Blog - listopad 2011
ponedjeljak, listopad 31, 2011
Doživjela sam ono čemu se ni u snu nisam nadala: u nedjeljnom  broju Slobodne Dalmacije (od 30.10.) na desnoj strani naslovnice osvanula je slika predsjednika Sabora Luke Bebića, a na lijevoj moja slika i izjava, što zbilja nisam očekivala. Masnim slovima na samome vrhu naslovnice piše: Ana Musa: Sramota, Bebićeva mirovina je koliko pet mojih!

Pitate se u čemu je štos! Mislila sam, jadna, da sam dio prostora naslovnice zaslužila dugogodišnjim ekološkim radom, i otklanjanjem opasnosti od izgradnje brane na Neretvi! Ma kakvi, nema to veze. Zapravo, o tome piše na 8. i 9. stranici  ovoga nedjeljnoga izdanja pod naslovom: Bruxelles zaustavio branu na Neretvi. U svakoj normalnoj zemlji to bi bila prava vijest za prve stranice listova. Ali kod nas je to sasvim sporedna stvar, jer politika je alfa i omega svega.

Novinar je želio prenijeti razmišljanja Neretvana o mirovini od 12.000 kuna koju će primati naš dični barba Luka, pa možete misliti kakve je odgovore dobio. A urednik je na naslovnici istaknuo moje mišljenje kao najinteresantnije među devet anketiranih.

No, ostalih osam je ljutito baš kao što sam i sama: nekoliko njih tvrdi da njemu mirovina uopće i nije potrebna pored svega što ima. On ne živi od prvog do prvog, a cijene su, nažalost, iste svima, bez obzira koliko tko prima. Dotaknuli su se i imovinske kartice, koja je zbilja impozantna Evo što  o tome piše portal  24sata još 11. veljače 2008., dakle prije pune tri i pol godine. A bog zna što je tu u međuvremenu još pridodano.

- Plaća 24.000 kuna; ušteđevina 25.000 eura; dohodak od obiteljskoga gospodarstva 50.000 kuna
- Brodica duga šest metara, iz 1994., vrijednost 60.000 kn; ribarski čamac, tip Marušić iz 1983., vrijednost 5000 kuna
- Polj. zemljište 28.000 m2; stan u Zagrebu 93 m2; kuća u Komarni 120 m2; kuća u Desnima 77m2; ukupna vrijednost nekretnina iznosi 3,950.000 kn
- Supruga: poljoprivredno zemljište, Samobor (70.000 kn); građevinsko zemljište u Markuševcu (120.000 eura); Mercedes iz 1996.; ušteđevina 40.000 eura
- Udio u Fondu branitelja; umjetničke slike, namještaj i sl. u vrijednosti 150.000 kn; odšteta za konfisciranu imovinu 50.000 eura; nasljedstvo 130.000 eura!

 Naravno da ni ja ni nitko drugi ne može uspoređivati svoju mirovinu sa mirovinom predsjednika Sabora. No, kakav je bio cjeloživotni rad  ovoga čovjeka. Što je on učinio za Neretvu? Što je uopće učinio po čemu će ga pamtiti pokoljenja?

U projekciji  izračuna koji sam dobila  od  HZMO prije nekoliko dana za iduću godinu, za 37 godina rada u školi moja će mirovina iznositi 2.400 kuna, što je pravo bogatstvo u odnosu na 51 posto umirovljenika koji  primaju mirovinu koja (prema blogu Večernjega) u prosjeku iznosi 1259 kuna, a od preostalih  umirovljenika njih 79 posto prosječno mjesečno prima 1676 kuna.

Ako je visina mirovine pokazatelj vrijednosti nečijega rada kroz cijeli život, onda je predsjednik Sabora  Luka Bebić  suho zlato u odnosu na nas ostale građane ove zemlje. Iz svojih visina on vidi samo med i mlijeko koji teku Hrvatskom, i nije mu nikakav problem odvojiti nešto siće za svoga prijatelja  iz Remetinca.

Ne, nisu oni lopovi, nego smo mi budale!

Radnički žuljevi


lijepa-nasa @ 11:07 |Komentiraj | Komentari: 19 | Prikaži komentare
srijeda, listopad 26, 2011
Skandalozno i sramotno je  što zamjenik gradonačelnika grada Ploča g.Goran Kovač u svom   "Sažetku  aktivnosti od 2004.g.do 2011. g " nijednom riječju nije spomenuo činjenicu da su građani sami odlučili da ne žele trafostanicu i dalekovode na postojećim lokacijama.

Isto tako, prešućivanje činjenice da je Ured za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije ukinuo lokacijsku dozvolu za izgradnju trafostanice na postojećoj lokaciji je neoprostivo i zlonamjereno, jer je g. Kovač upoznat s činjenicom da HEP i HAC nemaju lokacijsku dozvolu za trafostanicu, a samim time ni Potvrdu glavnog projekta ( čitaj : građevinsku dozvolu ).

Odluku o tome gdje neće biti trafostanica donijeli su građani našeg grada i okolnih mjesta svojim potpisima. Tu odluku potvrdilo je Gradsko vijeće kad je odlučilo da se potpisi priznaju kao rezultat referenduma i da se sukladno tome pokreće procedura za izmjenu prostornog plana.

Što se tiče prikazivanja nerealnih troškova i vremenskih rokova pomoću kojih HEP i HAC pokušavaju ucjeniti građane našeg grada, možemo reći da ćemo zahtijevati od zamjenika gradonačelnika da javno objavi troškovnik koji je dobio od HEP-a i HAC-a za navedenu trafostanicu i dalekovode.

Budući da slične troškovnike HEP-a i HAC-a već duže vrijeme provjerava Državno odvjetništvo i Uskok, dobijenu dokumentaciju proslijediti ćemo navedenim institucijama.

Ivica Popovac, predsjednik Udruge GRAĐANI ZA GRAD PLOČE

                                                                                                

lijepa-nasa @ 01:05 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare
petak, listopad 21, 2011
Vjerujem da se sjećate  kako sam na Svjetski dan močvarnih staništa  02.  veljače ove godine  sa grupom hrvatskih i inozemnih nevladinih organizacija zastupala Udrugu Lijepa naša za Dubrovačko neretvansku županiju na prijemu  u zgradi Delegacije EU, kada smo  veleposlaniku Paulu Vandorenu, voditelju Delegacije EU u Republici Hrvatskoj predali prosvjedno pismo u kojemu nevladine organizacije izražavaju svoju duboku zabrinutost zbog planiranih projekata regulacije rijeka  Neretve, Dunava, Drave, Mure i Save.
Ovu smo akciju naše male delegacije označili kao posljednju šansu za spas hrvatskih rijeka. Što se Neretve tiče, u prosvjednom smo pismu naveli kako Hrvatske vode žele realizirati projekt brane nizvodno od Opuzena, koja će uništiti  posljednja prirodna područja rijeke Neretve i njene delte koja predstavlja najveće močvarno područje na cijeloj jadranskoj obali i hrvatskom dijelu Sredozemlja, a to je danas tek 20% onoga što je nekada bilo na ovome prostoru.

Protivljenje lokalne zajednice nizvodno od planirane brane  je veliko, jer je bilo čak 76 primjedbi na Studiju utjecaja na okoliš te brane, a poznato je da se u EUniji (za razliku od nas u RH) poštuje mišljenje lokalnog stanovništva.

