Blog - listopad 2013
utorak, listopad 29, 2013


                 Oni koji pođu u „zlatni“ ženski  WC u prostorima Poglavarstva grada Dubrovnika, vidjet će pored  umivaonika prekrasnu staklenu lepezu koju Dubrovčani zovu moskar. Sjetila sam se priče iz 2007. godine kada su čitatelji „Dubrovačkog vjesnika“ izglasali kao drugoplasiranu u telefonskoj anketi za izbor osobe godine Dubravku Šuicu, tadašnju gradonačelnicu Dubrovnika.  

Zbog čega je ona tu drugu nagradu, taj srebrni moskar ostavila u  WCu nisam uspjela saznati, ali je činjenica da  taj dar i danas, nakon više od 6 godina neoštećen stoji na istome mjestu.

                  Ostalo je zapisano da se taj WC u javnosti naziva „zlatnim“ jer je njegova obnova stajala oko pola milijuna kuna, pa ispada da je srebrna lepeza Dubravke Šuice ukras u  zlatnome WCu koji je ona uredila.








lijepa-nasa @ 20:55 |Komentiraj | Komentari: 18 | Prikaži komentare
petak, listopad 25, 2013
Danas je u Slobodnoj Dalmaciji objavljen članak  u kojemu su mi postavljena tri pitanja. Obzirom da članak nisam našla na e stranici Slobodne, tekst objavljujem kao fotografiju.



lijepa-nasa @ 21:17 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare
četvrtak, listopad 24, 2013


                Termoelektrana je top tema u gradu, i gdje god da se pođe to je jedina tema razgovora. A kakvih sve priča ima, da zaboli glava. No, bolje je ne slušati kojekakve budalaštine i izmišljotine. Oni koji su pošli u Plomin, šute kao riba, od nikoga riječ da bih čula. Možda je tako i bolje. Ali mi smo zaštitari okoliša jako povezani, i puno pomažemo jedni drugima.  Tako sam već dobila kompletnu dokumentaciju o Plominu i svemu što ova TE donosi Labinštini, a te rezultate mi samo množimo sa tri, jer njihova je 500 MW, a naša 2x800 MW.

                   Naravno da su «zelene» kolege u Hrvatskoj ogorčene samom činjenicom da se u 21. stoljeću pokušava nametnuti takav jedan projekt, i da je na bilo kojem drugom mjestu, a ne u Pločama, ogorčenost je ista. Moji prijatelji – ptičice iz Istre puno su mi toga poslali, a jedna mi je aktivistica baš iz toga dijela Istre, između ostaloga, napisala:

«Ne znam kako je prošla prezentacija TE Plomina ("nečeg najboljeg što se građanima Labinštine moglo dogodit" - kako to oni vole prezentirat), ali upravo sam prošla po Plomin Luci i ispred restorana Riva vidjela bus i hrpu dobrih automobila DU i ZG registarskih tablica……» Poslala je čak i slike, ali ih, naravno, neću objaviti, jer svačije je pravo-od onih koji su pozvani, da odu i uživaju. Ali mi je doista žao da  kod nikoga od naših nije proradila svijest o tome što nam se (svima, i njima) sprema.

                No, život ide dalje! Jedna samohrana, nezaposlena majka  jutros me ogorčeno pita (misleći da sam i ja išla u Plomin): «Imate novca za autobuse i aute do Plomina, a našoj dici ne date participaciju  za autobus». Ne mogu vjerovati da je grad tako ravnodušan  prema našoj mladosti, pogotovo ovakvima koji imaju samo jednoga roditelja, i to nezaposlenog, imaju želju da se školuju, ali nemaju novca za autobus do škole u Pločama. Meni je to strašno.




lijepa-nasa @ 16:19 |Isključeno | Komentari: 0
utorak, listopad 22, 2013
Bilo bi dobro da se dođe u što većem broju na ovu javnu raspravu, da se upoznate sa studijom o utjecaju na okoliš  postrojenja  za proizvodnju biodizela u Luci Ploče.

