Blog - veljača 2007
srijeda, veljača 28, 2007

    Ovih sam dana bila na četverodnevnom studijskom putovanju u jednome dijelu Balkana. Između ostaloga, obišla sam Skadarsko jezero i  Ulcinj. Na tome putu često me pratila sjenka srama!
    Sramila sam se jer znam kako mi u Hrvatskoj često sa prezirom govorimo o tim prostorima bivše Juge, kao o nečemu primitivnom i zaostalom. Ima i toga, i te koliko! Ali, zar i kod nas toga nema! Naše je ušće zorni dokaz tomu! Baš me je Dino sa bloga www.dolinaneretve.bloger.hr  svojim postom o ušću potaknuo da pišem o ovome!
    Ulcinj ima prekrasnu pješčanu plažu dugu oko 13 kilometara, koja je  uređena u skladu sa prirodom: drveni prilazi, suncobrani od botura, od istog materijala ispletena je i duga ograda uz koju je zasađeno cvijeće, male drvene kućice za najrazličitije namjene, a nigdje niti jednog papira, boce, plastike. I sve to usred zime. Na prilazu plaži susreli smo dva automobila sa diplomatskim tablicama! Ljudi šeću usred zime, promatraju valove i ptice! Sve pruža sliku ljepote od koje zastaje dah!
     Skadarsko jezero proglašeno je za Nacionalni park Crne Gore 1983., što znači već pune 24 godine. Projektom Nacionalnog parka «Čisto jezero» predviđeno je uklanjanje potopljenih plovila iz jezera te čišćenje i odvoz otpada i smeća sa najvažnijih turističkih punktova, a za sve poslove angažiraju  ljude prijavljene kao nezaposlene u Zavodu za zapošljavanje.
    Zašto ispričah ovu kratku priču?
    Udruga Lijepa naša – sa djecom iz Pločanske i Kominske osnovne škole, uz pomoć i organizaciju Grada Ploča, Komunalnog poduzeća Izvor i Turističke zajednice nekoliko je puta čistila ušće. Temeljito, čak i od krupnog otpada kao što su: istrunuli trosjedi, fotelje, televizori, krepane mačke i psi……. Uzalud!  Svake godine, nakon završetka ljeta, ponavlja se ista slika. Ogromnu količinu smeća doista nanese Neretva iz svoga gornjega toka, donosi i more za velikoga juga, pa kad se voda povuče, na obali je pravo bojno polje od smeća. Ali onaj užas od provaljenih i prevaljenih kamp-prikolica, iskidanih šatora i ostalog pripadajućeg kamp-otpada, smeće u plastičnim vrećama koje vise  sa grana borova sramota je za  koju nema isprike! To nije donijela voda, to je naših ruku djelo!
    Ribari smatraju da je ušće njihovo, lovci opet da je njihovo, drogeraši da je ipak njihovo. Tu se puca na liske, truju se gambori , drogira se i lakim i teškim drogama, vodi se ljubav, u barkama se dovozi i odvozi namještaj «priko rike», u tzv. vikendice, kampira se bez struje, vode i WCa! Svašta se tu radi, a ušće kao dobra mati sve trpi i prima. Jedne nedavne nedjelje, prije dva-tri  tjedna, osobno sam pozvala policiju i vatrogasce, jer je gorio krov pokraj đige,  puvala je velika bura, a nigdje nikoga nije bilo. Kako je počelo gorjeti, to valjda samo Bog znade!  Tolika neosjetljivost i nemar prema ovome prostoru je normalnom čovjeku neshvatljiv! Jer mi smo i putem Radio Ploča i plakata po cijelome gradu pozivali građane da nam se pridruže u čišćenju, ali zaludu! Nitko ne dođe osim naših Pločanskih i Kominskih klinaca!
    Da je postavljen barem jedan kontejner za smeće, možda bi se neki i sjetili baciti svoje smeće u njega, i ne bi se događalo da nam iz odbačenog štramca uz obalu niče trava. Bačvama sa pržinom i aparatima za gašenje trebalo bi osigurati prostor od požara.
    Treba očistiti gustirnu, WC,  skloniti one užasne ostatke kamp prikolica! Svi zajedno – Kominjani, Rogotinjani i Pločani trebaju zajednički zasukati rukave i opet otkriti neizmjernu ljepotu našeg jedinstvenog ušća.
    A kada mu vrate njegovo djevičansko blještavilo,  vratit će mu i ljubav! I  tko god bude govorio da je ušće njegovo, govorit će istinu, jer ušće je ljubav svih nas!   