Među ekolozima se ovih dana proširila vijest da je projekt brane podno Opuzena «pao», da od toga neće ništa biti, jer EU to ne podržava i ne odobrava.

Još uvijek nemam službenu potvrdu, ali sa vrlo važnih mjesta sam dobila neslužbenu potvrdu o tome.

Gospodin Paul Vandoren održao je riječ, i naš je materijal sa dokazima o štetnosti projekata na pet hrvatskih rijeka završio u sjedištu Vijeća EU  u Bruxellesu, gdje je ozbiljno razmotren. Nadam se da ću uskoro saznati više o poduzetim radnjama i mjerama za svih pet rijeka, ali za sada mi je ipak najvažnije saznanje  vezano za Neretvu.  Za svaki slučaj podnijeli smo i tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske, i tako potpuno osigurali osporavanje projekta brane na Neretvi.

A političari neka vode svoje politike, samo neka kasnije ne tvrde kako su oni zaslužni za odbijanje ovoga opasnoga i nepotrebnog projekta.          


Bili smo posljednja šansa za spas hrvatskih rijeka               Foto:Ured Delegacije EU                                                                                             

lijepa-nasa @ 20:44 |Komentiraj | Komentari: 22 | Prikaži komentare
srijeda, listopad 19, 2011

              Ovih smo dana svjedoci nesmiljene borbe za glasove na predstojećim parlamentarnim izborima. Borbe pasa i borbe pijetlova – koje su inače zabranjene, prava su kamilica prema vratolomnim jezičnim borbama naših dičnih političara.  Ne gleda se koga se i kako udara, glavno da je udarac što niži, što bolniji i da se protivnik maksimalno oblati.

             Nažalost, mediji su dostupni svima, pa svi sve vide i čuju. Ali glas budućnosti, glas mladih Hrvatske se gotovo i ne čuje, to je samo (studentski) šapat, i ništa više. Zadrigli od debljina u svome bogatstvu političari  niti vide niti čuju glas  Hrvatske. Za njih vrijedi ona: Hrvatska, to sam ja!

             Ali kada mladi u školi dobiju zadaću da napišu tekst na temu „Moja domovina” i kada bi ti političari to čitali, vidjeli bi sa koliko ih cinizma i gorčine vide ti mladi, i koliko je ogromna razlika između njih. Razlika je  u poštenju, poštovanju i ljubavi  prema svojoj domovini koju oni prvi prodaju u bescijenje i usput se bogate, a ovi drugi, mladi, mogu ih samo s gorčinom prezirati!


Napisala: Sara Medak  1.a IV gimnazija ''Marko Marulić'', Split

            Moram napisati nešto o s svojoj izmučenoj i napaćenoj domovini Hrvatskoj. Kako ovo ne bi bio još jedan sastavak o hrvatskim dolinama, gorama, rijekama, otocima i ostalim ljepotama, dotaknut ću temu koju najmanje volim - mračna strana Hrvatske poznatija kao politika.

            Još davnih 90-ih, po ne znam koji put, Hrvati su se odlučili boriti za svoju samostalnost, vjeru, teritorij i jezik. Nakon toliko godina Hrvatska je samostalna.

,,Napokon slobodni'', pomisli narod i na vlast postavi ne baš uzorne političare. Isti, našu samostalnu Hrvatsku svim silama i snagama guraju u ralje svima nam drage Europske unije. ,,Sve je to idealno, Europa je izlaz iz krize'', veli vrh, ,,možda i velesila postanemo.'' I tako Hrvati puni nade predvođeni pretilim političarima koji se hrane našim plaćama, mirovinama, PDV-om i tko zna čime još, okreću leđa samostalnosti. Ne bi bilo toliko loše da je samo samostalnost u pitanju. Nestaje i vjera i jezik i teritoriji. Naime, na ovom svijetu nema mjesta rasizmu i diskriminaciji, što daje za pravo ljudima svih vjera, rasa i nacionalnosti da se bezbrižno useljavaju u predivnu Hrvatsku. Sve je još uvijek dobro, bar se tako čini. Ljudi se useljavaju, kupuju, kupuju i kupuju, nama novac, a njima naše ponosno ,,naša domovina Hrvatska''. Dok se stranci tuku za Hrvatske otoke, kuće, stanove i sve milimetre naše zemlje, vrh nalaže da se do određenog datuma sve naše kune pretvore u njihove eure. Hrvatima naravno ne smeta, oni ponosno prebrojavaju prodajom zarađene eure na , nekoć hrvatskim danas ruskim, američkim i njemačkim, plažama. ,,Mi Hrvati! Naša Hrvatska! Mi imamo more. Imamo povijest. Mi smo se borili za samostalnost.''

            Izgubiti je, izgubiti vjeru, jezik i sve te gore, doline, rijeke, otoke, izgubiti obalu i šume, kulturu zbog malo politike? Izgubiti sve lijepo vezano uz, još uvijek našu, Hrvatsku? Suludo, zar ne? O jadna moja napaćena i izmučena domovino.



lijepa-nasa @ 21:46 |Komentiraj | Komentari: 16 | Prikaži komentare
utorak, listopad 18, 2011
       Test je prvenstveno namijenjen učenicima završnih razreda osnovne škole i učenicima srednje škole, ali i svima ostalim. Testom možete provjeriti svoje znanje - informiranost o ovoj bolesti. 
 1.Skraćenica AIDS označava Sindrom stečenog nedostatka imunosti. 
      DA          NE
2. AIDS nije teška bolest i lako se liječi.
      DA          NE 
3. Uzročnik AIDS-a je virus. 
      DA          NE              
4. AIDS (bolest) se pojavljuje odmah nakon zaraze .   
      DA          NE
5. Većina znanstvenika se slaže da su izvori zaraze  zelen cercopitecusi, majmuni iz ekvatorijalne Afrike .  
      DA          NE
6. Prvi slučaj AIDS-a zabilježen je u SAD-u 1990 g., a u R. Hrvatskoj 1995.g. 
      DA          NE
7. Samo homoseksualci moraju brinuti o AIDS-u.   
      DA          NE
8. Postoje rizične skupine osoba kod kojih je opasnost od zaraze veća.  
      DA          NE
9. HIV- virus humane imunodeficijencije napada crvena krvna zrnca.  
      DA          NE
10. AIDS se prenosi svim tjelesnim tekućinama.   
      DA          NE 
11. Pozitivan test na  AIDS  ( zaraženost HIV-om) znači da imamo AIDS. 
      DA          NE
12. Puno simptoma AIDS- a slično je onima drugih bolesti.
      DA          NE
13.Glavni načini prenošenja virusa - HIV-a  su :
- seksualnim (spolnim) kontaktom
- preko krvi
- od zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja 
      DA          NE
14. Uživanje droga višestruko je štetno,a kod intravenoznog uzimanja droge ("fiksanja") može se prenjeti i uzročnik AIDS-a 
      DA          NE
15. Opasnost od zaraze je vrlo velika u društvenim kontaktima kao što su : rukovanje, poljupci, zagrljaji, korištenje iste čaše, istog pribora za jelo, brisanje istim ručnikom, zajedničko korištenje WC-a ili tuša, kupanje u bazenima.
      DA          NE      
16. Virus HIV-a (uzročnik AIDS-a)  može se prenijeti preko uboda insekata, preko kućnih ljubimaca., a također i kapljičnim putem ; kašljem i kihanjem.  
      DA          NE    
 17. Kod seksualnih kontakata (kada je u pitanju mogućnost zaraze) odnos s jednom osobom zapravo znači odnos sa svim osobama s kojima je ta osoba seksualno kontaktirala  zadnjih desetak godina.                
      DA          NE     
18. Vjerojatnost od zaraze HIV-om vrlo je velika prilikom davanja krvi u specijaliziranim ustanovama.
      DA          NE      
19. Kod uobičajenog bušenja ušiju, tetoviranja i sličnih intervencija nevažno je kakav se pribor primjenjuje.
      DA          NE 
20. Nije opasno biti u razredu ili istoj prostoriji s  učenikom (osobom) koji ima AIDS.             
      DA          NE  
21. Pravilnom uporabom prezervativa (kondoma, zaštitnih gumica) i općenito pridržavanjem pravila sigurnijeg seksa smanjujemo rizik od zaraze.
      DA          NE
22. Neodgovorno je i opasno imati seksualne odnose s različitim osobama, pogotovo kad ih nedovoljno poznajemo.
      DA          NE    
23. Ako se neka osoba povrijedi i krvari, pametno bi bilo krvarenje zaustaviti rukom.             
      DA           NE      
24. Ukoliko se  protiv AIDS-a cijepimo već u OŠ ne postoji  mogućnost da se zarazimo.                  
      DA           NE    
25. Nije poželjno razgovarati o seksu, drogi i AIDS-u u školi.
      DA           NE
26. Oboljelima od AIDS-a i nositeljima virusa HIV-a potrebno je razumijevanje, podrška, pomoć i ljubav.
      DA          NE  
27. Da bismo održali svoje tijelo zdravim moramo vježbati, baviti se športom, pravilno se hraniti, dovoljno vremena provoditi na svježem zraku i dovoljno spavati.               
      DA           NE   
 
