Blog - veljača 2008
petak, veljača 29, 2008
Juče 1.340, a danas (do sada) 2.213  posjetitelja ovoga bloga mene je, blago rečeno, iznenadilo, i ne razumijem u čemu je štos. No, vidjela sam na portalu Kameleona  veliki broj naših postova, a bome i na Pločanskom su tri, pa vjerujem da je i to razlog ovako goleme posjećenosti. Svejedno mi je to čudo, jer ovo je blog o zaštiti okoliša, a smatra se da je to potpuno neatraktivno područje, i malo zainteresiranih. Evo vam sada dokaza, nevjerne Tome, da je ekologija totalno in.
Vezano za jučerašnji post o seobi životinja, relativno brzo sam dobila moguće odgovore na postavljena pitanja.
Dugogodišnji lovac (i ribolovac) Slobodan Glamuzina Bedžo smatra da stanje nije alarmantno, i da je pojava životinja u naseljima  uobičajena stvar i u normalnim okolnostima, pa nije čudo da se spuštaju u naselja  sada, kad se oko njih  na sve strane ruši, buši, minira, bagerira, asfaltira. On  misli da životinje instiktivno idu tamo gdje im je opasnost manja, i vjeruje da ih veliki broj sada bježi prema Baćini i na područja Hercegovine, a kada sve prestane, one će se polako vraćati. Potrebno je samo prilikom gradnje ostaviti zone koje će im služiti za prelazak sa jednoga na drugo područje, da ne budu ograđene i na taj način izolirane, a mora se voditi računa da  nemaju slobodan pristup cestama, jer će ih onda ubijati automobili, a i životinje će biti opasnost za ljude.
U studiji utjecaja na okoliš brze ceste čvor Ploče 2 – Ploče s odvojkom za Rogotin stoji da su na širem području trase prisutni različiti tipovi  staništa, a da je posljedica velike raznolikosti tih staništa visoki stupanj raznolikosti faune. Analizom je utvrđeno  da će izgradnja i korištenje brze ceste imati značajniji  negativan utjecaj na faunu i to:
- ugrožavanje sigurno prisutnih podzemnih staništa sa brojnom endemičnom i reliktnom faunom prilikom proboja tunela
- smanjenje mogućnosti migracije populacija pojedinih skupina životinja
- ugrožavanje strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta životinja
- devastacija nadzemnih i podzemnih staništa na mjestu izgradnje ceste
Puno toga ovdje još piše, a ništa od navedenog nije prihvatljivo ili pozitivno  ni za biljni, ni za životinjski svijet
.

lijepa-nasa @ 20:49 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
četvrtak, veljača 28, 2008
                            Sve se u prirodi mijenja, ali ne samo zato što dolazi proljeće. Stanovnici Neretve i sami su postali svjesni te istine, jer me sinoć kasno zove uznemirena građanka sa Stabline i javlja da je upravo  ispred točkova njenog automobila gotovo lagano prošetala prava pravcata lisica. Ne može  žena sebi doći, lisica usred urbanog naselja, na Radoševoj glavici! Tamo jesu privatne kuće, ima  i pernatih životinja koje lije vole, ali nikada do sada ove životinje nisu  dolazile među ljude.
A prije nekoliko dana, nad istim se naseljem raskrilio veliki suri orao.  Ljudi su ga u čudu promatrali, što sad ta velika ptica radi iznad njihovih glava.
No, razlog je jednostavan - bježanje uplašenih i dezorjentiranih životinja od pucanja, miniranja i tutnjave pri izgradnji novih cesta i čvorišta. Pate se ljudi, a bome životinje još i više. Napadnuta su njihova vjekovna staništa, sva su brda zauzeli ljudi i strojevi. Kuda mogu bježati te sirote životinje, u kojem smjeru. Gdje god da krenu, nema više skrovitih mjesta.
Što učiniti, kako im pomoći? Lovci, pomozite!
       
lijepa-nasa @ 19:00 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
srijeda, veljača 27, 2008

Za one koji ne znaju – a mislim da većina zna – u našu je luku stigao brod sa 27.000 tona klinkera, a u najskorije vrijeme planira se iskrcaj ukupno 300.000 tona. Klinker je osnovna sirovina za proizvodnju cementa.
Sirovina i gorivo koji služe za proizvodnju cementa u sebi sadrže teške metale. O hlapivosti teških metala ovisi njihova količina u ispušnim plinovima. Metali koji nemaju sposobnost hlapljenja ugrađuju se u klinker i kao takvi čine sastavni dio cementa.