Mjesto rasprave: Pučko učilište Ploče

Vrijeme rasprave: srijeda, 23.10. u 17 sati.



lijepa-nasa @ 23:27 |Isključeno | Komentari: 0
                      Moj dragi eko prijatelj sa sjevera, Bruno Poropat, ugledni Istarski i Hrvatski arhitekta i dugogodišnji borac za zaštitu okoliša  uputio mi je jedno kratko pisamce:

                     "Draga Ana, Plomin je za nas "uteg o nozi" mogu oni vama pričati bajke, kao i nama, ali činjenice su nesmiljene, iseljavanje iz okruženja, smrtnost, hektari neiskorištene poljoprivredne površine zbog pretjeranog zagađrnja, zrak II kategorije kakvoće, nema proizvodnje nema turizma, nema sigurnosti življena, naprosto zebnja od zagađivača, Plomin 3, koji bi trošio 5000 tona uglja dnevno i ostavljao 10% otpada koji se nema gdje skladištiti, kod vas puno više.
Plominski zaljev je zauzet sa ogromnim infrastrukturama pristana brodova, tako da nema turizma u bilo kojem obliku. Da ne pričam o  deponiji od milion m3 otpadne šljake koja je potpuno nezaštićena i jonizirajuće zračenje razara život.
Ovakav scenarij čeka i vas, spaljene zemlje, i ako to ne spriječite i zametku onda niti jedna procedura ti neće ispraviti "krivu Drinu" odavde do Ujedinjenih naroda. ...eko to je to.. ciao Bruno!"


                       Usput da napišem onima koji nemaju pristup na Facebook da mi je danas jedna istarska ptičica dojavila kako je došlo iznenađujuće malo Pločana. Nećete vjerovati, samo njih petnaest, šesnaest. Ovih drugih, što nam spremaju bolju budućnost, a oni su već u njoj jer nisu išli sa onom grupicom iz autobusa, već su dovukli svoje cijenjene stražnjice u luksuznim automobilima bilo je  puno. Bilo bi dobro da netko o ovome obavijesti javnost i potegne pitanje kod nadležnih službi tko je sve to platio, čiji su to automobili?

                      Ne znam što će reći da su vidjeli tamo, ali ničega nema oko Plomina, sivilo i otužnost, ali  ćete negdje sigurno vidjeti slike maslina, smokava, svega blaga Božjega u podnožju dimnjaka.  A dimnjaci - divota jedna! Iz njih se ništa ne puši, samo još nisam dokučila zašto su sagrađeni i čemu služe.







lijepa-nasa @ 17:19 |Isključeno | Komentari: 0
nedjelja, listopad 20, 2013




                           Znate li priču o Dalmatincu koji se nakon ženidbe zahvalio svojoj ženi:“ Fala ti, ženo, što si mi otvorila oči. Da tebe nisam oženio, ni danas ne bih znao da mi je mater luda, i ćaća također, da mi je, zapravo, cila familija luda“. Vjerujem da će tako zahvalni biti i hodočasnici u Plomin, gdje će im se otvoriti oči. I oni su sigurno do danas mislili da je ova naša dolina, ova hrvatska Kalifornija neizmjerno lijepa i vrijedna. U Plominu  će saznati koliko su bili u zabludi.

                         Najprije se treba žrtvovati za majku domovinu, jer Hrvatska nema struje, pa smo jadni ovisni o drugima. To što nemamo ni tonu svojega uglja na koji bi trebala raditi TE, pa smo isto ovisni o drugima, to je drugi par opanaka. I to što smo pravi El Dorado (zemlja zlata) za obnovljive izvore energije (sunce, vjetar) naši  lakomi  vlastodršci (i lijevi i desni, bez iznimke) niti ne spominju. Dapače postavili su limit za npr. solare, pa sada i oni pametni koji ih žele instalirati ne mogu jer je limit dosegnut.  No, saznat ćemo u Plominu, bit ćemo tako zaštićeni, da nema teoretske šanse da i jedna čestica pobjegne u zrak! To je priča za budale, ne može biti nešto (ugljen) što će se pretvoriti u ništa. Malo morgen. Zašto bi za Ploče bilo dobro nešto protiv čega se svatko normalan u svijetu bori? Dok je u svijetu trend gašenja TE na ugljen, mi bismo jednu (zapravo dvije, 2x800 MW) trebali sagraditi u ovom našemu raju. Tragično je što je Vlada  u svome Programu  za mandat 2011. – 2015. u poglavlju Unapređenje poslovnoga okruženja, razvoj institucija i poticanje novih investicija - energetika – predvidjela  gradnju TE Ploče.

