Blog - prosinac 2010
petak, prosinac 24, 2010
         

    U ovo blagdansko vrijeme uvijek se sjetim davnih dana djetinjstva u Vukovaru,  Božića u obiteljskom domu, uspomena i zajedništva nas djece i roditelja, sa našim susjedima i prijateljima. Nezaboravan je Božićni prizor mame koja nam uz toplu peć pripovijeda neku starinsku priču, a mi pospano slušamo na slami ispod stola dok čekamo polazak na ponoćku! Imali smo puno susjeda porijeklom iz Like, a one su uvijek pričale nekakve legende o vukodlacima i vilama, o Gospinom pojavljivanju na staklima prozora, o susjedi Boduljki koja je, zamislite, bila vještica, pa su svi morali imati bijeli luk iznad ulaznih vrata, jer od njega vještice bježe.  

             Na Badnji dan  smo sa mamom  kitili veliki bor  sjajnim kuglama, orasima i «svilenim» bombonima, koje smo potajice jeli, pa bi do Tri kralja već sve bilo pojedeno! U Slavoniji je bio običaj da se na Badnju večer u kuću donese  slama koja se stavljala ispod stola, koji je imao ulogu oltara. Mama bi cijeli dan spremala posna jela za taj dan, i bogati ručak za Božić. Sva je ulica mirisala na sarmu i kolače. Tata je bio dunavski alas (ribar) pa smo uvijek imali dobru ribu u te dane. Iza večere bi mi djeca polijegala ispod stola na slamu, u iščekivanju odlaska na ponoćku.  Kao da je jučer bilo, a tako je daleko! Snijeg bi napadao do prozora naše prizemnice, sve je bilo bijelo, bijelo….. Rijeka Vuka je obavezno bila zaleđena u to doba , to je bilo naše klizalište, a bome je i Dunav često zaledio, pa bi ledolomci iz Mađarske  probijali led, jer Dunavom  su plovili brodovi!

            Oko 11 uvečer cijela bi ulica krenula pješke na ponoćku. A crkva je bila daleko, na sasvim drugom kraju grada. Bilo je vrijeme komunizma, ali za radničku klasu, što su bili moji roditelji i susjedi iz ulice,  to uopće nije bilo važno. Nikada nisam zaboravila te Božićne noći kada su crkvena zvona dugo i glasno zvonila, a mi smo pjevali puni nekog posebnog mira, dok je svuda oko nas sniježilo, i obasjavala nas je ljepota i sjaj te snježne bjeline.

Već odavno nema mojih roditelja, nema mojih ličkih susjeda, nema čak ni moje ulice koja je u ratu posve srušena i nije obnovljena. Ali  u srcu uvijek nosim te prelijepe, hladne slavonske božićne noći!

SVIM NERETVANIMA OVDJE I U SVIJETU, I SVIM DRAGIM LJUDIMA KOJI ČITAJU OVAJ BLOG ŽELIM  ZA BOŽIĆNE BLAGDANE ISTINSKI MIR I LJUBAV U SRCU , A U NASTUPAJUĆOJ 2011. GODINI DOBRO ZDRAVLJE I OBILJE BOŽJEG BLAGOSLOVA!




lijepa-nasa @ 00:39 |Komentiraj | Komentari: 28 | Prikaži komentare
ponedjeljak, prosinac 20, 2010
Večeras je održana javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš zahvata navodnjavanja donje Neretve i brani kod Opuzena.

Kako je bilo? Možda će netko o tome pisati, ali ja vam to neću reći, jer vas očigledno i  ne interesira!

lijepa-nasa @ 20:52 |Komentiraj | Komentari: 17 | Prikaži komentare
nedjelja, prosinac 19, 2010
Je li ovo kraj Neretve koju poznajemo i volimo! Svi je nešto žele preoblikovati, preusmjeriti, ukrotiti, promijeniti. Hoće li poslije svih silnih zahvata ova naša rijeka  biti prepoznatljiva, ili će biti obični, široki kanal, sa betoniranim obalama. Za sve što joj rade, govore da je napredak, da je to za naše dobro, za nova radna mjesta. Laži, laži i samo laži. Kad bi nam gradili pogone za preradu voća i povrća, za sušenje smokava ili  obične male punionice sokova, bilo bi radnih mjesta. U parku prirode – bilo bi opet radnih mjesta za domaće ljude. Imamo mi i svoje ribare – zar se ne bi mogao sagraditi pogon za preradu ribe? Ali ne, stalno se traži izgradnja raznih mastodonata, za interes drugih, krupnog kapitala! A kad nam ukradu prostor, to je zauvijek. Čiji je to interes? Vaš, naš – ne, sigurno nije. Više, brže i veće jedino je mjerilo kojim se procjenjuje budućnost.

Je li pregrada (brana) o kojoj će se sutra održati rasprava u Kominu doista naš interes? Mi nismo ti koji će donijeti konačnu odluku, ali snagom svojih argumenata i velikim javnim interesom možemo uvjeriti one koji odlučuju da nisu u pravu? Trebat će im malo jači argumenti od onih u studiji da nas uvjere.