Točni odgovori s objašnjenjima:
Pažljivo pročitaj objašnjenja svih odgovora kako bi još više produbio svoje znanje o AIDS-u.

Odgovori :
1. DA. Skraćenica AIDS od engleskoga "Acquired Immunodeficiency Syndrome" označava Sindrom stečenog nedostatka imunosti.
2. NE. AIDS je vrlo opasna  za sada neizlječiva bolest za koju ne postoji odgovarajuća zaštita cijepljenjem. Manifestira se upalama pluća, crijevnim i moždanim infekcijama  i rijetkim tumorom "Kaposijevim sarkomom" i u golemoj većini slučajeva završava smrću Medicina danas raspolaže s desetak lijekova koji djeluju protiv HIV-a. Kombiniranjem triju lijekova može se znatno usporiti i suzbiti umnožavanje virusa, no za sada se ne možemo govoriti o izlječenju, već samo o znatnom usporavanju bolesti. 
3. DA. AIDS uzrokuje virus humane imunodeficijencije-HIV od eng.Human Immunodeficiency Virus.Virus napada središte imunološkog sustava, T-limfocite, i paralizira obranu organizma prije nego se ona uopće organizira.
4. NE. AIDS se pojavljuje obično desetak i više godina nakon zaraze HIV-om kada je virus već znatno oštetio obrambene snage (imunološki sustav) i predstavlja završni dio HIV - bolesti.
5. DA. Znanstvenici se slažu u mišljenju da su izvori zaraze mogli biti majmuni iz ekvatorijalne Afrike, zaraženi pretečom sadašnjeg virusa, koji se zatim modificirao i prenio najprije na domoroce, a zatim se raširio po čitavom svijetu.
6. NE. Prvi slučaj AIDS-a  zabilježen je u SAD 1981.g, a u R.Hrvatskoj 1986.g.
7. NE. Svatko tko se rizično ponaša može dobiti virus AIDS-a. Važno je što radite , a ne što ste. Isključivo vaše ponašanje vas stavlja u rizičan položaj. 
8. DA. Zbog karakterističnog načina prenošenja zaraze ,postoje određene kategorije osoba u kojih je opasnost os zaraze veća tzv. "rizične" skupine : NARKOMANI (zajednička uporaba igala i šprica), HOMOSEKSUALCI (posebno seksualno ponašanje koje dovodi do povreda sluznice uzrokujući krvarenje),PROSTITUTKE (učestali seksualni odnosi s različitim osobama), HEMOFILIČARI (česte transfuzije krvi - uvođenjem testiranja na HIV,širenje infekcije transfuzijama krvi praktično je onemogućeno).
9. NE. HIV napada posebnu vrstu bijelih krvnih zrnaca tzv. T-limfocite koji su najvažniji u funkcioniranju imunološkog sustava.
10. NE. AIDS se isključivo prenosi preko određenih tjelesnih tekućina, spermom tj. sjemenom tekućinom, vaginalnim izlučevinama i krvlju. Iako je virus pronađen, u manjoj količini, i u ostalim organskim tekućinama (slini, suzama, mokraći, znoju) općenito se smatra da je ta količina premala za izazivanje infekcije. 
11. NE. Pozitivan test na AIDS znači da je osoba inficirana virusom, ali to još uvijek ne znači da ima AIDS, iako može virus prenijeti na drugu osobu. Bolest se obično javlja desetak i više godina nakon zaraze HIV-om.
12. DA. Početni simptomi zaraze HIV-om  slični su onima drugih bolesti- gripi ili čak stresu ; natečeni limfni čvorovi, pretjeran umor bez razloga, povišena temperatura, noćno znojenje, suhi kašalj, nagli gubitak tjelesne težine, upala sluznice usta, teški oblici herpesa te proljev.
13. DA. Sa zaraženog na zdravog čovjeka virus se isključivo prenosi a) spolnim kontaktom, b) preko krvi, c) sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja.
14. DA. Protuzakonito je i nezdravo koristiti droge ,ali ipak osobe koje ih uzimaju intravenozno ne bi smjele koristiti zajednički pribor, igle i šprice. Što je veći broj onih koji dijele istu špricu, veća je i vjerojatnost prenošenja zaraze.
15. NE. Nema opasnosti od  zaraze u normalnim društvenim kontaktima kao što su poljupci, zagrljaji, milovanja, korištenja istih čaša ili pribora za jelo. Opasnost postoji kad se predmeti koji mogu izazvati krvarenje npr. šprice, žileti, škare itd. koriste zajednički sa zaraženim osobama.
16. NE. Virus se isključivo prenosi spolnim kontaktom, preko krvi  te  sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja.
17. DA. Kad govorimo o seksualnom kontaktu važno je imati na umu da odnos s jednom osobom zapravo znači odnos sa svim osobama s kojima je ta osoba seksualno kontaktirala zadnjih 10-12 godina .To iz razloga što je bilo tko od tih ljudi mogao biti inficiran , a da nije znao. Zapamtite virus može živjeti u ljudskom tijelu 10 ili 12 godina prije nego što se pokažu znakovi bolesti. Međutim , u tom vremenu ta ista osoba može prenijeti virus na nekog drugog.
18.NE. U specijaliziranim ustanovama medicinsko osoblje provodi posebne mjere zaštite. Instrumenti se steriliziraju u odgovarajućim posudama, dezinficira se oprema i analizira krv prije davanja.
19. NE. Kod tetoviranja , bušenja ušiju i sličnih intervencija treba primijeniti igle za jednokratnu uporabu ili sterilizirane igle.
20.DA. Virus se ne prenosi normalnim društvenim kontaktima( rukovanje, grljenje, ljubljenje), pa stoga nije opasno biti u istoj prostoriji s osobom koja ima AIDS. Zapravo je ta osoba u većoj opasnosti od vas, jer se njezin imunološki sustav ne može obraniti  od infekcije koju može od vas dobiti.
21. DA. Uporabom prezervativa u svim vrstama seksualnih odnosa spriječava se prodor virusa kroz male neuočljive ozljede sluznice s jednog na drugog partnera.
22. DA. Vođenje ljubavi s različitim osobama  o kojima znamo malo ili ništa , povećava vjerojatnost da naiđemo na mogućeg nositelja virusa i tako se zarazimo.
23. NE. Nije dobro da bilo koji dio tijela dođe u doticaj s nečijom krvlju.Nikad se ne zna tko je inficiran virusom AIDS-a. Upamtite, seropozitivne osobe iako izgledaju zdrave mogu jednako prenijeti virus, one su tzv. zdravi nositelji.
24. NE. Za sada cjepivo i učinkovita terapija protiv AIDS-a ne postoji, pa prevencija  ostaje jedini način borbe protiv širenja HIV-infekcije. 
25. NE. U školi je moguće i potrebno razgovarati o ovakvim temama. Objektivni razgovor o jednoj takvoj temi zasigurno je koristan.
26. DA. Nitko ne smije ograničiti slobodu ili prava pojedinaca samo zato što su zaraženi HIV-om. Liječenje osoba zaraženih HIV-om mora biti bez ikakvih ograničenja. Pravno i medicinski infekcija HIV-om je bolest kao i svaka druga.
27. DA. Zdrav i uravnotežen život pomaže tijelu da se održi zdravim .Tjelesno zdravlje i vedrina duha pridonose da budemo jači i otporniji na sve bolesti , pa čak i na AIDS.  