                     Učinit ćemo sve moguće i nemoguće kako bi se izbjegle dalekosežne posljedice ovog projekta. Kolege iz Istre koje imaju velikoga iskustva  upravo sa Plominom pomoći će nam u svemu, a ponajprije u spoznajama koje su prikupljali od znanstvenika i znanstvenih institucija, i te smo materijale već dobili. Zna se koliko je ljudi oboljelo zbog posljedica ovoga postrojenja, i predviđa se koliko će ih još umrijeti i razboljeti se. Tražit ćemo  da se umjesto realizacije ovakvih zastarjelih projekata  smanje gubici  u distribuciji električne energije, ulažu  sredstva u povećanje energetske učinkovitosti i iskoristi  potencijal obnovljivih izvora energije. Onečišćenje zraka nije ograničeno samo na područje Neretve. Onečišćujuće tvari neće „nestati“ nego će „odletjeti“ na druga područja s istim ili sličnim posljedicama. Riječ je o tome da svaki novi energetski odnosno industrijski pogon koji koristi ugljen pridonosi ukupnim koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku. Izbor ugljena kao goriva znači odabir najprljavije energetske opcije za sljedećih 40 godina. Tražit ćemo neovisne  stručnjake koji će nam reći što će se događati sa ljudima, šumama, poljima (kisele kiše), sa ribama, mandarinama, lozom, sa školjkama u Malostonskom zaljevu, sa turizmom u Gradcu, Bristu, Makarskoj. Nećemo dozvoliti da ljudi čuju samo jednu stranu, onu šuškavu, financijsku.  Imamo Ustavom RH zagarantirano pravo na zdravi život, i zato ćemo ponovo aktivirati  građansku inicijativu  u koju će se moći uključiti svi koji žele spašavati  našu dolinu. Ništa nećemo prepustiti slučaju.




 

lijepa-nasa @ 18:36 |Isključeno | Komentari: 0
četvrtak, listopad 17, 2013




                    Prije dva dana jedan dragi mladi čovjek napisao je na svom  Facebook profilu da sa obitelji seli – ne iz Ploča, nego iz Hrvatske. Nisam mogla vjerovati, kako će Neretvanin od stoljeća sedmog bez Neretve. Ali, uvjerio me: nema posla, nema ničega, nema izgleda za bilo što u budućnosti. Ali, jedna njegova rečenica dala mi je posebno misliti: dosta sam čeka...a i iskreno kad vidim sta mi se 100 m zračne linije od stana planira graditi...Diži sidro i pomalo:-)!

                Danas su mi stvari postale malo jasnije, jer su me zvali neki građani i obavijestili kako su iz ureda gradonačelnika na mnoge adrese upućeni pozivi, potpisani od gradonačelnika i  predsjednika Gradskoga vijeća, koji to vijeće nije ni pitao za mišljenje. Poziv se odnosi na posjet termoelektrani Plomin. Ne znam tko je sve dobio poziv i na koji su način izabrani primatelji, ali sam, evo, i ja večeras u 17,30   došla do teksta, dobila ga e mailom od istog pošiljatelja.