Magistar Stjepan Šuman, u svojoj opširnoj raspravi na temu predložene pregrade još piše:

«Praćenje ulaska mlađi jegulje mogao bi biti pripremna faza za njen izlov. Ova se stavka studije prema tome vjerojatno koristi kao krinka za organiziranje nečijeg postizanja profita izlovom i uništenjem ribe, a na račun sredstava namijenjenih javnom dobru i to pod krinkom očuvanja okoliša. Opće poznata je činjenica da se jegulja ne može umjetno razmnožavati i da se u svrhu njenog uzgoja najprije organizira njezin izlov u prirodi, što je uobičajena praksa u zapadnoeuropskim zemljama. Praćenje mlađi jegulje na predviđenom joj prolazu nema nijednu drugu vidljivu svrhu osim njenog izlova. Razlozi zbog kojih studija planirano praćenje mlađi jegulje nije dodatno objasnila, vjerojatno namjerno, vodi do toga da prosječnom čitatelju ostavlja da zaključi kako je razlog praćenja ekološke prirode, te mu i ne pada na um da bi se iza praćenja mogao kriti planirani izlov u svrhu profita pojedinaca, a na stvarnu štetu stanja jegulje u Neretvi.

U ihtiološkom i općenito ekološkom smislu, predloženo rješenje (sanacija „Škanja“) je i u ekonomskim i ekološkim pogledima u puno većoj prednosti nad projektom ove studije.Znanstveno je dokazano da umjetni brakovi u moru obogaćuju ihtio-faunu, a zaustavljanje prirodnog toka branama je uništava (vidjeti Malu Neretvu). Mislim da ne treba raditi neke veće ekološke studije kako bi se utvrdilo da sa sve većim melioracijskim zahvatima, rijeka Neretva sve više gubi  svoje prirodne osobine, kako hidrološke, tako i ihtiološke i svojstva flore i faune. Problem zaslanjenja  ne bi trebalo rješavati ovakvim projektima, već opsežnijim studijama i zahvatima koji su u ovom slučaju paradoksalno i jeftiniji i trajniji. Vraćanje Neretvi onog što je njeno, a to je količina protoka vode i kvalitete vode bio bi za Neretvu dobar početak.»

Treba spomenuti da je za dobar početak važna i činjenica što najmlađi promišljaju Neretvu potpuno drugačije od današnjih njenih "gospodara". Marina Markota, djevojčica od 10 godina, učenica 4. razreda škole u Rogotinu piše:

O, prekrasna si ti Neretvo!
Sa plodnim ravnicama,
s mnogobrojnim rukavcima,
s plavim morem!

Ah, lijepo je to govoriti i dičiti se tim
ali ima onih koji ne mare za tu ljepotu!

 




 

lijepa-nasa @ 19:34 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
petak, prosinac 17, 2010
Jedan komentar objavljen na forumu (neslužbene) stranice Grada Ploča, svakako zaslužuje da ga pročitaju i čitatelji ovoga bloga.  Komentator  koji se potpisuje «Žukva» osvrnuo se s puno gorčine na post  NEMAMO BAŠ NIŠTA. Njegovome tekstu ne treba ništa ni dodati, ni oduzeti, sve je rekao u nekoliko rečenica:

«Dogodilo se to da su mandarine bile zanimljive otkupljivačima dok su dobivali poticaj za otkup, a kada su ispunili kvote od 55 000 tona, koliko država potiče, prestali su otkupljivati i Neretvanskog seljaka ostavili na cjedilu. Činjenica je da otkupljivači u startu imaju od države 70 lipa za svaki kilogram otkupljene mandarine, zatim sami namještaju kalibratore na vlastite standarde, jer država nema pravilnik o kakvoći voća i povrća, što im otvara put dodatnoj zaradi i dodatnoj krađi od seljaka kojima se u takvim uvjetima vrlo malo robe plati po najnižoj zajamčenoj cijeni od 2,9 kn/kg. Ispada da država ovim sustavom seljacima ništa nije riješila niti pomogla, jer im je dosta robe ostalo neotkupljeno, a što im je i otkupljeno nije pošteno plaćeno po najnižoj zajamčenoj cijeni, već prosjek ispadne daleko manji. Sve u svemu, otkupljivači ove godine zadovoljno trljaju ruke jer su samo od države uprihodovali preko 40 000 000 kuna, a najmanje isto toliko pljačkajući neretvanskog seljaka, a gdje je još zarada od plasmana na tržištu. Još jedna u nizu godina od kojih seljaku ostaje samo gorčina u grlu. Ispada da je Vrni mala maca prema ovom što se dogodilo ove godine, a dogodila se katastrofa za koju bi netko trebao odgovarati: ovakav sustav otkupa je neodrživ, kada država potiče otkupljivače, a ne proizvođače zato što će otkupljivač nekoga podmazati, a proizvođač ne. Velika je šteta nanesena Neretvanskom seljaku kojemu ostaje samo da uprazno bleji i gleda kako mu propadaju trudi, dok neki zadovoljno trljaju ruke. Državo, na potezu si!  Analiziraj gdje je zapelo i nešto mijenjaj, jer u Neretvi ovako više ne ide i svi to vidimo, ali i dalje samo blejimo.»




lijepa-nasa @ 15:44 |Komentiraj | Komentari: 11 | Prikaži komentare
srijeda, prosinac 15, 2010
Iako sam najavila dio teksta mr. Šumana  o staklastim jeguljama, mislim da je bolje prije vidjeti što on misli o ulozi naših  (nekadašnjih) škanja.   

