče.
    Nastanak i razvoj grada, a s njime i luke, rezultat je višestoljetne prometne i trgovačke tradicije Donjoneretvanskoga kraja.
    U IV. Stoljeću prije Krista u Neretvanski zaljev uplovljavaju Grci, koji utemeljuju Naronu. Tijekom srednjega vijeka lučke usluge preuzima Gabela (Drijeva), početkom XVIII. stoljeća Metković, a početkom XX. stoljeća Ploče.
    Prvi put povijesno ime «PLOČA» zapisano je u srednjovjekovnom razdoblju, točnije 6. studenoga 1387. godine u nazivu luke, a drugi puta 1426. godine gdje se naziva «A LOCO PLOČA PROPE NERENTUM» (oba naziva nalaze se u dokumentima povijesnog arhiva u Dubrovniku).
    Razvoj luke i grada zahvaljuje se izuzetnim topografskim uvjetima koji su odredili njihov nastanak. I luku i grad tvore zaljev dug 3 kilometra, dubok od 12 do 14 metara sa širinom ulaza do 150 metara, dobro je zaklonjen sa zapadne, sjeverne i sjeveroistočne strane (kota Višnjica 241 metar, kota Stražbenica !») metara). Kao prirodni lukobran služi i poluotok Pelješac koji štiti sidrište luke od vjetrova sa pučine.
    Pred početak II: svjetskog rata luka Ploče postaje stvarnost.
    Prvi projekt luke izgrađen je 1936. godine (Boris Karakoz), a iste godine počeli su radovi na produžetku uskotračne pruge od Metkovića do Ploča (22 kilometra). Pruga je završena 1942. godine i njezinom izgradnjom završava prva faza gradnje luke. Početak gradnje luke (pri tome se misli na lučku infrastrukturu) počinje nakon 1945. godine, gdje se usporedno razvija i naselje Ploče.
    Izgradnjom željezničke pruge normalnoga kolosijeka Šamac – Sarajevo – Ploče 1966. godine i njezinoga elektrificiranja 1969. godine završava druga i započinje treća, suvremena faza razvitka, koja kulminira 1990. godine sa pretovarenih 4.950.000 tona tereta.
    Od velikih radova u luci treba spomenuti rušenje brda Zmijinac 1964. godine.
    Moderni grad od svoga postanka više je puta mijenjao ime: Ploča, Aleksandrovo, Ploče, Kardeljevo, pa ponovno Ploče, pa Kardeljevo, pa konačno opet Ploče.
    Prema popisu pučanstva iz 1991. godine u gradu živi 11.220 stanovnika, a 2001. – 10.904 stanovnika. Sam grad obuhvaća naselja: Baćina, banja, Komin, Rogotin, Peračko Blato, Plina – jezero, Staševica i šarića Struga.
    Reljefno raznolik prostor Donje Neretve karakterizira kontakt rijeke, mora, nizina, krša i močvare. Možemo izdvojiti tri fizionomske cjeline:
1.    Deltanska holocenska ravan
2.    Krški vapnenački okvir i
3.    Obalna maritimno – litoralna zona.
Dolina Neretve u stratigrafskom pogledu najmlađi je dio ovoga kraja. Ušće Neretve izgrađuju sedimenti delte nastali nasipanjem od pleistocena do danas.
    Krški okvir ovoga prostora izgrađuju sedimenti mezozojske i kenozojske starosti. Najstarije naslage pripadaju gornjem trijasu i pružaju se od Slivna Ravna prema jugoistoku.
    Jurske naslage nalaze se na južnim padinama Rilića i sastavljene su od vapnenca i dolomita.
    Obalna maritimno – litoralna zona proteže se u smjeru sjeverozapa – jugoistok. Od Podace do Gradca sastavljena je od fliša, a od Gradca do rta Tanka Punta javljaju se naslage vapnenca. Najstariji dio obale proteže se od Tanke Punte do rta Višnjica i sastavljen je od dolomita.
    Klima prostora je sredozemna, sa srednjim zimskim temperaturama od 7,6 stupnjeva C. Najhladniji je siječanj, a najtopliji srpanj . 25 stupnjeva C. Vjetar koji najčešće puše je jugoistočni vjetar. Padaline su nejednako raspoređene: najsušniji je srpanj, a najvlažniji je studeni. Snijeg rijetko pada, a kada padne malo se zadržava.
    Od prirodnih ljepota kojima ovaj prostor obiluje, svakako na prvo mjesto treba izdvojiti BAĆINSKA JEZERA. Smjestila su se izvan aluvijalne ravni, u krškom prostoru (krška jezera), sjeverozapadno od ušća Neretve i 2 kilometra od Ploča, uz magistralu prema Splitu. U krškoj kotlini nalazi se šest jezera, točnije rečano šest potopljenih ponikava, od kojih je pet međusobno povezano. Od zapada prema istoku leže: CRNIŠEVO, VRVNIK, OĆUŠA, SLADINAC, PODGORA i PLITKO JEZERO. Najveće je jezero Oćuša – 55.4 hektara, a najdublje Crniševo – 31 metar. Ukupna površina jezera je 1,38 kilometara četvornih. Baćinska jezera leže ispod razine mora, a njihova površina je iznad nulte točke, pa se ubrajaju u Kriptodepresije. Iako su blizu mora, jezera su ispunjena slatkom vodom. Bogata su florom i faunom, a od riba najviše ima cipla, jegulje, plotice, brena i ukljuve.
    Jezera su turistički valorizirana, jer privlače svojom ljepotom i bojom vode, koja se dnevno više puta mijenja zbog upada sunčevih zraka i vegetacije u kojoj prevladava jablan, bor, smreka, tužna vrba i šaš (ševar).