              Dakle, u pismu se poziva na posjet TE Plomin, na temelju  iskazane inicijative Ministarstva gospodarstva RH i Luke Ploče, Energija d.o.o. (o osnivanju te tvrtke pisala sam u ožujku o.g. NA ZNANJE I RAVNANJE) u  educiranju građana  o učinkovitoj uporabi energije, te razvojnim smjernicama u cilju povećanja energetske učinkovitosti. Pozivaju se pošiljatelji  na pravo javnosti o informiranju, što je super, jer javnost doista konačno  treba znati da nam žele „uvaliti“ termoelektranu na ugljen takve jačine da ti mozak stane. Ali, ne samo  znati, ona se treba i pitati. A koliko se pita zorni je dokaz odnos prema građanskoj inicijativi  o trafostanici u središtu grada. Ovo je ista takva briga, i sliči mi na utjehu osuđenika na smrt, da nije ta smrt ništa strašno. Odvedu sirotana tamo gdje su već neki  umoreni  ili udavljeni. I što tamo nađe? Ništa, onaj smaknuti je maknut, a oni koji su to učinili objašnjavat će sirotanu koliko je to dobar čin. Voditi janje vuku – to je za mene  taj čin odvođenja Pločana u Plomin. Mi zaštitari okoliša nemamo novca da vam platimo prijevoz, večeru i noćenje, da čujete što će vam reć ne državni službenici ili krupni kapitalisti, već  stanovnici Plomina. Ni njih nitko ništa ne pita, oni to čudovište već imaju i grčevito se bore da se odupru novoj TE. Hvala Bogu, postoje i neovisni stručnjaci koji nesebično pomažu nas u zaštiti okoliša svojim stručnim savjetima,a  za to što bi vam oni rekli – naravno da ćemo se pobrinuti da dođu u Ploče, pa birajte. Samo morate znati ako izaberete termoelektranu  te  „napredak i  zaposlenje“ oprostite se od Neretve kakva je sada. Oprostit ćete se od mnogo toga, ali, o tom potom!

 




lijepa-nasa @ 18:45 |Isključeno | Komentari: 0
srijeda, listopad 16, 2013
15. listopada 1991. poginuo je hrvarski branitelj Vukovara, zapovjednik, heroj, general Blago Zadro!





lijepa-nasa @ 10:21 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
ponedjeljak, listopad 14, 2013


             Na Alternativnoj televiziji  (ATV) prije dan-dva objavljena je vijest o napretku Gornjih horizonata ,  mega-projektu  Republike srpske. Tamošnje vlasti apsolutno se ne obaziru na stavove  države BiH, a pogotovo Republike Hrvatske. Njih jednostavno ne zanima što tko  misli, želi ili traži: oni tjeraju svoje. Pa tako izvješćuju  da HE Dabar dobro napreduje, da  više nema problema sa pristupnim putovima, da je probijena kompletna dionica Nevesinje -  Bileća, i da radovi teku normalno.

              Krenulo se u izradu glavnog projekta, za što je zadužen jedan Švicarski konzorcij i  Institut Jaroslav  Černi iz Beograda. Najkritičnija točka Gornjih horizonata – tunel, također će biti projektno  riješen do početka iduće godine. Prema najavi novinarke ATV  projekt Gornji horizonti će biti gotov do 2017. Godine, a vrijednost projekta je 170 milijuna eura. Veliki projekt i velika hrvatska šutnja.

Projekt teče, i Neretva teče……..  

 

                   Očito smo narod koji u sebi ima nešto  - najblaže rečeno, nezdravo i destruktivno. Šećući gradom, svatko može vidjeti da su se mnoge stvari ipak pokrenule nabolje. Meni su super i ugodne oku  sve one klupe, lijepe su i dizajnom i bojom. Zato me je baš iznenadilo devastiranje tih klupa, i ne mogu shvatiti tko to i zašto čini.  Srušili kemijske WC na plaži (a komunalci ih do danas nisu vratili u prvobitno stanje), išarali klupe, bacili kante prema moru….. Možda se nekome  sve ovo ne čini važno, ali male stvari čine život ugodnijim.