                                                                        foto: dd
lijepa-nasa @ 20:54 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
ponedjeljak, veljača 26, 2007

    Stupanj inteligencije zapisan je u genima i određen prije rođenja, pokazalo je novo genetsko ispitivanje blizanaca. Ispitivanje je pokazalo da su dobri rezultati na testovima inteligencije povezani s količinom sive tvari u mozgu, što uglavnom ovisi o genima. Znanstvenici iz SAD usporedili su 20 parova blizanaca, deset jednojajčanih i deset dvojajčanih, prenosi BBC News Online.
    Mozak ispitanika ispitan je uz pomoć medicinskog skenera koji razlikuje sivu i bijelu tvar. Naziv siva tvar odnosi se na područja mozga koja se uglavnom sastoje od vrhova živčanih stanica, dok se bijelom tvari nazivaju dijelovi mozga i leđne moždine odgovorni za komunikaciju između različitih područja sive tvari te između sive tvari i ostatka tijela. Istraživači su otkrili da jednojajčani blizanci, koji dijele iste gene, imaju istu količinu sive tvari. To nije otkriveno u dvojajčanih blizanaca koji dijele samo polovicu gena. Znanstvenici su zaključili da genetski faktori određuju razlike između pojedinaca u ključnim područjima poput inteligencije i jezičnih sposobnosti.
    Znanstvenici koje je predvodio dr. Paul Thompson sa sveučilišta California u Los Angelesu, napisali su u časopisu "Nature Neuroscience": "Otkrili smo da je moždana struktura pod snažnom genetskom kontrolom na širem anatomskom području koje uključuje frontalni korteks i dio korteksa povezan s jezikom." "Količina frontalne sive tvari najsličnija je u genetski sličnih osoba. Zanimljivo je da su te individualne razlike u strukturi mozga usko povezane s individualnim razlikama u kvocijentu inteligencije", pišu znanstvenici. "Genetska mapa mozga otkriva snažnu povezanost gena, moždane strukture i ponašanja, što znači da nasljedni aspekti moždane strukture mogu biti osnova razlika među pojedinicima."
    Znanstvenici su dugo pretpostavljali da je siva tvar središte inteligencije u mozgu, ali sad je prvi put ovo tkivo proučeno medicinskim skenerom i povezano s testovima inteligencije. Profesor Robert Plomin s Instituta za psihijatriju u Lonodnu tvrdi da je količina sive tvari povezana sa sposobnoću osobe da riješi neke probleme. Rezultati istraživanja ne odbacuju mogućnost da učenje može povećati količinu sive tvari. "Dio naše sposobnosti rješavanja problema je nasljedan, no to je samo 10 do 15 posto varijacija te osobine, što znači da su prehrana, učenje - negenetski faktori - vrlo bitni za izgradnju moždane strukture, inteligenciju i uspjeh na testovima", rekao je dr. Thompson.

lijepa-nasa @ 22:02 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nedjelja, veljača 25, 2007
 
    (Prijepis istraživanja Klinike za Pedijatrijsku onkologiju - Dusseldorf)
Kada krenete u kupovinu, dobro pogledajte što kupujete. Skrećemo vam pozornost na one male oznake E sa troznamenkastim brojevima. Evo što one znače:
1. Dodaci koji nisu štetni:
E100, 101, l03, 104,105, 111, 121, 130, 132, 140, 151, 152, 160, 161, 162, 170, 174, 175, 180, 200, 201, 202, 203, 236, 237, 238, 260, 261, 263, 270, 280, 281, 282, 290, 300, 301, 303, 305, 306, 307, 308, 309, 322, 325, 326, 327, 331, 332, 333, 334, 335, 336, 337, 382, 400, 401, 402, 403, 404, 405, 406, 408, 410, 411, 413, 414, 420, 421, 422, 440, 471, 472, 473, 474, 475, 480.
2. Sumnljivi dodaci:
E125, 141, 150, 153, 171, 172, 173, 240, 241, 477.
3. Opasni dodaci:
E102, 11O, 120, 124
4. Dodaci koji su štetni za zdravlje

a.) problemi s crijevima: E220, 221, 232, 224
b.) problemi s prebavom: E338, 339, 340, 341, 45O, 461, 463,465, 466, u pakiranom sladoledu E407
c.) kožne bolesti: E230,231,232,233
d.) uništava vitamin B12: E220
e.) povećava kolesterol: E320,321
f.) nadražuje živce: E311, 312
g.)upala usne šupljine: E330 NAJOPASNIJI DODATAK (uzrukuje rak), nalazimo ga u Schweppesu od limuna, senfu, nekim bezalkoholnim pićima, konzerviranom mesu rakova, u nekim sirevima, nekim gljivama u konzervi....
5. Dodaci, koji uzrukuju rak:
E131, 142, 210, 211, 213, 214, 215, 216, 217, 239
Pažnja: E123 je vrlo otrovan te je zabranjen u SAD

    Posebnu pažnju obratite na slijedeće proizvode:
E123 i E110 u gumenim bonbonima, čokoladnim bonbonima, posebno marke TREETS, SMARTIES, HARIBO – gumeni bonboni, puding sa šlagom u plastičnim čašicama, zaleđena riba marke IGLO, vrhnje za kuhanje Creme-Fraiche, topljeni sirevi za mazanje, puding od vanilije, E102 i E110, u gotovim umacima raznih vrsta.Molba za svakoga: Prilikom kupovine namirnica koristite ovaj popis ili ga negdje zalijepite na vidlivo mjesto u kuhinji. Jer, radi o zdravlju Vas i vaše djece. Prilikom izbora namirnica birajte one koje ne sadrže ove dodatke!
    ZAPAMTITE:Vi sami birate proizvode koje kupujete. Razmišljajte o zdravlju Vas i vaše djece!