«Vrlo važna stvar u studiji nije spomenuta. To je krajnji dio toka Neretve, sama usta ušća koja se uopće niti ne spominju u studiji i zbog toga je ova studija vrlo plitka i neozbiljna. Kako je dobro znano, nakon melioracija u prošlom stoljeću, tok Neretve sebi je postupno napravio prirodnu zaštitu od prodora mora.  Taj prirodni pješčani sprud, srpastog oblika, koji se proteže od završetka lijeve obale, prema luci Ploče zvao se „Škanj“.  Treba izražavati strah da su institucije uključene u ovu studiju usko vezane i uz uništenje ovog spruda, točnije, u njegovu prodaju i vađenje pijeska. Kako je nasip uništen, jasno je da ljeti, kad je protok vode puno slabiji, popodnevni maestral nabija velike količine mora u usta rijeke što vjerojatno u novonastalom obliku rijeke predstavlja najveći uzrok zaslanjenja.

Predlažem  da se problem zaslanjenja doline Neretve, koji se u studiji ističe kao glavni razlog pokretanje projekta, počne rješavati  studijama koje obuhvaćaju problematiku usta ušća Neretve, odnosno saniranjem pješčanog spruda. Sanacija spruda značila bi smanjenje dubine na tom jako širokom području po kojem se razlijevanjem gube najveće količine slatke vode. U usporedbi sa troškovima ovog projekta,  izvedbu sanacije „Škanja“ moguće je provesti  na puno jeftiniji  i trajniji način, a koji bi značio sljedeće:

Gradnja umjetnog braka (umjetni brak je podvodni rt, ili nasip) od čvrstog materijala (kamena ili betonskih blokova) koji bi se protezao uz vanjski rub devastiranog pješčanog spruda „Škanj“. Tako bi se napravila čvrsta pregrada koja sprečava odnošenje spruda zimskim bujicama. Dodatno, bujicama doneseni pješčani materijal bi se ubrzano taložio u kraćem vremenu nego inače, te bi tako opet stvorio prirodnu barijeru koja štiti čitavu dolinu puno bolje od uzvodne brane čija izgradnja je skupa a zahtijeva i redovito održavane i opsluživanje. Prema pričama sa stručnjacima uključenima u ovaj projekt, pijesak sa spruda predviđen je daljnjem vađenju i to u svrhu nasipanja plaže „Žnjan“. Ovo bi bio katastrofalan potez. Neretvi u tom slučaju slijedi dodatno prokopavanje i direktno spajanje s morem i tako još veće zaslanjenje zbog veće izloženosti moru. To bi ujedno bio i dodatni razlog za trošenje novca na njenu dugoročno gledano dekapitaciju gradnjom brane i tako projekt stvara sam sebi razloge za postojanje. Predlažem da se istraži pozadina sustavnog uništavanja (prodaja koncesija na vađenje građevnog materijala)  pješčanog spruda „Škanj“. Istraga se treba odnositi na prošlost, te zanemarivanje istog problema u sadašnjosti i budućnosti.»

Sa ovom tvrdnjom potpuno se slažem jer je naša Udruga punih pet godina „ratovala” sa Hrvatskim vodama  zbog zahtjeva da se ukine koncesija na vađenje pržine iz Neretve. Istina je da nitko nije imao koncesiju pjeskarenja na škanjima, ali  se prešutno puštalo brodovima da odatle neprestano kradu pržinu, sve do potpunog uništenja. Jednom smo uspjeli uloviti kradljivce i prijaviti ih inspekciji, i tada je u Gradu Pločama sazvan veliki sastanak gdje su nas optužili da ostavljamo bez posla čuvara koji je vršio nadzor. Mi smo bili krivi, a ne on i lopovi koji su krali pržinu sa škanja.

No, imamo i razmišljanje drugih znanstvenika koji kažu da  uz dobru namjeru sprječavanja zaslanjivanja ide i namjera potpune kontrole resursa-vode, od nekoga koji će to kasnije prodati i privatizirati . Škanj bi svakako trebalo obnoviti ali on sam neće spriječiti prodor mora kanalom prema Rogotinu i Desnama. Dakle,  i to je opet samo  polurješenje.  Svi  se slažemo da nešto treba napraviti, i da bi pregrada bila savršena kada bi je napravili kod Kozjaka/Galičaka. Oni koji govore da nema novca za rješavanje problema kod Kozjaka (Hrvatske vode) ne govore istinu! Novaca očito ima ako će se za nasip u Metkoviću dati 100 milijuna kuna, a pregrada košta oko 8 milijuna, pa kada bi koštala i duplo više, što je to prema 100 milijuna.