Fotografije: Duška Mušić

lijepa-nasa @ 20:02 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
nedjelja, listopad 13, 2013
"ISELJENICI GODIŠNJE ŠALJU 1,4 MILIJARDI DOLARA U HRVATSKU' Šefica misije EU-a u Gruziji

Jutarnji list  Autor: Željka Godeč  

Adela Poprženović diplomirala je ekonomiju na prestižnom švedskom Sveučilištu Lund

Nešto s tom matematikom u Hrvatskoj ne štima: ljudi sjede po kafićima, lijepo su odjeveni, voze solidne automobile, a znam kakve su im plaće. Kopkao me taj rascjep između stvarnih prihoda i nestvarne potrošnje. I kad sam te svoje dvojbe izgovorila naglas pred svojim mentorom na fakultetu u Lundu, odmah mi je rekao - to su doznake iz inozemstva, istraži ih.

Otkrila sam da klasični gastarbajter, siromašak iz ruralnih sredina koji ide trbuhom za kruhom i radi težačke poslove, više ne postoji. I da je Hrvatska po tome posebna. Te doznake imaju važnu ulogu u ekonomiji zemlje. Podaci Svjetske banke pokazuju kako je u posljednjih deset godina pomoć dijaspore članovima svoje obitelji u matici zemlji narasla dvostruko i sa 641 milijuna američkih dolara iz 2000. nabujala je na 1,378 milijardi američkih dolara. A to Hrvatsku svrstava u top deset zemalja koje se mogu pohvaliti izdašnom i nezaboravnom dijasporom.”

Najjači investitor

Tako Adela Poprženović, rođena u Bosni i Hercegovini, raseljena ratom najprije u Hrvatsku potom u Švedsku, gdje je na prestižnom Lundu stekla diplomu ekonomistice, govori o svom znanstvenom istraživanju o doznakama iz inozemstva. Zapravo - žubori kroz telefonsku slušalicu, nižući podatke o onome što se među ekonomistima zovu novčani transferi iz inozemstva, a među pukom - pomoć bogate rodbine, otkrivajući usput kako je njezin materinji jezik u posljednjih dvadeset godina izbjeglištva snažno poprimio strani akcent. Rad je naslovljen “Remittances and income inequality in Croatia”, Adela ga je napisala 2007. godine.

Njezin rad mogao bi poslužiti i kao zorna ilustracija svježih preliminarnih podataka Svjetske banke 1,4 milijarde dolara transfera dijaspore. Ti su podaci Hrvatima otkrili da je dijaspora najjači strani investitor u Hrvatskoj, veći od stranih ulagača koji su uložili 1,25 milijardi eura. Dijaspora ulaže u Hrvatsku gotovo dvostruko više od austrijskih investitora koji su prema podacima najveći ulagači u Hrvatsku.

 

lijepa-nasa @ 17:44 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
petak, listopad 11, 2013


Piše: docent Geotehničkog fakulteta dr.sc.Mario Šiljeg,

sudionik predstavljanja hrvatskog vodnog bogatstva u Europskom parlamentu

Pred brojnim uzvanicima predstavljena je 2. listopada od 19h do 22h po prvi put Republika Hrvatska u Europskom parlamentu na događaju pod nazivom Hrvatska – izvor vode (Croatia - a source of water).

Od svih hrvatskih ljepota i bogatstava izabrana je voda jer je to naš vrijedan prirodni resurs s velikim gospodarskim potencijalom. Prema izvješću o vodnim zalihama koje je izradio UNESCO između 188 zemalja svijeta Hrvatska se na prostoru Europe smjestila na visoko treće mjesto, iza Islanda i Norveške.

Cilj je bio ukazati na veliki potencijal koji Republika Hrvatska ima i koji je važno pametno iskoristiti. Pritom se ne misli na komercijalizaciju voda u smislu privatizacije jer je voda opće dobro i bogatstvo naroda i države. Međutim, važno je to dobro staviti u funkciju podizanja životnog standarda, rasta i razvoja. Godišnje samo iz Like milijarde eura vrijednosti vode istječe u more. Hrvatski vodni potencijal je golem te predstavlja izvrstan izvozni adut.