Tehnološki obrađena hrana je biloški »mrtva« i ima kratak rok trajanja; zato su nužno potrebni kemijski dodaci koji produžavaju rok trajanja kako u skaldištima tako i na policama u trgovinama. Upotreba sintetičkih tvari u namirnicama je slabije istražena, ali za mnogobrojne aditive već sad je poznato da uzrukuju određene rizike.
E927 - zabranjen u nekim zemljama;
E950 - spada među najopasnije aditive, kancerogen za pokusne životinje, smetnje štitnjače;
E951 - mnogobrojni izuzetno opasni učinci, alergije, migrene, vrtoglavica, smetnje vida, sluha i okusa, smetnje pamćenja, depresije, smetnje ponašanja, uzročnik nekih degenerativnih bolesti (multipla skleroza, parkinsonova bolest), hormonske smetnje;
E952 - migrene, potencialno kancerogen, zabranjen u SAD i Engleskoj;
E954 - kancerogen kod pokusnih životinja;
E967 - pokreće nastanak bubrežnih kamenaca, diuretik, smetnje ponašanja kod pokusnih životinja;
E1505 - u metabolizmu se mijenja u etanol;
E1520 - veza s fatalnimi infarktniim stanjima (intravenozno), smetnje živčanog sistema, dermatitis.

    Silovita kemizacija kojoj smo svjedoci u modernom svijetu jezahvatila i našu hranu i to sasvim nekritično i prebrzo. Oba dva nedostatka imaju zajednički korjen, a to je brzi prijenos znanstvenih zaključaka u upotrebnu tehnologiju.
Znanstvena postignuća nisu dostupna javnosti, kako bi to trebala biti po tradiciji humane akademske znanosti, već se patentira kao intelektualno vlastništvo korporacija. Iza toga stoji moćni profitni interes kojemu nisu briga dugoročne zdravstvene posljedice za ljude zbog tih korištenih tehnologija. Istraživanja koja bi trebali pokazati i nuditi ocjenu rizika kod dugoročne upotrebe aditiva se ne objavljuju.
Sve više postajemo pokusne životinje globalnog neetičnog eksperimenta.
Što možemo učiniti?

    OSVJEŠTENI POTROŠAČI DANAS KUPUJU NAMIRNICE ZA KOJE SU SIGURNI DA SE U NJIMA NE NALAZE ŠTETNI I OPASNI ADITIVi. LISTIĆ SA POPISOM TIH ADITIVA UVIJEK IMAJU SA SOBOM PRILIKOM KUPOVINE;
E102, E110, E122, E123, E127, E131, E132, E133, E142, E150, E151,E153, E154; E171, E173, E210, E220, E223, E232, E249, E250, E284, E285, E310, E311, E312, E320, E321. E308, E407, E472, E473, E512, E553, E620, E621, E622, E626, E942, E950, E951, E952, E954, E1440

                                                               Izvor:Ekologija.net

lijepa-nasa @ 18:14 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
četvrtak, veljača 22, 2007

Friends of the Earth Europa


   Klimatske promjene su danas najveća prijetnja našem planetu. Izgaranje ugljena, nafte i plina, ali isto tako i intenzivna poljoprivreda i sječa šuma, uzrokuju onečišćenje atmosfere stakleničkim plinovima što uzrokuje zagrijavanje planeta Zemlje. 1990-te su bile najtoplije desetljeće u zadnjih milijun godina.
   Ako klimatske promjene dosegnu svoj maksimum, potpuno će promijeniti naš današnji način života s ekstremnim i nepovratnim utjecajem na okoliš. Kako prosječna globalna temperatura raste, povećavat će se i broj i intenzitet nepoželjnih vremenskih događaja kao što su poplave, oluje, valovi nesnosnih vrućina, suše. Zbog porasta razine mora cijele države nestati će sa zemaljske kugle kao što su na primjer Maldivi.
   Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da godišnje umre 150 000 ljudi uslijed klimatskih promjena. Zemlje u razvoju će biti zahvaćene prve, i najjače, ali i Europa će također biti zahvaćena. Valovi vrućina u 2003. ili poplave u srednjoj Europi mogli bi za samo nekoliko desetljeća postati uobičajena pojava. Znanstvenici kažu da će ovogodišnja ljetna vrućina postati uobičajena pojava Europskih ljeta.
   Evo nekoliko primjera očekivanih posljedica klimatskih promjena:

1. Ekstremne vremenske (ne)prilike: povećanje prosječne temperature znači više štetnih emisija u atmosferi i upravo to je zaslužno za ekstremne vremenske situacije kao što su poplave ili oluje, ali također i valovi nesnosnih vrućina i suše. 2003.godine, vrući val u Europi, je usmrtio 33,000 ljudi i uzrokovao milijarde eura materijalne štete. Povećati će se također i poplave kao posljedica nenormalnih snažnih oluja.
2. Bioraznolikost: U trenutku kad dođe do promjene klime, izumirati će one vrste koje neće biti u stanju prilagoditi se ili pronaći drugo stanište. Rezultati nedavne međunarodne studije su pokazali da će oko trećine vrsta na Zemlji nestati do 2050.
3. Povećavanje pustinja: Postojeće pustinje će se povećavati ostavljajući velike dijelove planete nenastanjivim za ljude i to najviše zbog manjka vode. Ekstremne suše bi mogle djelovati na 3 milijarde ljudi do 2050. godine.
4. Povećanje razine mora: Vjerojatno najdramatičnija posljedica globalnog zagrijavanja će biti povećanje razine mora za 1 metar do kraja 21 stoljeća. Povećanje razine mora je posljedica termalne ekspanzije oceana (toplija voda zauzima veći volumen) i otapanja glečera. Povećanje razine mora će izbrisati cijele države poput male otočne zemlje Tuvalu čija je nadmorska visina 2 m. I država Bangladeš ima prosječnu nadmorsku visinu 1 m. Ali također u Europi, a pogotovo u Hrvatskoj, obalna područja će se suočiti sa velikom opasnosti. 60% Nizozemske je ispod razine mora. Već danas ih održavanje brana, kanala i pumpa košta skoro milijardu eura.
5. Širenje bolesti: Povećanje temperature će proširiti utjecaj nekih bolesti poput malarije koja već sada ubija milion ljudi godišnje, većinu od kojih su djeca. Bolesti koje bi se širile zbog globalnog zatopljena bi mogle oduzeti život dodatnih 185 miliona ljudi u sub Saharskoj Africi do kraja 21 stoljeća te bi moglo stvoriti milione izbjeglica.
6. Nestanak golfske struje: Kao rezultat promjene razine soli kad se spremnici leda otope kao što je ledeni prekrivač na Grenlandu, doći će do promjene razine soli u sjevernim oceanima. Upravo to bi moglo dovesti do nestanka golfske struje i to između 2025. i kraja stoljeća. Topla golfska struja više neće prolaziti sjevernim Atlantikom, pa će se Europa i Sjeverna Amerika suočiti s novim ledenim dobom.
7. Materijalne štete: Ukoliko se ne poduzme prava akcija protiv klimatskih promjena, Njemačka Vlada procjenjuje da bi godišnje štete mogle dosegnuti 100 milijardi eura. Crveni Križ, procjenjuje da će u zemljama u razvoju, šteta uzrokovana klimatskim promjenama doseći 7-10 trilijuna eura u sljedećih 20 godina.

   Dobre vijesti su da potrebne tehnologije postoje. Možemo koristiti energiju puno više učinkovito i zagađivačke elektrane zamijeniti s obnovljivim izvorima energije. To će smanjiti emisije stakleničkih plinova i usporiti klimatske promjene, ali će također ojačati ekonomiju.
   To sve možemo postići samo ako Vlade odlučno poduzmu akciju i smanje emisije štetnih plinova - i naravno ako mi svi pomognemo malom promjenom našeg svakodnevnog života.


lijepa-nasa @ 21:07 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
utorak, veljača 20, 2007

    Poslije samo tekstualne verzije, donosimo vam i audio zapis najnovijeg kominskoh hita!

Poslušajte 'Malo-nas-je-al-nas-ima'

lijepa-nasa @ 21:55 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
ponedjeljak, veljača 19, 2007
   
    Prije početka Korizme, evo malo vedrih, karnevalskih sličica naše djece:
kraljice, princeze, pčelica Stelica, mali - zeleni, školske ljepotice..............








lijepa-nasa @ 18:01 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, veljača 17, 2007

    Sutra (u nedjelju) će ovaj tekst biti na glavnoj pokladnoj svečanosti u Kominu pravi hit. Premijerno vam donosimo njegov sadržaj a saznajemo da se radi i na glazbi.

MIRO ANTE BLAŽOVA,MUFALO I TOMEŠA
MIRO FUKIN,TRLICA,
MONDO, KALE, KUBALA;
             GRACIJAN I CUCALO,            
ŠENDO, JADO, MUFALO,
BRANKUJA I MIZALO
BUNO, KAJKA, PUVALO.
ČATEBRIGA, SULA, STOLE,
VOJKA, ŽUNA, PIĆO, JOLE.
LELA, LAJO, JOKO, ĆALE,
JANJA UCINA I TALE
PAŠKO, PUKO, BUBI ANTIĆ,
MARA DEKA, IVO BANTIĆ
ANTE TRAVA I KOSIRIĆ,
ACO, PAČE, RARA, JOZIĆ.

MALO NAS JE, AL NAS IMA......