Zavod za javno zdravstvo , kažu, redovito analizira kakvoću zraka u Pločama, samo što rezultati  osim luke i Županijskog ureda do sada nikome nisu prezentirani. 
Obzirom da temeljem Zakona o informiranju imamo pravo na uvid u te rezultate, nadamo se da ćemo vam uskoro i to moći predočiti.
Sezona vjetrova počinje, sad samo možemo moliti Boga da nam što manje puva.








 

 



lijepa-nasa @ 20:35 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
ponedjeljak, veljača 25, 2008
                Prije dvadesetak dana poslala sam u Mostarski Aluminij zamolbu za informaciju o instaliranju nove tehnologije kao prilog ovoga poduzeća ekološkom očuvanju okoliša u Luci Ploče. Naime, dobila sam nezvaničnu informaciju da će Aluminij Mostar  uvesti specijalnu opremu za zadržavanje prašine glinice, što je  od naših firmi   gotovo nemoguće očekivati, ali za ovo najuspješnije BH poduzeće to je gotovo potpuno normalno.
Mnogi stanovnici naše doline i dan danas neumorno optužuju baš Mostarski Aluminij za stalno trovanje voda Neretve i danas, kao i u bivšoj Jugi, a istina je da su tadašnje vlasti kao zmija noge krile informacije o tvornici vojnih (bojnih) otrova kraj Mostara, odakle su sve otrove puštali u Neretvu.
No, sadašnji menadžment tvornice, na čelu sa mr. Mijom Brajkovićem izuzetno drži do zaštite okoliša. Ovu informaciju znam iz prve ruke, jer sam prije otprilike godinu i pol obišla ovu tvornicu i vidjela čudo neviđeno.
Dosadašnje ulaganje u sanacijske radove, objekte i uređaje zaštite se procjenjuje na više od 46 miliona američkih dolara. Posebno se vodi računa o zaštiti tla, vode i zraka, jer se tvornica nalazi na vodozaštitnom području. U Aluminiju je ozelenjeno više od 400 tisuća kvadrata travom, voćkama, cvijećem, drvećem i drugim raslinjem, sa oko 180 vrsta biljaka, o čemu se brine posebni sektor, u kojemu rade radnici narušena zdravlja. Aluminij ima vlastiti ribnjak i vrt u kojemu je veliki broj biljnih i životinjskih vrsta.  Tvornička postrojenja su razasuta u okružju trave, drveća, kanala sa ribama, fazana, pataka, skulptura....... ma pravo čudo! Zlobnici će i sada odmahnuti rukom, ali molim sve nevjerne Tome da se zapute tamo, nije daleko, pa neka vjeruju vlastitim očima ako ne meni.
Dakle,  gospoda iz Aluminija nas obavještavaju da se planira  instaliranje pristanišnog utovarivača glinice DML u luci Ploče, koji zadovoljava  stroge Europske norme (EPA).  Luka Ploče i  tvornica Aluminij imaju zajednički interes, i zato su ušli u projekt nabave  i instaliranja pristanišnog istovarivača za glinicu od tvrtke E&F Services Limited iz Engleske. Montaža već dopremljene opreme i ispitivanje njene funkcionalnosti bi trebala biti dovršena za 40 dana. DML uređaj radi kao autonomna radna jedinica, uključujući i izvor energije preko dizel generatora, a zbog morskog okružja cijela metalna struktura je vruće galvanizirana. Ograda oko grabilice stvara zonu zadržavanja dok se glinica ne otpusti, smanjuje učinak vjetra i sakuplja rasuti materijal. Zračni zastori aktivno zadržavaju prašinu, te je usmjeravaju u željenom pravcu na filterske sklopove, filtriraju prašinu i  ponovo je recikliraju  nazad u sustav.
U Aluminiju vjeruju da će ova suvremena oprema ispuniti njihova očekivanja i opravdati veliko financijsko ulaganje koje je nešto veće od 4 miliona kuna (ili 1 milion konv.maraka), a praktične učinke trebali bismo svi zajedno očekivati od početka travnja ove godine.
Ljudi moji, je li to moguće?