Na predstavljanju Republike Hrvatske u Europskom parlamentu izložene su fotografije hrvatskih autora. Mogle su se vidjeti rijeke Zrmanja, Neretva, Cetina, Krka, Plitvička jezera, Modro i Peručko jezero te ostali hrvatski izvori vode. Izložba će ostati u Europskom parlamentu čitav tjedan.
                                                    
Konferencija u Zagrebu: Hrvatska - izvor vode

Cilj  Konferencije u Zagrebu održane 4.10. bio je je skrenuti pažnju na ovo važno nacionalno bogatstvo i ukazati na važnost uključivanja politike upravljanja vodama u sve strateške dokumente Republike Hrvatske.

Potrebno je još dosta sredstava uložiti u Republici Hrvatskoj da se osigura što bolja kvaliteta vode, smanje gubici iz vodoopskrbnog sustava, racionalno gospodari vodom, te spriječe zagađenja. Neophodna su ulaganja u sustav javne vodoopskrbe jer do 2023. godine želimo dosadašnji postotak od 80% priključenosti povećati na 95%, za što je potrebno oko 2 milijarde eura ulaganja.
Izgradnja sustava zaštite od poplava i navodnjavanja od posebnog je značaja za Republiku Hrvatsku osobito zbog daljnjeg razvoja i jačanja poljoprivredne proizvodnje. Navodnjavamo 0,5% površina, a pogodnih tala za navodnjavanje je jako puno osobitu u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Sve su to prihvatljiva ulaganja za financiranje iz Europskih fondova o čemu će se detaljnije govoriti na Konferenciji u Zagrebu.


U petak 4. listopada u Zagrebu je u organizaciji Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić održana konferencija „Hrvatska – izvor vode“ na kojoj se predstavilo hrvatsko vodno bogatstvo i mogućnosti koje u vodnom sektoru donosi članstvo u EU.
Mirella Rašić, voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analitiku u predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, u ime povjerenika Europske komisije za zaštitu okoliša Janeza Potočnika, predstavila je europski okvir i važnost vode u Europskoj uniji.
Dr. Siniša Širac iz Hrvatskih voda sudionike je upoznao s organizacijom vodnog sektora, transformacijom zakona, raspoloživosti RH i realizacijom projekata u vodnom gospodarstvu Hrvatske.


Docent Geotehničkog fakulteta Mario Šiljeg govorio je o stanju i perspektivi korištenja vode u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na projekte vodovoda i odvodnje. Poseban naglasak u svom izlaganju dao je problematici prekograničnog utjecaja izgradnje hidroelektrana na rijeci Trebišnjici na rijeku Neretvu i neretvansku dolinu. Zastupnica u europskom parlamentu Ivana Maletić ponudila je pomoć u zajedničkim aktivnostima upoznavanja institucija europskog parlamenta s ovom iznimno bitnom problematikom.

Marija Tufekčić, savjetnica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, predstavila je zanimljive projekte iz zemalja članica EU financirane iz EU fondova.
Zastupnica Maletić naglasila je da su za nas, kao državu članicu EU, izdvojena značajna sredstva iz Kohezijske i Poljoprivredne politike. Europske fondove možemo koristiti za zaštitu i očuvanje voda i vodnog bogatstva, te za modernizaciju i proširenje proizvodnih pogona, za istraživanja, razvoj i inovacije.


 Foto:doc.dr.sc. Mario Šiljeg           Predavanje o  korištenju voda - doc.dr.sc. Mario Šiljeg







Izložba vodnih resursa RH u Brusselsu





 

lijepa-nasa @ 20:43 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
utorak, listopad 8, 2013


            8. listopada je dan kada je  Hrvatski Sabor  donio odluku o raskidanju državnopravnih sveza sa ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, pa  se danas taj dan slavi kao Dan neovisnosti. Treba znati da Hrvatski Sabor   25. lipnja 1991. donosi Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti RH, proglašavajući je samostalnom i neovisnom državom, pa se taj dan slavi kao Dan državnosti. 