Ponedjeljak, 20. prosinca će brzo doći, i svi moramo biti spremni na ljutu borbu u Kominu sa predlagačima i izrađivačima studije. Neretva je naša, ne njihova, oni su dobili novce za tu studiju, i kod njih nema emocija, potiče ih samo kapital. Mi smo ti koji ovdje žive i  ostaju, i naši argumenti, pomiješani sa emocijama moraju pobijediti.

Ušće kako je donedavno izgledalo, sa našim predivnim škanjem

 

 

 







lijepa-nasa @ 21:36 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
ponedjeljak, prosinac 13, 2010
            U potrazi za  kanalima  koji bi mogli utjecati na  veći dotok slatke vode  u Neretvu, mogu se vidjeti i neki detalji  iz života Neretvana o kojima ne govorimo, a ne bi smjeli biti zaboravljeni ni zaobiđeni.

Vide se  stotine, tisuće neobranih stabala mandarina, tuga čovjeka uhvati koliko silno blago  propada. Pa da imamo barem jedan jedini pogon za preradu mandarina, da se od onih nekvalitetnijih pravi pekmez, sok……. Ma ništa, ama baš ništa nemamo. Kao da svi čekaju  da im Bog sa neba nešto spusti!

            Nema parka prirode, za koji nikoga nije briga, jer da ga ima sve bi bilo drugačije! I poplava, i brana, i krivolov, i mandarine koje propadaju – sve, sve bi bilo daleko bolje.Opstruiraju nam plan upravljanja zaštićenih područja oni koji pojma nemaju o Neretvi; ništa se ne gradi, narod poplavljen, poljoprivreda propada. I svi šute li šute! Majko mila, da se mogu vratiti legendarni neretvanski gusari, što bi rekli?!

A činjenica je da je još prije 52 godine u Opuzenu zasađena prva mandarina, koja ima čak i svoj spomenik.  Malo dalje od toga spomenika mandarini je velika kartonska obavijest na vratima firme Frigo Bonsai:  Otkup zatvoren do daljnjega (zbog loše kvalitete robe)! Što to znači – do daljnjega! Što dalje bude vrijeme prolazilo, kvaliteta će biti sve lošija. Jedan mi je poljoprivrednik rekao da im u jednoj velikoj firmi uzimaju mandarine, prebroje gajbe, ali im ne daju otkupnu cijenu! O čemu ona ovisi?

U godini koja je rodila mandarinama kao rijetko kada, sustav je totalno pao na ispitu. 

















lijepa-nasa @ 20:04 |Komentiraj | Komentari: 16 | Prikaži komentare
četvrtak, prosinac 9, 2010

Evo kako magistar Stjepko Šuman  razmišlja o eko posljedicama planirane pregrade:

              «O ekološkim posljedicama planirane pregrade treba posebno govoriti,  jer bi njena izgradnja značila fizičku barijeru ne samo vodi, nego i svoj za nju karakterističnu floru i faunu, a sami kemijski sastav vode uzvodno od brane bit će znatno promijenjen, a ne samo donji. Uzvodno će se taložit sav negativno plovan prirodan i umjetni otpad koji inače tok rijeke Neretve donekle uspješno odnosi u more. Ova barijera će trajno uništiti  ihtio-faunu ovog osjetljivog područja.  U novije vrijeme  zakon drakonski štiti Neretvu od inače održivog tradicionalnog ribolova. Iako ova studija ne bi trebala imati veze sa rješavanjem problematike ilegalnog ribolova, ona podržava zabranu ribolova kojeg izričito spominje kao „ilegalan“, a da se pritom nije osvrnula na taj zakon (kojim je zabranjen svaki oblik ribolova u Neretvi). Ova studija, kao i spomenute zakonske stavke koje studija koristi nisu donesene stručno ni holističkim pristupom, i tako ne jamče dobrobit rijeke Neretve, njenog sliva i njenih stanovnika već proizvode štetu. Dodatnu studiju treba napraviti u svrhu sprečavanja poplava. Također, inače su nužni i pročistači voda naročito otpadnih voda te regulacija ostalih onečišćivača i to na međunarodnom planu, a ne samo u donjem toku. «

Njegovim razmišljanjima dodat ću i  jedno svoje o sustavu za navodnjavanje  Koševo-Vrbovci.  Danas sam otišla na lokaciju crpne stanice Metković, i na sam kanal. Ima tu slatke vode k'o u priči. Uz sanaciju natapnog kanala i pojačanje same crpne stanice Metković, te uz daljnje prokopavanje toga kanala, troškovi bi bili neizmjerno manji, a efekt  sigurno  veći. Imali bi osiguranu  slatku vodu za kompletnu lijevu stranu obale, a uz uvjet vraćanja škanja nikakve nam brane ni pregrade nisu potrebne. Ukratko rečeno, ne bi nam trebali nikakvi pilot projekti koji su neistraženi i neizvjesnih učinaka, pored silnih mogućnosti  kapilarnog  širenja  slatkovodnih  kanala koje već imamo.      

                   U idućem nastavku saznat ćete što mr. Šuman misli o  ekološkim posljedicama sa gledišta praćenja prolaska staklaste jegulje.