        AIDS SE MOŽE SPRIJEČITI !!!
        AIDS SE MOŽE IZBJEĆI !!!

    25-27 točnih odgovora. Tvoje poznavanje AIDS-u je odlično.
    20-25 točnih odgovora. Solidno si informiran o AIDS-u, ali ipak pažljivo pročitaj objašnjenja svih odgovora.
    15-20 točnih odgovora. Vrlo loše si informiran o ovoj bolesti. Pročitaj pažljivo sve odgovore, obvezno posudi u šk. knjižnici literaturu o AIDS-u. Neizostavno budi nazočan predavanjima o ovoj temi u svojoj školi.
    0-15 točnih odgovora. Tvoje znanje o AIDS-u je katastrofalno. Žurno nabavi literaturu o ovoj bolesti i dobro je prouči. Neznanje i neinformiranost o ovoj bolesti može biti vrlo opasno.


Priredio: Nikica Glavor,
pedagog U OŠ “V. Nazor” Ploče

lijepa-nasa @ 07:15 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
nedjelja, listopad 16, 2011
                 Danas je dvadeset godina od pogibije Blage Zadre. Bio je sasvim običan čovjek, koji je u ratnim uvjetima izrastao u uzor  i legendu Domovinskog rata.  Jedini je vukovarski branitelj s visokim vojnim činom general bojnika među vukovarskim herojima. 

                Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1998. godine iz masovne grobnice na Novom vukovarskom  groblju, zajedno sa 937 drugih žrtava srpske agresije na grad. Počiva na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u Aleji hrvatskih branitelja,  zajedno sa najstarijim sinom Robertom, koji je poginuo kod Kupresa, nekoliko mjeseci iza njega .

               Bio je Hrvatski heroj  i  mjera za domoljublje i hrabrost. Bio je, a je li još??? Osim vukovaraca sjeća li ga se itko više!? Jer u Hrvatskoj nema heroja, kod nas i legende umiru!




 

 
lijepa-nasa @ 16:47 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
četvrtak, listopad 13, 2011
             Teško je kada nas život natjera – ne da zastanemo, već da stanemo šokirani i preplašeni onim što nas je snašlo, a da o nesreći ni sanjali nismo. Čovjek je takav – dok je zdrav i dobro mu ide, sve gleda drugačije, često nerealno, i  misli da se nesreće događaju uvijek i samo drugima.

               A onda jednoga dana, život  podmetne nogu, pa ili padnemo, ili se samo spotaknemo, ili ipak o(p)stanemo. Mene je život dobro uzdrmao 30. rujna ove godine.

Nikome na ovome svijetu ne želim  situaciju da im netko najbliži i najdraži odjednom, bez najave dođe u situaciju da će umrijeti za dva dana ako se ne operira, a ako se operira ima 30% šanse da preživi. Bilo je strašno, i neizmjerno teško, ali danas mogu sretno reći: sve je dobro prošlo, najgore je iza nas! U tim teškim danima shvatila sam da nipošto nisam sama, kako sam u trenutku strašne spoznaje o bolesti mislila. Ja ovdje nemam svoju djecu, nemam ni sestre, ni brata, ni bilo kakve rodbine, nemam nikoga, baš nikoga.

            Prevarila sam se, i to jako, jer  imam puno,  puno prijatelja i toliko dragih ljudi koji su pomagali i bili spremni pomoći u svakom trenutku! Zvali su ljudi iz cijele naše Doline, prijatelji, kolege, susjedi, čelnici i desnih i lijevih. Shvatila sam da sam zapravo jako, jako  bogata. Nije život samo ono što se vidi, život je puno složeniji!

          Shvatila sam, također, da ni u zdravstvu ne vlada takvo crnilo kako pojedini mediji i novinari žele prikazati! U Splitskom KBC je obnovljen i rekonstruiran odjel kardiokirurgije, gdje kardiokirurški tim primjenjuje najsuvremenije metode. Godišnje se tu obavlja oko 500 operacija na srcu, a smrtnost je manja od europskog prosjeka. Malo je poznato da operacija srca stoji od 100 do 170 tisuća kuna!  U Austriji je cijena zahvata na srcu od 10 do 20 tisuća eura, u Švicarskoj 50.000 franaka, u talijanskim bolnicama 25 tisuća eura, a u Americi  40.000 dolara,

          Iako život nema cijenu, ne znam što bih učinila i kako preživjela da mi sada netko traži 170 tisuća kuna za zdravstvene usluge operacije (a plus toga i iznos za lijekove i bolničke dane), i kako te velike iznose plaćaju Europski i Američki bolesnici, ali za naše osiguranike  je to BESPLATNO! Bez obzira na dugogodišnju uplatu  redovnog i dopunskog osiguranja, ipak mislim da je  složena i skupa operacija srca besplatna.  Gdje to ima?




lijepa-nasa @ 23:43 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
srijeda, listopad 12, 2011
                Javnoprometnim površinama obično se smatraju pristupni putevi, parkirališta, pješačke zone, pješačke staze, trgovi, javna stubišta.....