ANTE DAVIN, CAJKA, NEJO,
IVAN BJELIN, ĆUTKA PERO,
KEVA, PECA, ĆIMBELA MARKO,
SLAVKAČA, BOJ, JABLAN, RATKO,
BUSA, PUŠO, MARKICA,
HINKO, MILI, VEDRANKA;
MARA KURANOVA, KANJO MORIS,
ČOTO, UTA, ŠUMAN BORIS,
PEGLA, BUSA, ĐELENA,
KONTIĆ, VELO, LAURA,
GURIŠ, ZIZI, BAĆO, ĆOMBO,
VATRO, KAZO, BILI BOMBO,
BORO CRNI, TISUĆA,
FELIKS, ZELE, BRANKUJA,
ĆRĆE, GIBA, KAIRO,
GABRO, KIKO, PUVALO,
MARUN, VEĆA, ŽELJKO MOMO.
VLADO MUSA, GANGIĆ TOMO,
JOTO, DŽIDŽA, BAGER, ZIKO,
ĆOPO ANTE, GUJA, KIKO,
ROTO, KOSKA, BUBIČIĆ,
PILE, VODA, ANTE VUKOVIĆ
FIKSO, OTO, ČAKEJA,
PAVO KIKIN, BARIŠAAAAAAA!

MALO NAS JE, AL’ NAS IMA .............

ANTE DAVIN, NEJO, CAJKA,
FERDO, HELEN, PARMAĆ AJKA;
MIŠKO KOĆIN, DADENTO,
HINKO, NIKA, RADENKO,
SCIPIONI REMETA,
STIPO ZUKIN, TANTARA,
CIGO ADŽO, MATE LILIN,
NEDO PEKO, ZDENKO PILIN,
MIJO ZOVKO, ĆIMBO, IVIĆ,
STIPE ŠAJIN, LISAK, PIVIĆ.
NIKO CRNAC, ČAKEJA,
KURAN, MIŠ I GORANKA;
JAVORKO I DOMAGOJ
BUKARA I MILIVOJ.

MALO NAS JE, AL’ NAS IMA……………


                       Oliver Šuman

lijepa-nasa @ 15:21 |Komentiraj | Komentari: 12 | Prikaži komentare
petak, veljača 16, 2007



    Kada čujem ili negdje pročitam ,o delti Neretve, sjećanja naviru, i naglo se  mislima vraćam u ne tako davnu prošlost, u vrijeme kada je to područje bilo velika  močvara ,obrasla  biljem, koje je rijeka hranila svojom  čistom vodom, a bezbrojna jata ptica sve očaravala.
    Tako je nekad doista i izgledalo!
Zbog važnosti staništa ta je dolina  svrstana  u važna ornitološka područja i zbog toga je zaštićena Međunarodnim sporazumom o zaštiti močvarnih područja u Europi (Ramsarska konvencija ).Na tim je prostorima dosad zabilježeno 310 vrsta ptica .
    Na žalost ,danas se mnogo toga promijenilo ,ljudima se očito žurilo da  promijene to  vrijedno stanište i prilagode ga svojim potrebama. Tako je melioracijskim i ostalim zahvatima i  isušen dobar dio močvare, čime je nepovratno uništen jedan veoma važan prostor za gniježđenje ptica i mrijest riba. Kako iz rijeke dolazi  sve manje slatke vode i slana se  morska voda uvlači sve dublje u kopno, ozbiljno je narušen prirodni sklad .Divlje biljke i životinje tim se novim prilikama nisu uspjele prilagoditi i nestale su s tog područja .Kako se stanište prirodno mijenja tokom dugog niza godina one vrste koje se u novonastalim  prilikama nisu uspjele brzo  prilagoditi ,nestale su sa ovog područja.
     Među ostale važne čimbenike koji su znatnije utjecali na gubitak i promjenu kvalitete staništa trebamo ubrojiti galopirajuću urbanizaciju, i rubnog  i središnjeg djela močvare.
Svakodnevno se područje nasipa ,niču stambeni i poslovni objekti ,sve je manje divljine .
    Za vrijeme ljetnih suša česti su požari u kojima nestaju gnijezda i mladunčad mnogih vrsta ptica ,među njima i nekih ugroženih . Od požara nisu pošteđeni ni zaštićeni dijelovi prirode kao što su ornitološki rezervati ,kojih u delti Neretve ima 3 (Pod gredom ,Prud, Orepak) i ornitološko-ihtiološki Delta rijeke Neretve .
    Dva sam puta  nakon požara  vidio ornitološki rezervat  Orepak  .Sve je bilo  crno, nigdje nije ostalo niti malo zdravih tršćaka. Na zemlji su se vidjele hrpe sićušnih kućica od puža ,a naslage pepela na mjestima su bile deblje od nekoliko centimetara. Pokušajmo sada zamisliti kako su u tom plamenom vrtlogu prošli mnogi  živi organizmi koji tvore  taj složeni ekosustav, osobito mnoštvo gnijezda i mladunčadi brojnih vrsta ptica a među njima i ugroženih.
    Za koliko je vremena to stanište izgubljeno i hoće li se ikada u potpunosti obnoviti ? To je najčešće je pitanje. 
    Nedavno je Neretvane uznemirila vijest ,koju su prenijele i neke dnevne novine, da bi se na ušću Neretve u srcu ornitološkog  rezervata, trebao graditi zdravstveni centar. Pritom bi  za ptice  veoma važni plitki pješčani dio plaže , bio pretvoren  u plažu za korisnike centra. .Kad bi se slučajno to napravilo, nepovratno bi bio izgubljen još jedan ,ornitološki gledano veoma važan prostor . Stanište ,odmorište i zimovalište većeg broje ptica među kojima i rijetkih vrsta ,kao što je Utva ( Tadorna  tadorna ),čija smo tri para  mogli  desetak dan promatrati na ušću u ožujku prošle godine.
     Dolina Neretve jedino je područje u Hrvatskoj gdje se gnijezde sve tri vrste štijoka ,ali ono je vjerojatno jedina močvarna u Hrvatskoj gdje se liske najvjerojatnije više uopće ne gnijezde!
 Nedavno sam u jednom lovačkom mjesečniku pročitao mišljenje stručnjaka za ptice ,koji   između ostalog  kaže ,kako gubitak jednog vodenog staništa nije toliko štetan jer će se ptice veoma brzo prilagoditi ,letjet  će lijevo ili desno od tog područja .Dakle, lako će ga  nadomjestiti obližnjim staništem.
    Nestajanje  močvarnih područja djeluje na 43,2 % ugroženih vrsta u Hrvatskoj i većinom je glavni razlog te ugroženosti. A u  Hrvatskoj je gotovo pola (180) vrsta ugroženo . Najveća hrvatska delta danas je većim dijelom uglavnom meliorirana i isušena .Dvije su trećine močvarnog tla u Europi isušene ,polovica u SAD-u .Priznali mi  to sebi ili ne , uvijek bi sve obično  počinjalo gubitkom jednog malog staništa ,kao  što je delta Neretve .  
               