                              Vlado Barbir, prof.


Ploče danas
lijepa-nasa @ 12:29 |Komentiraj | Komentari: 12 | Prikaži komentare
srijeda, listopad 3, 2007

    Doista nisam mogla vjerovati da ćete nas u tako kratkom roku sto tisuća puta poželjeti posjetiti i čitati.
    Bio je sami kraj siječnja ove godine kad me je naš dragi Dino  (dolinaneretve) nagovorio da otvorimo ovaj blog, i evo, za samo osam mjeseci stekli ste dobru naviku,  ostali ste nam vjerni, i velika brojka od 100.000 je tu!
    Od srca vam se svima zahvaljujem, jer ovo nije blog sa šarenim slikama, sa veselim zgodama i nezgodama, sa stihovima koji dušu liječe, sa intimnim zapisima……Na ovome blogu često vas oneraspoložim lošim vijestima, rastužim ružnom istinom, razočaram u neke institucije, ali se uvijek, uvijek trudim da vam govorim  istinu i samo istinu!
    Hvala  što nam vjerujete, iako znamo da nas posjećuju i oni koji nas baš ne vole, kojima smetamo, koji nam upućuju ružne riječi!
    No, mi nećemo odustati, a nemojte ni vi! Ovdje će uvijek biti sadržaja od kojih će neke boljeti glava!
    Hvala ti, Dino, tebi najviše, ali hvala i Tišini, Šašavoj, Dunji mirisnoj, našem Jasminu Brajloviću, Kruni iz Alerta, Luki iz Ferala,  portalu H alter,   na konkretnoj pomoći! Hvala na riječima ohrabrenja i podrške Kamenčici, Sjeni, Dupini, Nadi, Tajnitajni, Swirl, Issi, Anđelki, Flexi, PUMama, Opuzencu Svoj na svome, Mari Opuzenki – ma svima, svima registriranim i neregistriranim. Hvala i svim mojim klincima i klincezama  iz Udruge koji ne odustaju od zaštite okoliša!
    Do idućih 100.000 ostajte mi zdravi, veseli i ekološki osviješteni!