      E baš o tome je riječ, o javnom stubištu! Radi se o stepenicama koje sa glavne ceste vode prema osnovnoj i srednjoj školi u Pločama. Tim stepenicama dnevno prođe pri dolasku u obje škole 1.000 i u odlasku iz škola opet 1.000 učenika. Obzirom da je tu i gradska športska dvorana i cijeli blok stambenih zgrada,  stepenicama gore-dolje dnevno prođe najmanje 2.500 ljudi.

     A stepenice su doslovno u raspadu! Pojma nemam tko je nadležan – gradsko komunalno poduzeće ili Grad Ploče i njegovi komunalni redari, a mislim da građane to i ne interesira. Jedino važno je da se taj netko nadležan smiluje i za sitne pare  te stepenice već jednom dovede u red. Tko će biti odgovoran u slučaju nesreće na tome dijelu. Stvarno je sramotno gledati ovako nešto! Bljak!







lijepa-nasa @ 22:22 |Komentiraj | Komentari: 10 | Prikaži komentare
ponedjeljak, listopad 10, 2011
       Možda se neki sjećaju eko lista za mlade «Lijepa naša Neretva», čiji je izdavač bila naša Udruga. U tome smo listu pokušavali sačuvati život stare Neretve u svim oblicima.

Iz starih brojeva izabrali smo zanimljivi  tekst  Joke Batinovića sa Banje  o lokalnim novinama! 

    Lokalne novine su izvor raznih podataka iz našega kraja, i u njima su sačuvani «mali» i «veliki» događaji, a neki od njih su nezaobilazni za iole ozbiljne istraživače prošlosti ovoga kraja. U našem kraju izlazilo je šest lokalnih novina, koje moramo  sačuvati od zaborava.
    «Naš list» izlazio je 1969/70. godine, a tiskano je jedanaest brojeva. Novine je izdavalo Narodno sveučilište iz Ploča, a izlazile su mjesečno. Glavni i odgovorni urednik bio je Luka Šiljeg, a tehnički urednik, Ante Kragić. Novine su tiskane u izdavačkom poduzeću «Slobodna Dalmacija» u Splitu.
    «Lučki radnik» izdavao je Odjel za informiranje, propagandu i organe upravljanja Radne organizacije «Luka Ploče». Taj mjesečnik tiskan je u Sarajevu, Metkoviću i Splitu. Prvi broj se pojavio u travnju 1976, a posljednji u travnju 1990. godine. Glavni i odgovorni urednik bio je Srećko Erak.
    «Močvaru» izdaje Savez za fizičku kulturu općine Ploče. Prvi broj tiskan je u svibnju 1977. godine. List je izlazio prema potrebi kao informativni list izdavača. Izašla su tri broja. Glavni urednik bio je Ranko Matutinović, a odgovorni urednik Slobodan Jakić. Novine su tiskane u NIP «Slobodna Dalmacija» u Splitu.
    «Slovo života» je vjerski list Briško – gračke župe. Počeo je izlaziti 1986. godine. Isprva je bio tromjesečnik, zatim izlazi povremeno, i 1990. godine prestaje izlaziti. List je tiskao i uređivao tadašnji župnik Briško – gračke župe, fra Vladimir Tadić.
    «Domagoj», koji je bio glasilo Domobranske bojne Ploče, izašao je samo u pet navrata. Prvi se broj pojavio u listopadu 1992. godine, a posljednji u siječnju 1994. godine. Mjesečnik je izlazio povremeno. Tiskan je u Metkoviću,  glavni i odgovorni urednik bio je Josip Batinović, a grafički urednik Blagotvor (Blago) Grgurinović.
    Sve su novine prestale izlaziti zbog izostanka, u prvom redu materijalne, a zatim i svake druge potpore. Prve novine zvale su se «Naš list», a najduže je izlazio «Lučki radnik», punih 14 godina.
    «Glas Kardeljeva» uređivao je profesor Luka Šiljeg, a izlazio je u 1100 primjeraka. Novine obiluju podacima iz prošlosti ovoga kraja. Činjenica da su novine kratko izlazile ne umanjuje njihov značaj za ovaj naš kraj.
    Istraživači prošlosti Ploča i okolnih mjesta ne mogu ih mimoići u svojim istraživanjima iz prošlosti ovoga kraja.




lijepa-nasa @ 23:27 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
petak, listopad 7, 2011
Koliko plaćamo kubik vode? Kod nas u Pločama to je 6,5 kuna bez poreza, ali na to se dodaje sljedeće: naknada za razvoj Ploče 0,75 kn, naknada za zaštitu voda  0,90 kn, naknada za korištenje voda 0,80 kn. i odvodnja 1.25 kn. Dakle, kubik vode nas građane zapravo košta 10,20 kuna. Bez poreza, naravno. Ali, tu je još fiksna “naknada za održavanje vodoopskrbnog sustava” na koji također plaćamo porez pa je taj dio naknade 18,45 kuna. Obzirom na to koliko puno vode imamo to je velika cijena, ali tako  je otprilike u cijeloj Hrvatskoj, a ima i do 50% viših cijena, pa smo mogli proći i gore.

A sad pokušajte razumjeti da naši vrli političari još od 2008. godine  spremaju  prodaju voda iz obližnje nam Omble zemljama Arapskog poluotoka, a nakon Omble, sirova voda bi se crpila i iz Cetine, Krke, Zrmanje, te iz hidroelektrane Senj. Nije to loša ideja, svakako je bolja nego davati strancima koncesije, ali zašto žure. To bogatstvo će  jako, jako brzo biti skuplje i vrednije od zlata. Ali mi uvijek trčimo "pred rudu" zašto bi pričekali i  prodavali skupo, kad možemo jeftino. Po starom hrvatskom običaju: prodaj sve što možeš! Ne pitaju nikoga!   Što još nisu prodali? Zrak! Vjerujem da u pričuvi već imaju i tu mogućnost! Ne znam kad, i ne znam kako, ali sam sto posto sigurna da će  i zark prodavati.

Svi znamo što narod kaže za politiku i političare. Netko anoniman napisao je priču o političaru koju vam prenosim.

Političar smrtno nastrada u prometnoj nesreći. Duša mu krene put neba i sretne se sa Svetim Petrom. - Dobro došao na nebesa, - reče Sveti Petar. – Vidjet ćemo hoćeš li otići u Raj ili Pakao.

- Samo ti mene pusti u Raj, neće biti problema.

- Pustio bih te, ali moram se pridržavamti procedure. Propis je takav da moraš proživjeti jedan dan u Paklu, jedan dan u Raju, a poslije toga ćeš sam odlučiti. Dobro. - reče političar.

Sveti Petar ga otprati do lifta koji se spuštao dolje, dolje, dolje, sve do Pakla. Vrata lifta se otvore i političar se nađe usred pažljivo njegovanog terena za golf. U blizini su bile klupske prostorije, a ispred njih veliki broj njegovih prijatelja i političara sa kojima je često surađivao. Svi su bili razdragani i sretni, obučeni u lijepa večernja odijela. Prilazili su da ga pozdrave, oživljavajući uspomene na vremena kada su se zajedno družili na račun poreskih obveznika. Poslije su uživali u jastogu, kavijaru i ispijanju šampanjca. No, dan je završio i svi su došli da ga isprate. Mahali su mu dok se lift polako penjao, penjao, i penjao naviše gdje ga je čekao Sveti Petar i poslao u Raj. Iduća 24 sata bio je u društvu veselih duša, premještajući se sa oblaka na oblak, svirajući harfu i pjevajući. I ovo vrijeme je brzo prošlo tako da se ponovo našao pred Svetim Petrom.