                                                                                Ivan Barbir



lijepa-nasa @ 01:29 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
utorak, veljača 13, 2007

    1. Zaljubljenost produžuju, pojačavaju čak - prepreke. Ta činjenica ima i ime: efekt Romea i Julije. Da obitelji nisu bile protiv njihove ljubavi, Romeo i Julija bi se vjenčali, utvrdili kako to zapravo nije to, posvađali se i možda razveli. Dakle, to bi trebalo reći svim roditeljima koji se protive ljubavnoj vezi svog djeteta, te ga pokušavaju od odabranika/odabranice srca njihova rastaviti na sve moguće načine - čak i uz pomoć vradžbina.
2. Budući da zaljubljenost u velikoj mjeri počiva na neizvjesnosti i maštanju - treba ih produžiti. A to se radi tako da se izbjegavaju situacije u kojima bi se ljubljena osoba mogla bolje upoznati i razotkriti kao - obična. Ne, uopće se ne šalimo. U životu mnogih ljudi postoje neke neostvarene ljubavi iz mladosti o kojima se intenzivnije počne maštati u trenucima nezadovoljstva onom ostvarenom. Trebao sam oženiti...., kakva je to ljubav bila..., samo da sam... ili samo da nisam... itd. Možda bi bilo bolje, no vjerojatnije je kako bi to nezadovoljstvo samo bilo - drugačije upakirano. Zbog toga, zbrojite se i pročitajte točku 3.
3. Kakogod velika bila, ako ju ne hranite i ne održavate, svaka će se vatra ugasiti. Dobro, nije baš neophodno da vam pri svakom susretu s ljubljenom osobom (u kuhinji, hodniku...) klecaju noge i hvata vas nesvjestica, no nastojte si barem povremeno priuštiti male ispade romantike: večera  uz svijeće, vikend bez djece (ako ih inače imate), zavođenje u autu (isto, ako ga imate), cvijeće bez posebnoga povoda, partnerovo omiljeno jelo (bez obzira kuhate li inače ili ne)... Sve ovo, dakako, vrijedi i za kasnije održavanje odnosa, za ono što se zove postojana, partnerska ili drugarska ljubav.
    Ljubav je rezultat slobodnog izbora. Dvoje ljudi se vole onda kada su sposobni živjeti jedno bez drugoga, ali su izabrali živjeti zajedno.


                                            M. Scott Peck


  Volite se svaki dan, a ne samo na Valentinovo!


lijepa-nasa @ 22:51 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, veljača 10, 2007


Žaba krekeće, a rika teče,

klapa se kupa, al' di mi je trupa?
 'Ko je odrišija neka je vraća,
kako ću doma, ubi' će me ćaća.

Društvo veselo sa mula skače,
i
svi se smiju, a meni se plače.
Svugdi je tražin - iza botura,
a već je kasno, jedna je ura.
Vičen i pritin, ni vesla mi nema,
ajme meni, šta mi se sprema?
E, da mi je nać, molija san Boga,
I sada dr'ćen, kad se sitin toga.

A moje sriće kad san je naša,
Izmolija san sedan Očenaša.