lijepa-nasa @ 18:47 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
petak, veljača 22, 2008
Prošetala sam večeras našom lijepom rivom! Vani ugodno toplo, osjeća se miris proljeća i mora u zraku, svuda mir! Promatram lica oko sebe, i čudim se! U ovome sam gradu pune 32 godine, i kroz rad u školi upoznala sam gotovo sve stanovnike našega maloga grada - ili kao učenike, ili kao roditelje. A ta lica sada ne vidim, gotovo sve su meni  strani ljudi! Tko su oni, odakle su došli? I gdje su nestali domaći!?
Sjećam se  davnih dana, kad me život doveo u mužev rodni kraj, Ploče su se ubrzano gradile. Tada nije bilo nebodera, nije bilo rive, ni robne kuće,  ni vrtića, ni  Močvare, ni športske dvorane! Od plaća smo odvajali samodoprinose, i to velike: po 2% i 3% , ali nije nam bilo žao, sebi i svojoj djeci smo gradili. Vrtić je bio prekrasan, neboderi su nicali jedan za drugim. Inače su oficiri imali prednost u svemu, često su se ponašali kao gospodari, ali polako su u nove stanove počeli doseljavati i domicilni  Neretvani. No, tadašnje rukovodstvo grada bilo je sastavljeno isključivo od domaćih ljudi. Je, bili su komunisti, njihovom je zaslugom naš grad  dva puta dobio ime Kardeljevo (bljak), ali bome su ljudi svojski gradili, i što je tada izgrađeno, to imamo i sada.
Naša osnovna i srednja škola tada su preko svojih  interesnih zajednica dale silne novce za dvoranu, a sada obje te škole moraju dobro platiti da bi djeca tu vježbala. Svuda žice, ograde, privatiziranje! Riva propada, kamen po kamen joj čupaju iz njedara - nikoga nije briga. Robna kuća je privatizirana, mislim da samo desetak ljudi u Pločama zna kako, i tko je sve poćapao ovaj kolač. Sve propada, sve se raspada, a svi šute. Rat je pokrenuo i izokrenuo sve, oficirčine JNA odnio je vrag u njihove otadžbine, a došli su neki drugi ljudi! Neki su doista časni branitelji, i tako su i došli ovamo. Ali koliko je muteži doplovilo za tim ljudima, to je živo čudo. Tko su ti ljudi koji nam sada zaklanjaju sunce svojim glavetinama, koji svojataju i ovaj rat, i ovaj grad. Oni nemaju srca za njega, za taj grad! Baš njih briga što je  Neretva slana i suši nam zemlju, baš ih briga što će nam učiniti srpski Gornji horizonti, baš njih briga što se Neretvansku djecu truje na najrazličitije načine, što su nestali škanji, što....... Nema tu srca ni ljubavi, subotom i nedjeljom grad je prazan, razmile se po svojim zavičajima. Po sistemu kume-rođo vrlo brzo - kao usputnu stanicu napuštaju ovaj grad u potrazi za boljim. A naša djeca odlaze, za njih nema kruha ovdje.  Kao nojevi zabijamo glavu u pijesak, valjda očekujući da će nam netko sa strane riješiti problem. A mogli ste čuti na izvještaju iz Sabora što govore za našu luku, kada se novcem luke i države sve lijepo izgradi (i dotle nas ko stoku potruje), e, onda luka ide u privatizaciju. Naša mila majka Domovina, kao i u bezbroj slučajeva do sada prodaje samo ono što je našim novcem europeizirala i standardizirala. I uvijek je to prodaja za male pare, strancima, bez poreza! Izvlačite glave iz pržine, Neretvani, progledajte konačno!
lijepa-nasa @ 22:20 |Komentiraj | Komentari: 15 | Prikaži komentare
srijeda, veljača 20, 2008