Dobro, proveo si jedan dan u Paklu i jedan dan u Raju. Sada izaberi svoju vječnost.

Političar malo razmisli pa odgovori:

- Raj nije loš, ali mislim da će mi bolje biti u Paklu.

Sveti Petar ga bez riječi otprati do lifta i pošalje dolje, dolje i dolje, sve do Pakla. Vrata lifta se otvore i on se nađe usred zapuštene poljane prepune raznih otpadaka i smeća. U toj prljavštini vidio je svoje prijatelje kako sakupljaju otpad u crne vreće i čekaju da nešto siđe odozgo.

- Ne razumijem - zajeca on. Prekjučer sam bio ovdje, tu je bilo igralište za golf i klupske prostorije gdje smo se gostili jastogom i kavijarom, pili šampanjac, igrali i bogovski se zabavljali. Sada je tu pustinja prepuna otpadaka i prljavštine, a moji prijatelji izgledaju tako jadno. Što se to dogodilo?

Vrag mu stavi ruku na rame, nasmiješi se i pogleda ga ispod oka, pa reče:

- Sinoć i preksinoć smo imali predizborne skupove! A danas ... danas si glasao.




lijepa-nasa @ 22:36 |Komentiraj | Komentari: 24 | Prikaži komentare
srijeda, listopad 5, 2011
Kada biste u zaštitu svoga okoliša utrošili  barem djelić strasti i energije koju uludo trošite na beskorisnu viku i galamu jednih na druge zbog idiotske politike i još idiotskijih stranaka i političara, možda bismo  i promijenili neke stvari u našoj dolini. Pročitajte sada ponovo sve komentare koje ste prosuli u prethodnome postu, mislim da ćete se i sami zgroziti nad napisanim uvredama, pakostima, pa čak i mržnjom. No, znam da se Neretvani samo jako glasno i strastveno ljute, i u ljutnji kažu svašta, a zapravo su posve drugačiji: dobri ljudi! Zato mi i nije teško braniti Neretvu gdje god mogu. Evo naše (skraćene) tužbe protiv Ministarstva zaštite okoliša zbog brane iznad Opuzena, i sada možemo samo čekati:

UPRAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE, Frankopanska 16, 10.000 ZAGREB

TUŽITELJ:

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, udruga, Gundulićeva 24, Zagreb, zast. po voditelju projekta Tiboru Mikuška,

Udruga Lijepa Naša, Vukovarska 25, 20340 Ploče, zast. po  predsjednici Udruge Ani Musa

TUŽENIK: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ulica Republike Austrije 20, Zagreb

T U Ž B A

1) Radi Rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa UP/I-351-03/10-02/46, Ur.broj:531-14-1-1-02-11-30, od dana 05. srpnja 2011. godine, te

2) Radi Rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa UP/I- 351-03/10-02/56, Ur.broj:531-14-1-1-18-11-28, od 27. svibnja 2011. godine.

Tužitelji  u zakonskom roku podnose tužbu protiv Rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa UP/I-351-03/10-02/46, Ur.broj:531-14-1-1-02-11-30, od dana 05. srpnja 2011. godine, te Rješenja istog tijela, Klasa UP/I-351-03/10-02/56, Ur.broj:531-14-1-1-18-11-28, od dana 27. svibnja 2011. godine. Budući se radi o tužbi iz područja okoliša, moli se Naslov da pokrene postupak po istoj, a sukladno čl. 149. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07.) koji propisuje kako  je „sudski postupak po svakoj tužbi iz područja zaštite okoliša, hitan“.

Rješenje posl.broj. 1) objavljeno je 29.08.2011. godine na službenim web stranicama Ministarstva (sukladno čl. 95. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku, „Dostava javnom objavom obavlja se stavljanjem pismena na oglasnu ploču javnopravnog tijela, objavom pismena u dnevnim novinama, na internetskoj stranici javnopravnog tijela ili na drugi prikladan način.“

Rješenje posl.broj. 2) objavljeno je 31.05.2011. godine na službenim web stranicama Ministarstva sukladno čl. 95. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku.

Pobijanim Rješenjem tuženik je zahvat navodnjavanje Donje Neretve – podsustav Opuzen, te Podsustav Koševo-Vrbovci, nositelja zahvata Hrvatske Vode iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 220, ocijenio kao prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša odrenenim samim Rješenjem.

Tužitelj pobija Rješenje tuženika pod gornjim posl. brojem u cijelosti, te se tužba upućuje jer se u postupku koji je aktu prethodio nije postupilo prema pravilima postupka, a osobito što činjenično stanje nije pravilno utvrđeno i što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja i nije pravilno primijenjen zakon.

Osporavano Rješenje koje se pobija ovom tužbom, izdano je od strane nadležnog tijela iako nisu bili ispunjeni svi propisani uvjeti za njegovo izdavanje. Ministarstvo (ovdje tuženik) je pri donošenju Rješenja posl. br. gornji počinilo više bitnih povreda postupka, te je nepravilno utvrdilo činjenično stanje iz kojeg je izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja te nije pravilno primijenjen zakon.

U pobijanom Rješenju tuženik je pogrešno ocijenio predmetni zahvat kao povoljan za okoliš, a zapravo je potpuno suprotno, trebao donijeti rješenje kojim predmetni zahvat ocjenjuje kao zahvat koji će imati nepovoljan utjecaj na okoliš, odnosno, radi brojnih nedostataka Studiju utjecaja na okoliš za predmetni zahtjev trebalo je odbiti.

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode i Udruga „Lijepa Naša“ (ovdje tužitelji) sukladno čl.144. st. 2. Zakona o zaštiti okoliša, imaju dovoljan (vjerojatan) pravni interes za pristup pravosuđu, tj. za pokretanje predmetnog spora.

Razlozi za to su slijedeći:

I. Upravni postupak izdavanja Rješenja protiv kojeg se pokreće ovaj upravni spor nije bio vođen pravilno. Postupak procjene utjecaja na okoliš za zahvat u okoliš radi kojega  je doneseno predmetno Rješenje, nije proveden temeljem Zakona o zaštiti okoliša NN 110/2007 i Uredbe o procjeni zahvata na okoliš (NN 64/08, NN 67/09), mada je tako navedeno u Rješenju.

a) člankom 13. st. 5. Uredbe o procjeni zahvata na okoliš propisano je da „Kada povjerenstvo na prvoj sjednici ocijeni da studiju treba dopuniti podacima koji su takve prirode da, u bitnom, utječu na cjelovitost studije i pri tome ocijeni da dopunu studije objektivno nije moguće provesti u roku od 30 dana, predložit će nadležnom tijelu da zahtjev nositelja zahvata odbije kao neutemeljen.“. Kako je u Obrazloženu Rješenja za zahvat navodnjavanje Donje Neretve – podsustav Opuzen navedeno, prva sjednica Povjerenstva je održana 31.08.2011. na kojoj je predložen rok za doradu studije od dva (2) tjedna od zaprimanja zapisnika. Na istoj sjednici, član Povjerenstva Mijo Vlahović, predstavnik grada Ploča glasao je protiv zaključka kojim se studija prihvaća kao stručno utemeljena, te smatrajući da je ona stručno neutemeljena zatražio njeno odbacivanje. Kako je Studija upućena na javnu raspravu tek 26.11.2010. tj. dva (2) mjeseca i 27 dana nakon održavanja 1. sjednice Povjerenstva evidentno je da su dorade i dopune bile takvog tipa da ih nije bilo moguće provesti u predloženom roku od 30 dana, te je Povjerenstvo trebalo, sukladno Zakonu, nadležnom tijelu predložiti odbijanje zahvata. (Dokaz:

Uvid u Zapisnik sa 1. sjednice Savjetodavnog stručnog povjerenstva za zahvat navodnjavanje

Donje Neretve – podsustav Opuzen od 31.08.2010. g.).

b) Tijekom javne rasprave održane u razdoblju 26. studenog do 27. prosinca 2010. u

Dubrovačko-neretvanskoj županiji Tužitelji su  u zakonskom roku priložili opsežne primjedbe na manjkavosti kvalitete Studije (dokaz: Primjedbe Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode i Udruge „Lijepa Naša“). Člankom 15. st. 3. Uredbe o procjeni zahvata na okoliš propisano je da

„Povjerenstvo će razmotriti mišljenja, primjedbe i prijedloge te očitovanje iz stavka 2. ovoga

članka, obrazložiti razloge njihova prihvaćanja odnosno ne prihvaćanja u odnosu na

najprihvatljiviju varijantu zahvata, te će donijeti mišljenje o prihvatljivosti zahvata.” Na drugoj sjednici Povjerenstva, održanoj 29.3.2011. godine u Zagrebu, Povjerenstvo je u cijelosti propustilo stručno i objektivno razmotriti izložene primjedbe javnosti i zainteresirane

javnosti, kao i očitovanje nositelja zahvata na navedene primjedbe (Dokaz: Uvid u Zapisnik sa 2. sjednice Povjerenstva od 29.3.2011. g..................

Postupak za SUO navodnjavanje Donje Neretve podsustav Opuzen je trajao od 24.06.2010.

godine, dana kada je nositelj zahvata podnio zahtjev za pokretanje postupka, do 05. srpnja

2011. godine (datum sadržan na Rješenju), dakle punih jednu (1) godinu i 12 dana, a ne 4

(četiri), odnosno 6 (šest) mjeseci kako je to propisano člankom 78., st.1. i 2. Zakona o zaštiti

okoliša 110/07). Spomenutim odredbama propisuje se kako se “postupak procjene utjecaja

zahvata na okoliš mora se provesti u roku od četiri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata (st.1.), te se samo “iznimno, rok za provedbu postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš može produžiti najviše za dva mjeseca ako je u postupku ocijenjeno nužnim obavljanje dopunskih radnji.” ..................

e) Člankom 13. Uredbe o procjeni zahvata na okoliš propisano je da se „Prva sjednica

povjerenstva mora održati u roku od 10 dana od dana imenovanja povjerenstva.” Za SUO

navodnjavanje Donje  Neretve – podsustav Opuzen, prva sjednica Povjerenstva održana je

31.08.2010. godine tj. 42 dana nakon osnivanja Povjerenstva (20.7.2010).

f) Člankom 7. i Prilogom IV Uredbe o procjeni zahvata na okoliš propisano je da Studija utjecaja na okoliš obvezno sadrži varijantna rješenja zahvata što predmetna Studija ne sadrži. Dapače, niti nakon što je zainteresirana javnost ukazala na ovaj propust, Investitor i Izrađivač Studije nisu odgovarajuće dopunili Studiju, već tvrdi da „su varijantna rješenja razmotrena u poglavlju 2. Studije.“ Navedeno se obrazloženje u cijelosti može ocijeniti neutemeljenim i lažnim.

g) Iz grafičkih priloga, osobito Pregledne situacije Pilot projekta navodnjavanja Donje Neretve, jasno je vidljivo da su podsustav Opuzen i podsustav Koševo-Vrbovci dva dijela jednog jedinstvenog projekta. Da je riječ o jednom projektu govore i slijedeće činjenice: oba projekta imaju istog investitora (Hrvatske vode), obje studije utjecaja na okoliš imaju istog nositelja (Institut IGH d.d) i isti broj projekta (3230-491/09), javna rasprava za oba projekta je izvršena u istom periodu (26.11-27.12.2011), te je za obje studije 2. sjednica Povjerenstva održana na isti dan (29.3.2011) (iz čega možemo zaključiti i da oba postupka imaju iste članove povjerenstva).

Slijedom gore navedenog, evidentno je da je Investitor odabrao strategiju razbijanja jednog

velikog u dva mala projekta kako bi se izbjegla analiza kumulativnih utjecaja na okoliš i prirodu, te izbjegla izrada Strateške procjene utjecaja plana i programa na okoliš.

Iz predmetnog Pilot projekta navodnjavanja Donje Neretve je očito da on zahvaća cjelokupno

područje Delte Neretve, bilo promjenama hidroloških uvjeta, bilo planiranom intenzifikacijom poljoprivredne proizvodnje, te da se utjecaji provedbe oba plana na okoliš mogu ocijeniti kao vjerojatno vrlo značajni. Stoga je Ministarstvo, temeljem zakonskih propisa trebalo ova dva predmeta objediniti u jedan, te zatražiti izradu Strateške procjene utjecaja plana i programa na okoliš sukladno Zakonu.

 h) Obje studije ne sadrže Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu propisana člankom 31. stavak 1. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (Narodne novine br. 118/09). Kako je riječ o području od međunarodnog značaja (tzv. Ramsarskom području) i predloženom NATURA2000 području izrada ove studije je zakonska obveza. Navedeno obrazloženje da su napravljene detaljne analize samostalnih i skupnih utjecaja u sklopu studija prihvatljivosti zahvata na prirodu se mogu ocijeniti neutemeljenima i lažnima. Osim toga, vidljivo je da pogrešno primjenjeno pravo jer je temeljem važećih propisa trebalo izraditi Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (Dokaz: Studije utjecaja na okoliš za zahvate navodnjavanje Donje Neretve – podsustav Opuzen i podsustav Koševo-Vrbovci).

i) Obrazloženje Ministarstva kojom je primjedba  da studijama i postupkom procjene nisu na odgovarajući način obrađeni zahtjevi koji proizlaze iz međunarodnih obveza „jer usklađenost tehničkog rješenja s međunarodnim i europskim obvezama nije predmet studije“ može se ocijeniti kao potpuno neutemeljena i lažna. Upravo je cilj studija utjecaja na okoliš procijeniti na koji način će predloženo tehničko rješenje određenog zahvata utjecati na okoliš i ekološku mrežu, uključujući i međunarodne obveze koje je Republika Hrvatska potpisala.

II. U postupku donošenja predmetnog Rješenja povrijeđen je i čl. 75. Zakona o zaštiti okoliša kojim se propisuje kako „Studija o utjecaju zahvata na okoliš mora biti izrađena na temelju najnovijih, vjerodostojnih i dostupnih podataka“  a, evidentno je da je izrađivač Studije u svrhu dokazivanja opravdanosti zahvata nije koristio najnovije, vjerodostojne i dostupne podatke. Bez jasnog odgovora i dokaza ostala su bez odgovora osnovna slijedeća pitanja i zahtjevi:

• Koliko vode se danas troši za navodnjavanje u području Donje Neretve, u kojem periodu i na kojim površinama?