                  







 

lijepa-nasa @ 22:13 |Komentiraj | Komentari: 12 | Prikaži komentare
srijeda, prosinac 8, 2010

Očigledno je da su građani doista zainteresirani, neki su čak i u strahu za svoja imanja i neizvjesne efekte planirane pregrade kod Opuzena(?).

Najvažnije od svega je znati da ništa nije nemoguće, da se sve može promijeniti, da ovo više nije socijalizam, a u demokratskom društvu ne mogu se odluke donositi dekretom.

Činjenica je da su u odnosu na lokaciju pregrade suglasni ama baš svi ispod nje: stanovnici,  gradska vlast, mjesni odbori i udruge. Pa zašto onda ne bismo bili čvrsto uvjereni da ćemo nešto promijeniti. Mi to možemo! Kada govorim o mladim  (i starijim) neretvanskim znanstvenicima, izdvojit ću samo jednoga – magistra Stjepana (Borka) Šumana iz Komina. Pun brige i ljubavi za svoj kraj i za ono što nas može snaći, sjajno postavlja pitanja, sugerira što treba činiti, kako ukazati na nekorisnost i bespotrebno trošenje silnoga novca na planiranu pregradu. Smatra da je jedino pravo rješenje povratak škanja, a isplanirao je i kako bi se to izvelo. Luka je planirala u sklopu radova na terminalima revitalizirati škanje, ali izgleda da im Hrvatske vode to nisu dozvolile. A škanji bi opet bili (kao što su oduvijek i bili) prirodna brana za obranu Parila i zaslanjenje Neretve. Stjepan Šuman ima puno dobrih ideja, i dobrih razmišljanja: «Pojam „trajnog „ oštećenja tla zaslanjivanjem nije jasan. Ako je prije 100 i više godina donji dio doline bio more (vidljivo po ostacima ljuštura morskih školjkaša na poljoprivrednim površinama), kako se tada, sa puno manje razvijenom tehnologijom, uspjelo od morskoga dna napraviti jako plodno tlo?  Dali je ovo tlo u većoj mjeri trajno uništeno  spomenutim zaslanjivanjem ili ipak vrlo intenzivnom, a  nekontroliranom poljoprivrednom  aktivnošću (gnojenjem mineralnim gnojem i primjenom pesticida). Da li se zaslanjeni dio ipak može „odslaniti“ kao i pri prvim isušivanjima tla na tom području? Da li studija predviđa odricanje od zaštite tog tla (nizvodno od pregrade) od kapilarnog zaslanjivanja iz podzemlja? U prilog ovom pitanju ide tvrdnja u studiji da se pregradom sprečava otjecanje Neretve ali ne spominje se da se tako uzvodno od pregrade sprečava kapilarno zaslanjenje, za razliku od nizvodnog dijela koje bi izgradnjom pregrade bilo još više izloženo kapilarnom zaslanjenju iz podzemlja. Da li je ovo prešućivanje dio plana interesne skupine da riješi sebi važniji dio doline, a ostatak prepusti još većem oštećenju prodorom soli u tlo? Ako je tome tako, na osnovu čega studija procjenjuje dio doline nizvodno od pregrade manje bitnim za zaštitu od kapilarnog zaslanjivanja, od dijela uzvodno od pregrade?  Da li se lažnim pojmom „trajnog“ oštećenja zataškava  ovaj namjerni propust ionako upitne studije?»

 O ekološkim posljedicama planirane pregrade ćemo u idućem nastavku priče o pregradi!





lijepa-nasa @ 19:52 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
utorak, prosinac 7, 2010
Pošto je rasprava o Studiji utjecaja na okoliš zahvata navodnjavanja  Donje Neretve – Podsustav Opuzen odgođena za ponedjeljak, 20. prosinca, preostalo vrijeme se može iskoristiti tako da oni koji se do sada nisu informirali, učine to ovih dana.Ovaj je projekt  ipak velika nepoznanica, ali na svu sreću, Neretva ima svojih sinova – znanstvenika koji iz velikih sveučilišnih centara gdje žive i djeluju pozorno prate što se radi u njihovom zavičaju. Sretna sam što imaju povjerenja, i što me upravo ti mladi  (i malo stariji) neretvanski znanstvenici  poučavaju o nekim činjenicama koje ja ne znam.

Kada se problem sagleda sa njihovog, znanstvenog gledišta, zaključci se sami nametnu:

"Zašto ekonomski  dio  studije ne govori ništa osim nekoliko podataka kojima se prikazuje isplativost projekta. Porijeklo financijskih sredstava projekta nije izneseno. Isto tako nema riječi o financijskim obvezama budućih korisnika melioracijskog sustava (poljoprivrednika), iako su vrlo vjerojatno već precizno predviđeni. Ako se predviđa ekonomska korist za korisnike, mogla se predvidjeti i obveza o kojoj se trenutno šuti?