Unda san od sriće u riku skočija
I ciloj klapi robu smočija.
                          Tonći Jerković
                         učenik OŠ Kula Norinska


                                 foto: vid.hr


lijepa-nasa @ 19:30 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
petak, veljača 9, 2007

lijepa-nasa @ 01:42 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
utorak, veljača 6, 2007

   Student Oliver poslao nam je iz Zagreba slike koje su vlasništvo jednog od Vlahovića iz Komina, stare vjerovatno oko 40 godina. Neka  se jave oni koji znaju kada su fotke nastale.
   To vrijeme koje sada izgleda tako romantično bilo je vrijeme isušivanja močvara, oduzimanja zemljišta, pobune seljaka iz cijele Neretve, ali najviše iz Komina, jer je njima najviše I oduzeto.
I upravo tada rađala se Neretva kakva je danas!
   Zato su ove fotografije vrlo značajne; one su dokaz da Neretvani nikada nisu mirno prihvaćali ono što im drugi silom nameću (pa makar to ponekad bilo i bolje).
   Nadamo se i vjerujemo da se taj borbeni duh nikada neće izgubiti!



                Komin nekada                                           močvara


                            pobuna 1                                  pobuna 2


Kominski (pokojni) remeta



lijepa-nasa @ 22:23 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
ponedjeljak, veljača 5, 2007

           Poznati hrvatski putopisac Matko Peić u svom putopisu Skitnje je rekao:
"Volim sve hrvatske rijeke. Kupu naročito."

Iskreno kažem kako volim sve vode Neretve, Norin ponajviše, jer Norin je dodir neba i zemlje.
      Za ljude nastanjene uz tu rječicu , Norin je inspiracija vječita, utjeha od iskona, ljubav neizmjerna, veza neraskidiva. Samo oni koji su kroz botur, lopoč, trščak i druge močvarne trave, što šume na neretvanskom vjetru, veslali neretvansku trupicu, dok se ptice pred čamcem sklanjaju, mogu snažno osjećati i doživljavati tu osebujnu i krasnu rječicu.
            Norin je rječica u Neretvi.
       Desna pritoka Neretve izvire u selu Prudu koje je pet kilometara udaljeno od Metkovića. Ime Norin je ilirskog podrijetla. On je protjecao kroz antičku Naronu po kojemu je grad i dobio ime. Nestankom rimske Narone, ime Norin ili Norilj sačuvalo se do danas.
        Slaveni su dolaskom u ove krajeve prihvaćali obično nazive koje su sačuvali od starosjedilaca. Prema nazivu rijeke dobili su isto ime i stanovnici naseljeni uz istu rijeku. Narona, Naronjani, a po Neretvi - Neretvani.
Najstariji pisani dokument za Norin potječe iz 1397.godine:"alo poreco de Norin."
            Ime rječice Norin javlja se još u obliku Neril. Tako ga piše specijalna karta Zona 33/Col.XVII. Karl Patsch, najpoznatiji arheolog Narone. Ispitujući topografski položaj  K.Patsch je sigurno čuo i ime Norilj, a tako kažu i danas ljudi nastanjeni uz Norin. Tako ovaj austrijski arheolog ispravlja ime Neril u Norilj.
Norilj ili Norin danas teče mimo Narone čije je ime naslijedio. To je hladna, zdrava kraška rijeka koja u Prudu izlazi na svjetlo dana u malom izvorskom jezeru.
Rijeka je toliko obilata vodom da je cijelim svojim tijekom do utoka u Neretvu kod Kule Norinske čitavu godinu plovna barkama od dvije do tri tone.
           Smatra se da je u antičko doba tijek Norina morao biti drukčiji. To je uočljivo, jer u njegovu koritu, što ribari već duže vrijeme znaju, zbog oštećenih mreža, leže krupni ostaci zidova. Ostaci zidova jasno se vide dok se vozite trupicom na pojedinim dijelovima Norina; to se osobito vidi na lijevoj strani rijeke, Vidu okrenutoj.
Norin se sigurno nekoć ulijevao u Neretvu, već poviše Narone, i tek je kasnije pomjeranjem tla zauzeo jedno napušteno krilo Neretve. Njegov sadašnji položaj kazuje kako je po imenu Narone dobio i ime.
        Vijuga tako Norin od Pruda do Vida, vijuga kroz prostranu Močvaru, protječe ispod kuća nastanjenih uz staru Napoleonovu cestu i utječe u Neretvu kod Kule Norinske. Iz izvora Norina vodom se opskrbljuje suvremeni vodovod Prud - Pelješac - Korčula.
U rijeci Norin poznat je lov na jegulje, posebice je bogat jesenski lov kad jegulja putuje u more.
Norinom su oduvijek plovili stari pučki čamci, trupice i lađe. Svaka obitelj nastanjena uz Norin imala je trupicu, a gdje se zemlja više obrađivala, i lađu. Neretvanskom težaku trupa je bila neophodna, u njoj je išao obrađivati zemlju, odlazio u ribolov, lov, te namirivati stoku, jer su staje bile preko rijeke. Danas se čamci ne veslaju veslima, već u njima nalazimo motore. Stanovnici naselja uz rječicu Norin dobar dio dana provode na vodi. Možda je to razlog što imaju dara za lijepo pjevanje, a kažu da čitava Neretva lijepo pjeva.
         Doista je Neretva krasna, a živopisna je i osebujna rječica Norin. Iako na njoj više nema starih slika- plivanja goveda, vožnje trupica po uskim jendecima kroz botur i lopoč, lova na liske i pijavice, slušati o staroj rimskoj Naroni potonuloj ispod močvare, uvijek je zanimljivo. Gledati tu nepreglednu močvaru, posjetiti izvor Norina uvijek je pravi doživljaj. Dodatna ljepota i vrijednost Norina je u čistoći njegove vode i raskoši prirodnih bioraznolikosti. Neobične i rijetke bioraznolikosti treba očuvati, zaštititi izvornu prirodu i iskonsku ljepotu. Na ovom prostoru treba širiti ekološku svijest kod sviju, jer ovdje na Norinu postoje izuzetne pogodnosti za izletnički turizam koji se temelji na obilasku zaštićenih dijelova prirode, uz fotografiranje s obilaskom arheoloških lokaliteta i kulturno povijesnih znamenitosti..
          Putniče, mada iz mene govori ljubav prema Norinu, ti ipak dođi, ukrcaj se u neretvansku lađu, i uživaj u fotosafariju na ovoj jedinstvenoj rijeci.