Kaos se nastavlja, i nema nade da će netko nešto učiniti da olakša život stanovništvu. Preko Radio Ploča gromoglasno se ponavlja najmanje pet puta dnevno otprilike ovo: na inicijativu gradonačelnika Ploča …….bla, bla, bla. Moš mislit inicijative: ako pođeš iz Ploča u autu npr. crvene boje, u Rogotin i Komin  ćeš doći u sivom autu. Zatvoriš prozore – uzalud, prašina je u zraku, u ustima, u nosnicama. Jadni oni koji svaki dan dolaze ovom trasom na posao. Reče mi jedan gospodin: to je privremeno, znamo da će  prestati. Je, je, prestat će, a kada – ne zna se!
Svi lijepo i mirno trpimo ovaj zulum cestograditelja, sve za bolju budućnost, jelte! Opet će me optuživati da sam protiv napretka, a nisam, časti mi, samo sam protiv ove neorganiziranosti i terora. Zove me danas prijateljica Dubrovčanka, išla poslom za Ploče putem kuda jadni mi idemo. I kaznilo je, morala je ići okolo, a ona ne sluša radio, pogotovo ne Radio Ploče da bi znala kuda mora ići. Svi su ogorčeni, svi grominjaju ispod brade – ali stoički trpe.
Idemo dalje, he…he….
U utorak 5. veljače na ovome blogu imali ste tekst dopisa koji je dr Vinko Matić, ravnatelj Doma zdravlja Ploče uputio Hrvatskim cestama. E, sada ćemo vas ukratko upoznati sa tekstom njihova (malo skraćenog) odgovora:
Dakle, šef ispostave Hrvatskih cesta (u daljnjem tekstu: HC) u Dubrovniku poručuje ravnatelju našega DZ da je dobio nepotpunu i krivu informaciju o mogućnostima korištenja ostalih cesta za potrebe prijevoza pacijenata. Dionica državne ceste br.8 od Ploča do Opuzena zatvorena je na temelju zahtjeva Hrvatskih autocesta kao investitora i «Konstruktor inženjeringa» d.d. kao vodećeg partnera na izgradnji ceste Ploče 1- luka Ploče na predjelu Čeveljuša. HC su ovlaštene da donesu odluke o zatvaranju državne ceste za promet ako procijene da je zahtjev opravdan. Rješenjem o dozvoli za zatvaranje D-8 za promet koje glasi na podnositelja zahtjeva određene su i obveze istog o osiguravanju posebnih koridora u okviru gradilišta za domicilno stanovništvo, a ova se odredba odnosi i na vozila DZ. HC nemaju niti obvezu, niti ingerencije da uređuju i održavaju te trase, već je to isključivo obveza podnositelja zahtjeva (?). Određivanjem obilaznog pravca preko D-513 i D-62 za prolaz prema Metkoviću ne znači da se ne smije koristiti županijska cesta br. 6217 preko Komina, ona je i dalje javna cesta, otvorena za promet. Za potrebe domicilnog stanovništva omogućili su (HC) nesmetan prijelaz preko mosta u Rogotinu u tri dnevna termina u trajanju od jedan do dva sata. Na kraju, dali su obvezu svim izvoditeljima  na izgradnji čvora Čeveljuša i sanaciji mosta kod Rogotina, kao i zaštitarskoj službi na samom mostu, da su u slučaju hitnih intervencija JVP Ploče, MUP-a i hitne pomoći, dužni omogućiti prolaz preko gradilišta i mosta svim vozilima u bilo koje doba dana ili noći.


Eto, pa vi sad prosudite je li dr. Matić bio u pravu kad je rekao da smo kao u indijanskom rezervatu. Možda vi znate koje su to dionice D-8, pravac D-513, D-62 ili cesta br. 6217. Ja nemam blage veze, a neću se ni truditi, jer sa svih tih pravaca, dionica i cesta, bez obzira na broj koji nose -  jednako praši.