Je li ovaj projekt u biti samo pokušaj krađe slatke vode Neretve nad kojom bi interesna skupina tako uspostavila kontrolu (vodu koju bi zatim prodavali daljnjim korisnicima, poljoprivrednicima)?  Uz dobru zaradu izvođača radova i nositelja projekta, nije vidljiv drugi razlog ulaganja u ovakvu uspostavu kontrole nad sve skupljim vodenim resursom i u sve skupljoj industriji proizvodnje hrane. Ostvarenje radova planiranih studijom omogućila bi se uzurpacija slatke vode, trenutno javnog dobra. Potencijalni uzurpatori mogli bi biti nositelji projekta i njihovi suradnici. Uzurpacija bi se provela pod izlikom da je u projekt uloženo mnogo sredstava, te da se korištenje vodenog resursa (privedenog kontroli) mora platiti." (dio teksta Stjepka Šumana)


Puno, puno je nepoznanica ovoga projekta,  pa ćemo ga ovih dana  i dalje analizirati i donositi zaključke koji mogu biti korisni na budućoj javnoj raspravi.

lijepa-nasa @ 22:09 |Komentiraj | Komentari: 16 | Prikaži komentare
Obavještavam sve zainteresirane da je današnji skup o studiji utjecaja na okoliš projekta navodnjavanja ODGOĐEN za   20. prosinca (ponedjeljak) u 17 sati!

Zašto? U faksu Upravnoga odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša piše"zbog izvanrednih okolnosti poplava u dolini Neretve".

Možda je to i dobro, da se bolje pripreme oni koji u ovome namjeravaju sudjelovati!

Dakle, vidimo se u Domu kulture Komin 20. prosinca u 17 sati!

lijepa-nasa @ 10:07 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
ponedjeljak, prosinac 6, 2010
                 U utorak, 7. prosinca 2010. u 17 sati održat će se U KOMINSKOME  DOMU KULTURE javna rasprava  o studiji utjecaja na okoliš zahvata  NAVODNJAVANJA DONJE NERETVE, PODSUSTAV OPUZEN.

Nažalost, trenutno je veliki dio stanovnika doline Neretve  zaokupljen normalizacijom svakodnevnog života i saniranjem šteta od poplave, i teško je vjerovati  da će problem navodnjavanja Donje Neretve izazvati masovni odziv!

                  No, dužnost mi je upozoriti vas o izuzetno velikoj, rekla bih – ogromnoj – važnosti da vas što više dođe sutra u Komin. Izlagači i naručitelji studije moraju vidjeti i čuti da znate o čemu se radi, i da NE ŽELITE predloženo rješenje.

Osnovni problem nije u studiji, ona je stručno i znanstveno obrađena, a pregrada bi trebala imati izuzetno pozitivan učinak. Problem je u samoj koncepciji!

Ne smijemo dozvoliti da  pregrada za sprječavanje prodora mora u rijeku Neretvu bude  sagrađena 1,8 km nizvodno od Opuzena. Zbog vlastitih interesa moramo biti uz  prijedlog pločanske uprave, koji su podržali  mjesni odbori Komina, Banje, Rogotina i Šarić Struge, čije je područje izravno ugroženo. Pregrada se treba (mora!) graditi  kod Kozjaka, možda čak i niže prema ušću, da se dio slatke vode odatle usmjerava preko Stare Neretve u lagunu Parila, te da se onda pristupi sličnom projektu i kod Rogotina i Ploča kako bi se cijelo područje Neretve zaštitilo. Parcijalno rješenje nije rješenje, mora se odjednom riješiti integralno područje  od Metkovića do ušća, inače  nemamo zdravog razuma i razbacujemo se novcem!

                   Ne mogu Hrvatske vode riješiti pola problema do Opuzena, a nizvodno od Opuzena neka more prodire i neka se sve zaslanjuje! To je doista izvan pameti.

Isto tako ne smijemo dozvoliti ni da se počne sa gradnjom nasipa kod Metkovića, jer možemo samo zamisliti što će se događati Opuzenu, Kominu, pa i Rogotinu, Struzi….

                   Neki političari  stalno dijele Neretvu i Neretvane  na Metkovce – Opuzence – Pločane, rade po sistemu «zavadi pa vladaj», i to se ne smije dalje tolerirati. Neretva je jedna jedina, nedjeljiva, i njeni su stanovnici  isti i nedjeljivi. Sve što je dobro ili loše za Metković i Opuzen, dobro je i loše za cijelu dolinu. Zato – sutra pođite svi  na raspravu!




lijepa-nasa @ 18:05 |Komentiraj | Komentari: 24 | Prikaži komentare
subota, prosinac 4, 2010
Ne želim vjerovati, ali iz Metkovića stiže još jedna pretužna vijest: umro je ZUPA!

Nema u Neretvi čovjeka koji ne zna Tomislava Zubčića – Zupu, našega slavnoga kneza Domagoja. Bio je Splićanin po rođenju, a Neretvanin od svoje 21. godine života. Opčinjen njenom ljepotom, ostao joj je vjeran 38 godina, do kraja svoga života.

               Profesor Zupa je bio poznat i svestran umjetnik: glumac, pjevač, planinar,  slikar, kipar. Svojim je umjetničkim djelima poticao zaštitu i spas  prirode, ptica, riba, našega ušća...

Godinama je bio glumac-amater, a najpoznatija mu je uloga bila ona kneza Domagoja, kada je bodrio lađare da izdrže na svome pohodu od Metkovića do Ploča.

Zbogom, dobri naš kneže!