• Na koji način se navodnjava i gdje se pojavljuju gubici u sustavu?

• Na koji način se vrši registracija zahvaćenih količina?

• Na koji način se vrši plaćanje naknade za korištenje voda?

• Koje su stvarne, realne potrebe za navodnjavanjem?

Napominjemo da je zakonska dužnost Hrvatskih voda, kao upravitelja svih voda na području

Hrvatske, sakupljati navedene podatke upravo u svrhu održivog upravljanja ovim prirodnim

resursom od nacionalnog značaja.

b) ......................

• Na koji način će planirani zahvat i posljedice zahvata na vodotoku utjecati na postojeće

ekološke sustave utjecajnog poplavnog područja?

• Kolika je šteta (ekonomska i ekološka) koja će nastati gubitkom zahvaćenih populacija svojti ili staništa?

• Da li je ta šteta nadoknadiva ili ne? Tko će nadoknaditi (platiti) tako stvorenu štetu?

Pri tome  čak i autori Studije priznaju da je za predmetnu lokaciju zahvata postojao

nedostatak podataka zbog čega su u mjerama zaštite flore i faune propisane dodatne Studije o populacijama riba koje migriraju kroz područje rijeke Neretve „kako bi se definirale ulazne

 postavke za potrebe projektiranja riblje staze...............

c) Studija je manjkava i što se tiče procjene i načina rješavanja današnjih problema nastalih ulaskom morske vode u područje Donje Neretve. Obrazloženje Izrađivača studije da planirana pregrada na Neretvi kod Opuzena neće pogoršati uvjete nizvodno, kao i da će zaustaviti prodor morske vode može se u cijelosti ocijeniti neutemeljenim i lažnim. Prvo, spominjanje pregrade kod Venecije i japansko rješenje zaštite od valova tsunamija nije nikakav znanstveni dokaz da će planirana pregrada na Neretvi biti efikasna. Pregrade kod Venecije (kao i npr. na rijeci Temzi), predviđene su za sprječavanje ulaska površinskog vala (a ne prodora morske vode) uzrokovanog plimom, a „efikasnost“ japanskih pregrada se, nažalost,  jasno pokazala prilikom nedavnog potresa. Međutim, ključan mehanizam za prodor morske vode dublje u kopno je smanjeni dotok slatke vode iz uzvodnih dijelova sliva te se početak zaslanjivanja na području Donje Neretve jasno može povezati s počecima izgradnje hidroakumulacija u Bosni i Hercegovini. Stoga je jedino rješenje ovog problema u međudržavnim razgovorima i izradi plana upravljanja cjelokupnim riječnim slivom, što je sadržano i u Europskoj Okvirnoj direktivi o vodama.

d) ....................................

III. Slijedom svega navedenog pod točkama I.-II ove tužbe potpuno je jasno kako u pobijanom Rješenju nije pravilno primijenjen zakon te da se u postupku koji je aktu prethodio nije postupilo prema pravilima postupka, a osobito da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, te da je iz činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja.

Iz tih razloga tužitelj predlaže da Sud riješi predmetnu upravnu stvar na način da usvoji ovu tužbu, odnosno da presudom poništi pobijano rješenje Tuženika tj. donese:

P R E S U D U:

Poništava se Rješenje kojim se zahvat Navodnjavanje Donje Neretve – podsustav Opuzen i podsustav Koševo-Vrbovci, nositelja zahvata Hrvatske vode iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 220, ocjenjuje kao prihvatljiv za okoliš izdano od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa UP/I-351-03/10-02/46, Ur.broj:531-14-1-1-02-11-30,  od dana 05. srpnja 2011. godine, te Klasa UP/I-351-03/10-02/56, Ur.broj:531-14-1-1-18-11-28, od dana 27. svibnja 2011. godine.

Prilozi:.................

25. rujna 2011. godine                                              Tužitelji:

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode: Tibor Mikuška i  Udruga Lijepa Naša: Ana Musa


                                                               


lijepa-nasa @ 23:40 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare
utorak, listopad 4, 2011

U vezi gospodarske platforme Kukuriku koalicije iz Plana 21 uputila sam im upit  zašto nisu sačinili drugačiju strategiju energetskog razvoja, jer ova koju su ponudili je totalno zastarjela, i čini se kao da je rađena za 19. stoljeće. Evo njihovog odgovora:

Jadranka Kosor u Saboru je progurala atomsku energiju kao budućnost Hrvatske u listopadu 2009 godine. SDP se tome žestoko protivio ne samo zbog opasnosti od atomske energije već i iz razloga što ta vrsta energije isključuje cjelokupno hrvatsko gospodarstvo iz procesa investicija. Nije nas strah rasprava, ali gospodarski interes Hrvatske je kako uključiti hrvatske tvrtke iz domene  građevinarstva, elektroprivrede, metalne industrije, strojarstva u gospodarske procese, a ulaganja u hidroelektrane i termoelektrane omogućuju taj proces. Potvrda naših razmišljanja je i odluka Njemačke Vlade o gašenju atomske energije. Naša politika je ipak rezultat utjecaja stručne javnosti koja je očito protiv Vašeg razmišljanja o atomskoj energiji.

Naravno da nisam zadovoljna odgovorom, ali to je  moj problem. Nemam pojma gdje su iskopali da razmišljam o atomskoj energiji, jer tako  nisam nikada razmišljala, ali sam jednom napisala kada bih morala birati  između dva zla – nuklearke i TE na ugljen rađe bih izabrala nuklearku, a kukurikavci to nikako nisu mogli znati (kao da oni čitaju ovaj blog), već im je šapnuo netko iz Ploča.

Jadranka Kosor planira gradnju dvije termoelektrane na ugljen i otvara vrata gradnji nuklearne elektrane i odlagališta radioaktivnog otpada, što je neprihvatljivo, a ovi planiraju TE Plomin 3, TE Ploče, novih blokova plinskih TE Zagreb i TE Sisak, novu plinsku TE u Slavoniji, dok o odlagalištu nuklearnog otpada šute kao ribe, što narod kaže «da se Vlasi ne dosjete». Kao da smo budale pa mislimo da će njihovim dolaskom taj otpad jednostavno  nestati u svemiru. A morat će ga i oni negdje odlagati!

Što se tiče njemačke Vlade koja planira gašenje nuklearki, to je zbog javnosti koja se priklonila  zelenim razmišljanjima. U 21 njemačkom gradu, oko 160.000 građana izašlo je u travnju na ulice, tražeći konačno istupanje iz nuklearne energije, a odluku o zatvaranju nuklearki potaknula je povijesna pobjeda Stranke zelenih na izborima u ožujku,  u do tada neprikosnovenom uporištu CDU-a Baden-Wuerttembergu.  

 

lijepa-nasa @ 00:28 |Komentiraj | Komentari: 24 | Prikaži komentare
Brojač posjeta
1605777
linkovi
Nema zapisa.
Arhiva
Index.hr
Nema zapisa.