                                                                     Dobrila Sršen, nastavnica


lijepa-nasa @ 21:53 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
subota, veljača 3, 2007

(Dubrovacki vjesnik, 3. veljace 2007.)

    Zahvaljujući dobroj suradnji između PPP Lijepe naše i Pločanskog vjesnika, imali smo čast biti prvi medij u Hrvatskoj koji je pisao o projektu Gornji horizonti. Upitali smo Anu Musu, predsjednicu pločanskog i županijskog ogranka Lijepe naše, kada je sve počelo:
-Još 2005. godine REC-ov ured u Metkoviću upoznao je Udrugu Lijepa naša iz Ploča s mega projektom Republike srpske pod nazivom Gornji horizonti. Od tada pa do danas, neprestano smo skupljali informacije i materijale o tome projektu, a od početka 2006. godine krenuli smo u kampanju upoznavanja javnosti. Prije skoro godinu dana, 13. veljače 2006. upoznali ministra Biškupića o svim problemima u dolini Neretve i s nepoznanicom zvanom Gornji horizonti. Vaš je list 26. veljače 2006.prvi pisao o prekrajanju voda Neretvanskoga sliva. Na skupu Plavog foruma (Odbor za zaštitu Jadrana od nekontrolirane urbanizacije) održanom na Krku u Malinskoj 8. i 9. travnja 2006. zamolili smo kolege iz udruga duž Jadranske obale za pomoć, kao i na Balkanskom skupu Zelenih, održanom u Zagrebu od 30. rujna do 1. listopada 2006. godine. Isti smo problem iznijeli i na Saboru u Zagrebu 16. prosinca 2006.godine. Izvijestili smo po jednog zastupnika iz tri najveće stranke u Hrvatskom saboru.
Pročitaj kompletan post
lijepa-nasa @ 22:06 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
petak, veljača 2, 2007

    Svake godine, 2. veljače obilježava se Svjetski dan zaštite močvarnih staništa.
   Na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru donesena je Konvencija o zaštiti vlažnih staništa, koju je do danas potpisalo više od 138 zemalja, među kojima i Hrvatska.
   Konvencija obvezuje zemlju potpisnicu na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju. Riječ je o staništima koja su zbog svoje raznolikosti među najvećim biološkim i krajobraznim vrijednostima. Oko 40 posto biljnih i životinjskih vrsta vezano je za vlažna staništa, a istodobno su najugroženije zbog melioracije, onečišćenih vodotoka i prekomjernog iskorištavanja vode.
   Procjenjuje se da su u svijetu uništena ogromna močvarna staništa, a primjerice do 1985. u Europi i Sjevernoj Americi uništeno je 65 posto prirodnih vlažnih staništa. Danas takva staništa obuhvaćaju oko šest posto površine Zemlje. U Hrvatskoj su četiri lokaliteta uključena na Ramsarski popis vlažnih staništa od međunarodnog značaja: dva parka prirode - Lonjsko i Mokro polje te Kopački rit, kao i donji tok rijeke Neretve i Ornitološki rezervat Crna Mlaka kod Jastrebarskog.

  Mi u dolini Neretve živimo na rubu močvare, koja je i hraniteljica, ali i  najbogatiji i najugroženiji ekološki sustav. Barem na današnji dan sjetimo se toga!


 
   Tko zna u čemu pliva ovaj lopoč:                 močvara i hraniteljica
 
- u vodi
 
- u nafti
     - u pjeni
     - u sva tri elementa
lijepa-nasa @ 22:24 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
Brojač posjeta
1605705
linkovi
Nema zapisa.
Arhiva
Index.hr
Nema zapisa.