           Što su  nam napravili? Zar ne bi bilo normalno da se u jednome danu obilježi Dan državnosti i neovisnosti Republike Hrvatske? Je li Dan neovisnosti 8.10.  zapravo dan državnosti 25.6.? Neki i danas slave 30. svibnja – zapravo jedini datum koji je svim državljanima RH ostao u sjećanju i srcu. Ali,  Dan državnosti  koji se od 1991. do 2001. slavio svakog 30. svibnja (jer je toga dana 1990.god. konstituiran prvi demokratski izabrani Sabor u hrvatskoj povijesti, i jer su, očito, tadašnji saborski zastupnici smatrali da je demokracija jako važna za državu i narod), tadašnja (i današnja ) vlast  mijenja Dan državnosti 30. svibnja u 25. lipnja.  Tada je već završena i školska godina, pa školska djeca nikada neće osjetiti radost toga dana na raznim školskim obilježavanjima. Baš zgodno i domoljubno!

            Danas državu imamo samo na papiru, na papiru je neovisna (jadni Ustav),  vijenac u ime Sabora ne polaže predsjednik, polaže ga notorni Nenad Stazić.Od demokracije nemamo ni D! Zapravo nemamo ništa osim sjećanja.

Razbucali su nam desni i lijevi cijelu Domovinu, unijeli nered, lopovluk, nepovjerenje, mržnju.....


                                             Pa tko sve to  voli, neka i slavi!




 

lijepa-nasa @ 14:24 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
subota, listopad 5, 2013


             Danas je u organizaciji "Plavog foruma" – mreže ekoloških i zavičajnih udruga te građanskih inicijativa sa Jadrana, u Vranjicu pokraj Splita  organiziran 9. susret "Masline" - saveza vijećnika za održivi razvoj Jadrana.

Na dnevnome redu bile su vrlo interesantne i životne teme koje su iznosili  izvjestitelji iz raznih područja Dalmacije i Primorja, članovi udruga od kojih je najveći dio iz redova  izabranih općinskih, gradskih i županijskih vijećnika. Moderator sastanka bio je Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera, koji je naglasio da nikada do sada nije bilo izabrano toliko puno vijećnika koji se bore za očuvanje prirode.

Vrlo dobro i korisno predavanje o problematici komunalnog otpada u kontekstu Zakona o otpadu, te o novom zakonu o strateškim investicijama održala je Mirela Holy, neovisna saborska zastupnica.

Obaviješteni smo o sistemskom sprečavanju korištenja obnovljivih izvora energije u RH, o korištenju golf terena za urbanističku devastaciju prostora, o velikim problemima lokalne proizvodnje hrane na Jadranu, a pelješki i šoltanski predstavnici upoznali su nas sa  Zakonom o vinu i  nedavanju oznake izvornosti maslinovom ulju.

             I Neretva je imala svoje zastupnike: profesora Nikolu Grmoju, dogradonačelnika Metkovića, Markicu Vuicu, županijskog vijećnika iz Metkovića i moju malenkost. Naša je tema bila: Nekvalitetno gospodarenje zaštićenih područja prirode, kojih imamo pet ukupno na 1.620 hektara, ali i to malo područje – iako zaštićeno Ramsarskom i Barcelonskom konvencijom  i proglašeno je područjem Nature 2000 kao da nikoga ne zanima. Iznijeli smo utjecaj projekta Gornjih horizonata na donju Neretvu i zaslanjenje koje je već započelo. Tražili smo da se uz brendiranje  dalmatinskih vina i maslina, brendiraju i naše mandarine.

O zaključcima sa ovoga skupa javnost će biti obaviještena putem medija posebnim priopćenjem.















lijepa-nasa @ 20:20 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
petak, listopad 4, 2013


            Danas je u pločanskom Pučkom otvorenom učilištu, u okviru manifestacije «Dani Dragutina Rucnera» održan stručni skup o promatranju ptica i mogućnostima turističkog razvoja u dolini Neretve.

Skup je otvorila i u ime organizatora (DNŽ, Turistička zajednica DNŽ  i Javna ustanova za zaštićena područja DNŽ, nazočne pozdravila gospođa Marija Vučković,  dožupanica Dubrovačko neretvanske županije.

           Ova je manifestacija upriličena u spomen na ornitologa Dragutina Rucnera , koji je inače utemeljitelj  ornitološke zbirke u Metkoviću, a koji je – zajedno sa suprugom Renatom – svoj stručni i znanstveni rad  posvetio istraživanjima na području delte Neretve.