lijepa-nasa @ 10:29 |Komentiraj | Komentari: 19 | Prikaži komentare
utorak, listopad 2, 2007

    Sve češće dolazim do zaključka da oni koji žele sudjelovati u zaštiti prirode moraju biti ne samo visokoobrazovani, već sa više završenih fakulteta,  poznavanjem više svjetskih jezika, i obaveznim poznavanjem specijalnog jezika državne administracije. Jednom rječju – stručnjaci opće prakse.
    Dakle, ovih je dana na 37 adresa  raznih nevladinih udruga Dubrovačko neretvanske županije stiglo jedno čudno pismo!
    Iz Županijskog zavoda za prostorno uređenje i održivi razvoj uputili su nam dopis ovakvoga naziva: Rudarsko geološka osnova/studija DNŽ – anketni upitnik za nevladine udruge kojima je područje rada očuvanje prirode i okoliša.
    Pišu nam kako    „prostornim planom DNŽ je utvđena obveza izrade rudarsko-geološke osnove kojom će se definirati potencijalnost prostora županije po vrstama mineralnih sirovina, prijedlog gospodarenja, te način sanacije tijekom korištenja i nakon zatvaranja  eksploatacijskih polja, odnosno uređenja  prenamjenom napuštenih polja, a rezultati predmetne osnove bi se ugradili u izmjene i dopune Prostornog plana županije.“
    I kažu još: „U cilju dobivanja što kvalitetnije osnove/studije koja bi omogućila razvitak gospodarenja arhitektonskim i tehničkim građevnim kamenom u Županiji uvažavajući ograničenja s obzirom na potrebu zaštite prirode i okoliša potrebni su nam stavovi nevladinih udruga u odnosu na eksploataciju mineralnih sirovina“
    A evo i neka od upućenih nam pitanja: (prepisana doslovno, dakle greške nisu naše):

P7 dali smatrate da se nova eksploatacijska (?) mogu otvarati ako se nakon sanacije stvaraju okolišni uvjeti za povečanje bioraznilikosti?
Ponuđeni odgovori:     Da,            Da ali uz strogo provođenje projekata sanacije,        Ne, kod nas se ne poštuje pozitivna regulativa,                 Ne treba otvarati nova eksploatacijska polja bez obzira na zakonsku regulativu.
P9  Koju od navedenih aktivnosti na prostoru Županije smatrate da ima najnegativniji utjecaj na okoliš? (rangirajte od 1 do 5 (5 najveći neg. utjecaj).
Ponuđeni odgovori: Eksploatacija mineralnih sirovina     Fragmentacija prostora usljed izgradnje cesta       Tretiranje poljoprivrednih površina agrokemikalijama     Eksploatacija šuma              Industrijska proizvodnja
Ima toga još puno. Pitaju nas kakav je odnos lokalnog stanovništva prema eksploataciji mineralnih sirovina,  kakvi su stavovi udruge na eksploatacijska polja mineralnih sirovina.............itd.

    Rekli bi naši dragi Baćinci: Tebe te , Bože, šta to ovi govore, kojim jezikom?!
    Tko ovdje koga  *ebe? Ma što oni misle da smo mi u udrugama!  Treba napomenuti da se u Županiji vrlo često organiziraju najrazličitiji sastanci, radionice, seminari, prezentacije, ali nema šanse da zovu udruge iz doline Neretve, jer ništa od Metkovića do Baćine nije u vidokrugu županijskih vlasti. Ali ovoga puta, ovaj znanstveni upitnik poslali su na 20 neretvanskih  od ukupno 37 adresa. Možete misliti kako drže do Neretve.
    Naravno da na ovu anketu nećemo odgovoriti jer ne želimo biti sudionici igre kojoj ne znamo pravilo!


lijepa-nasa @ 22:43 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
Brojač posjeta
1605705
linkovi
Nema zapisa.
Arhiva
Index.hr
Nema zapisa.