 

lijepa-nasa @ 23:30 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare
petak, prosinac 3, 2010
Prema portalu Grada Metkovića (na našemu nema ni slovca o tome i o nesreći Kominjana), danas (3.12.) u 12 sati održana je zajednička sjednica Stožera za zaštitu i spašavanje Dubrovačko-neretvanske županije i Stožera zaštite i spašavanja Grada Metkovića na kojoj se raspravljalo o trenutačnoj situaciji u dolini Neretve gdje je i dalje na snazi izvanredno stanje obrane od poplave za Metković, ali i Opuzen, Ploče  i Kulu Norinsku.  Dobra vijest je da je vodostaj Neretve u padu, no loša je da se od ponedjeljka opet očekuju kiše.

Zbunjuju vijesti u kojima se govori da je Metković dobio milijun kuna, dok novinar HTV-a kaže da je taj iznos dobila dolina Neretve. Možda netko misli da je samo Metković dolina Neretve, ali je zbilja nepravedno prešućivati tuđu tragediju, a isticati samo svoju. Grad koji za sebe tvrdi da je centar Neretve u tome je pravi majstor.!

U ovakvim situacijama , nažalost, šire se i kojekakve glasine. Kako piše na portalu MATIJEVIĆI, širile su se mnoge dezinformacije, stanovništvo se zastrašivalo novim velikim vodenim valom. Huškalo se protiv susjedne nam države i njezinog stanovništva, a osobno sam vidjela sinoć na FTV tragediju  ljudi koji također plivaju diljem BiH. HE Jablanica je činila i čini sve da se nama u Hrvatskom dijelu Neretve učini što manje štete. Što mislite da je brana u Jablanici pukla od pritiska vode, kakva bi to tragedija bila. Strašne su poplave i u Crnoj Gori, gdje sam vidjela kuće u vodi do krova, nestale odronjene ceste, a i u Srbiji je jako, jako teško. A ono što se može vidjeti kako su organizirane te druge poplavljene države, vjerujte da su naši apsolutno najbolje organizirani. Jedan ogorčeni građanin napisao je na ovome blogu  sljedeći komentar, pun gorčine: «Prema informacijama o trenutnom stanju i porukama medija, o tome šta triba napraviti u budućnosti, izgleda da u dolini Neretve postoji samo Metković. Sramota me je gledat i slušat kako mediji zloupotrebljavaju svoju poziciju i daju prioritet i to u udarnim terminima, prepucavanjima najodgovornija dva čovika (Luke Bebića i Stipe Gabrića Jambe) za posljedice ove katastrofe. No, poučen dosadašnjim iskustvom, nije isključeno da je i ovo već dosad viđen igrokaz naizgled sukobljenih strana, da se skrene pažnja isključivo na Metković, a da se problemi vodozaštite npr. Komina zaborave. U Kominu se već više od 40 godina pokušava izgraditi sustav zaštite od poplava i do danas nije završen. Ovakav kakav je on predstavlja dodatni problem, jer ili otežava odljev oborinskih voda u Neretvu ili kod nabujale Neretve, kroz neuređene otvore i 'ispuste' (uz neriješene kanalizacijske ispuste) omogućava prodiranje vode iz Neretve u samo mjesto. Pored niza mandata 'sposobnog' rukovodstva u Pločama koje nije uspilo ni u ove dane skrenuti medijsku pozornost na problematiku i štetu od plavljenja Komina, za očekivati je da će nezavršeni vodoprivredni objekti u Kominu i dalje ostati prijetnja mještanima Komina. Razlog za sumnju ulijeva i direktor Hrvatskih voda, gospodin Husarić jer on govori samo o planovima koje su mu nametnuli Luka i Jambo (bez obzira na njihov igrokaz) a ne spominje Komin nigdje ni on ni bilo koji drugi državni dužnosnik, a ni zastupnik. Spominju Opuzen, koji počne tonuti, kada je u u pojedinim kućama u Kominu voda do plafona. Ljudi u Kominu su zbog ovog ogorčeni i na medije i na političare i na državu.» Ovo je razumljivo, ali kad se strasti malo ohlade i kad se voda povuče, sigurna sam da  ćemo svi biti puno razumniji.

Obišla sam danas i ušće , gdje Neretva nije ona svima znana bistra, modra ljepotica, već je mutna, prljava, ogromna goropadnica. Na lijevoj je strani toliko smeća koliko odavno nisam vidjela. Na nižim kotama poplavile su masline i mandarine uz obalu, ali kućama i ostalim nasadima Neretva ne prijeti. Barem nešto dobro!

lijepa-nasa @ 20:13 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare
četvrtak, prosinac 2, 2010
Neretva je poznata po bogatstvu vodom, ali to se bogatstvo ovih dana pretvorilo u nesreću, neizvjesnost, strah, besane noći.

Kratki put od Ploča do Komina preko Stabline, Šarića Struge, i Banje pruža sliku skoro pa biblijskog potopa. Voda, voda……. Svuda samo voda. Više je vode nego zemlje. Ne zna se gdje su kanali, gdje Crna rika, a gdje Neretva i more. Vode se prelijevaju jedna u drugu, a čovjek shvati koliko je malen i bespomoćan.