             Vrlo kvalitetna predavanja održali su: Ivana Baće, ravnateljica  Prirodoslovnog muzeja iz Metkovića,  Predstavnici udruge BIOM iz Zagreba koji se bave i promatranjem i praćenjem stanja ptica na ušću Neretve, predstavnica Javne ustanove za zaštićena područja i ravnateljica Razvojne agencije DNŽ Dunea iz Dubrovnika.

Šteta što pločani nisu baš zainteresirani za ovakva događanja, jer su predavanja bila vrlo interesantna i korisna.

         Nadam se da će barem posjeta našoj crkvi Kraljice neba i Zemlje u Pločama  večeras u 19 sati biti bolja, jer tada će u crkvi  biti upriličen koncert kvarteta Rucner.

U okviru manifestacije sutra će udruga BIOM  organizirati promatranje ptica na području naše delte za učenike osnovnih škola .




















lijepa-nasa @ 18:38 |Komentiraj | Komentari: 20 | Prikaži komentare
utorak, listopad 1, 2013




                      Prošli tjedan nazvao me gospodin Robert Kovač, koji ima namjeru  na području Luke Ploče izgraditi tvornicu biodizela. Za one koji ne znaju: biodizel je obnovljivo i biorazgradivo gorivo za motorna vozila koje se dobiva od biljnih ulja uljane repice ili recikliranog otpadnog jestivog ulja,  soje, gorušice, suncokreta, palminog ulja, algi,  ali i iz masti životinjskog podrijetla. Proizvodnja ovoga goriva je siguran način koji  ne uzrokuje  povećanje emisija CO2 u atmosferi i ne povećava efekt staklenika, pa se koristi u želji da se reduciraju emisije štetnih plinova, ali i da  se pritom postigne ušteda novca.



                    Pošto je na sjednici Upravnog vijeća Lučke uprave Ploče već  donesena  odluka o dodjeli    30-godišnje koncesije zagrebačkoj tvrtki „BIOM“  radi izgradnje i korištenja postrojenja za proizvodnju biodizela na lučkom zemljištu površine tri hektara, zainteresirane strane su već pokrenule izradu studije o utjecaju na okoliš buduće tvornice. Izrađivač studije kod nas zaštitara okoliša nije baš omiljen zbog svojih dosadašnjih studija, ali s time ćemo se pozabaviti kad studija bude gotova.

                 Za stanovništvo našega kraja ovo je doista dobra vijest, jer mi je gospodin Kovač rekao da će u prvoj fazi – na izgradnji potrebnih objekata raditi između sto i dvjesto ljudi. Za proces proizvodnje – kako je meni rekao, trebat će pedesetak ljudi, no u medijima vidim drugu brojku: između 25 i 30 radnika. Kada bi proveli sve ono što mi je napričao gospodin Kovač, to bi bilo sjajno. Dakle, nemaju namjeru primati ljude „po babi i stričevima“, nego putem natječaja, strogo stručne koje će poslati na doškolovanje izvan Hrvatske.

Na internetu sam vidjela da je gospodin Kovač zbog svoje buduće tvornice putovao u Indoneziju, ali tamo je govorio o jednoj drugoj sirovini za izradu biodizela, i o doista velikom području koje bi bilo potrebno za proizvodnju te sirovine. To je i razlog zbog kojega mi se uvukao crv sumnje u glavu, jer meni je govorio o otpadnom jestivom ulju i  mastima životinjskog podrijetla. Možda ne znači ništa, ali opreza nikad dosta.

        Jer, zbilja bi bilo sjajno da se u Pločama investira oko 30 milijuna eura i zaposli između 25 i 30 radnika. Kako je rekao gospodin Kovač,  proizvodnju biodizela planira započeti najkasnije krajem 2014. godine.

 

lijepa-nasa @ 19:45 |Komentiraj | Komentari: 17 | Prikaži komentare
Brojač posjeta
1605705
linkovi
Nema zapisa.
Arhiva
Index.hr
Nema zapisa.