Fotografije: Silvija Krmić - Današnje prometovanje cestom kroz Komin







Fotografije: Vladimir Musa - uzduž i poprijeko po Neretvi




































lijepa-nasa @ 16:15 |Komentiraj | Komentari: 30 | Prikaži komentare

Stožer za zaštitu i spašavanje Dubrovačko-neretvanske županije održao je večeras u Opuzenu sjednicu na kojoj se raspravljalo o stanju u dolini Neretve uzrokovanom velikom količinom oborina i poplavom te o planovima za daljnje postupanje.

Na sjednici, na kojoj su uz članove Stožera bili i načelnici stožera općina i gradova iz doline Neretve, načelnik Stožera, zamjenik župana Frano Skokandić ustvrdio je kako je najteža situacija na području Metkovića. Stoga je zaključeno kako se Metkoviću, u kojemu se između 23 i 24 sata očekuje veliki val vode koji će Neretvom doći iz pravca BiH, trebaju dostaviti vreće s pijeskom, betonski i cigleni blokovi, kako je potrebno angažirati dodatni broj ljudi, građevinske tvrtke s mehanizacijom te osigurati da nepokretni bolesnici mogu biti prevezeni u dubrovačku bolnicu.

Načelnik stožera u Metkoviću Mate Mustapić naveo je kako su u Metkoviću, u kojemu su ulice na desnoj strani poplavljene od 30 centimetara do jednog metra te da, zbog najava velikih količina vode iz Neretve, postoji bojazan i za lijevu stranu Neretve. Mustapić je naveo kako je poplavljeno desetak kuća te da je na devet punktova raspoređeno oko 10 tisuća vreća s pijeskom. Tijekom noći bi u Metković trebalo stići još 20 tisuća vreća s pijeskom.

Načelnik Stožera Skokandić zaključio je kako se treba poduzeti sve što je u moći Stožera kako bi se umanjila šteta te je dodao kako će, ukoliko do toga dođe, biti zatražena i dodatna pomoć.

U Pločama poplava je najviše ugrozila Komin, Rogotin i Šarić Strugu. U Kominu je 30-ak objekata poplavljena, a riječ je o 7 stambenih prostora dok je u ostalim slučajevima riječ o pomoćnim objektima.

Stožer za zaštitu i spašavanje DNŽ biti će preseljen u Metković gdje će biti organizirano stalno dežurstvo. Jednako tako, dežurstva će biti organizirana i u ostalim općinama i gradovima u dolini Neretve.

Kako neslužbeno saznajemo, uskoro bi se moglo proglasiti izvanredno stanje u Metkoviću jer se procjenjuje da će zbog vodenog vala koji će donijeti i do 2.300 kubika vode u sekundi ugroziti lijeva obala i središte Metkovića te da bi se vodostaj mogao podignuti na rekordnih 450 cm.       (DUBROVAČKI VJESNIK)




lijepa-nasa @ 00:28 |Komentiraj | Komentari: 10 | Prikaži komentare
srijeda, prosinac 1, 2010
               Na portalu Dubrovačkog vjesnika danas piše da  je  zbog ispuštanja vode iz akumulacija hidroelektrane Jablanica ponovno povećan vodostaj Neretve, koji je u Metkoviću u utorak iznosio 320 centimetara. Hrvatske vode proglasile su ponovno redovite mjere obrane od poplava na velikoj Neretvi od Opuzena do Metkovića. Već nekoliko dana zamjetan je stalni dotok vode iz Mostara, zbog čega se diže razina Neretve, a daljnja ispuštanja vode iz akumulacija teško je predvidjeti jer ovise o hidrološkim prilikama,. Slično je bilo i prije nekoliko dana kada je  DUZS naše Županije izdao priopćenje da je tijekom noći 23./24. studenog došlo  do porasta vodostaja rijeke Neretve, zbog povećanog ispuštanja vode iz akumulacije HE Jablanica (BiH).  No, to je jedna strana medalje! A druga?

              Dio područja  poplavljuje  od voda Neretve koje prodiru kroz kanalizacijski sustav, a dio zbog nefunkcioniranja oborinske odvodnje, pogotovo kada su ovako velike kiše kao sada.

Na području Komina poplave nastaju iz više razloga:

zbog  niske gradnje prizemnih prostorija u kućama neposredno uz Neretvu,

zbog podzemnih voda,

zbog prodiranja vode  kroz (najčešće) nelegalne kanalizacijske ispuste u Neretvu, te

zbog voda koje se procjeđuju kroz trup željezničke pruge i kroz propuste na trupu te iste pruge povratno ulaze u donji Komin.

Trenutno nam  preostaje moliti Boga da kiša stane i da nam iz BiH više ne puštaju akumulaciju. Ostale probleme treba sustavno rješavati sa Hrvatskim vodama te lokalnim i državnim vlastima.

Život  na Neretvi, u lađama i trupama, nekada davno.........


lijepa-nasa @ 00:12 |Komentiraj | Komentari: 15 | Prikaži komentare
Brojač posjeta
1605777
linkovi
Nema zapisa.
Arhiva
Index.hr
Nema zapisa.