Ovako su se pedesetih i šezdesetih godina
gradile Ploče. Je li i tada prašilo kao danas?




lijepa-nasa @ 23:21 |Komentiraj | Komentari: 11 | Prikaži komentare
ponedjeljak, veljača 18, 2008

Hladni  nedjeljni dan iskoristila sam na najbolji mogući način – na izlet koji sam nazvala «putovima putopisa». Naime, dojmljivi članak Anite Bjeliš od prije tjedan dana pod nazivom  Simbol Neretvanske hrabrosti bio je inspirativan za moju prijateljicu Silviju iz Komina i njenog muža Helena, inače Opuzenca, da okupi malu grupu zaljubljenika Neretve: Maria, njegovu Maju i malenu Luciju iz Kule Norinske, te mene i supruga iz Ploča. Naša sedmeročlana delegacija (nakon izvrsnog Silvijinog Kominskog ručka) krenula je u avanturu – na zidine Smrdan grada, ali i svih okolnih značajnijih lokacija.
Jedinstvena krajobrazna ljepota puna je povijesnih i kulturnih spomenika, prekrasnih zelenih oaza oko izrazitog, sivog krša, sačuvane stare kule, crkvice, napuštena sela…….. Ne zna čovjek kuda bi pogledao od silne ljepote, uvijek nešto značajno izmakne! Ono što je sve nas posebno razveselilo je činjenica da smo posvuda vidjeli obnavljanje maslinika i popravljanje starih krovova, starih ognjišta.  Sa Smrdan grada  puca prekrasan pogled na more i priobalje.  Pokušali smo razgraničiti koji je dio naš, Hrvatski, a koji BiH, ali to je malo veći problem, tu je sve pomiješano. Obilazili smo malena, polurazrušena sela, pili čistu, nezagađenu vodu iz čatrnja, ulazili u pusta dvorišta. Nisam ni znala da postoji selo Stolovi, i njega smo obišli; vidjeli smo silne, nepregledne terene na koje je obitelj Štimac dobila 50 godišnju koncesiju, radi se punom parom. To je doista ogromno područje, ova je obitelj osigurala budućnost za nekoliko svojih budućih pokoljenja. Ali to je dobar projekt, bolje da rade naši ljudi, nego da nam dođu Rusi i drugi tuđinci.
Prošišali smo crkvicu svetog Liberana, otišli smo do Rabe, a onda produžili do Dube, za koju također nisam znala do sada. Plaže – čisto ludilo! Tu nas je Helen odveo do ogromnog tunela u moru, gdje su se sakrivali jugoslavenski brodovi. Koja čudna građevina, ne znam koliko sam najrazličitijih tunela vidjela u životu, ali tunel u moru – nikada. Još su iznad njega ostaci stiropora preko koje se razvlačila zelena mreža, pa je to iz zraka izgledalo kao najobičnije zelenilo. Vrlo, vrlo neobičan tunel!
Koji bi se turizam ovdje mogao razviti, Gospe moja! Štimac je pametan, on je to skužio, i mislim da je napravio pravu stvar. Ali tu se ne bi smjelo stati, Neretva je prebogata, prelijepa i neponovljiva, ima mjesta za najrazličitije ideje i projekte! Ljudi, što čekate, bogatstvo je tu!



Duba: tunel u moru

Autori fotografije: Anita Bjeliš, Opuzen i Mario Jerković, Kula Norinska


lijepa-nasa @ 20:22 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare
subota, veljača 16, 2008
               Čitavi dan bila sam u «medijskoj blokadi», otkazalo računalo, jadno i ono pokleknulo pod teretom Neretvanskih eko-problema. Na svu sreću imamo u Pločama pametnih mladih ljudi koji priskoče u pomoć, i evo me opet s vama.
I to baš na vrijeme, jer iz Momića nam stiže loša vijest: veliki požar! Ukratko, evo nekoliko rečenica iz kratke obavijesti našega mladog zaštitara okoliša iz Momića:
               Požar je počeo iznad Momića i proširio se na šumu iznad Matijevića. Zanimljivost je da je danas, po jakoj buri planulo nekoliko požara. Najprije u Pozloj gori-Kobiljači, potom u Opuzenu, pa u Momićima i Matijevićima, te na Rabi. Kako se vatrogasci iz Metkovića i Ploča nisu mogli sami obračunati s požarima, stigli  su vatrogasci iz Dubrovnika. Također, ponovno na par mjesta gori blato!
 Stanje nije nimalo lijepo. Nas nekoliko momaka iz Udruge lađara Norin Matijevići smo se brzo skupili i došli na požarište. Sada se spustila noć, a požar je uhvatio mjesta na kojima je  visoka trava,  pa su vatrogasci naložili povlačenje, da se ne dogodi tragedija kao ljetos. Sada sam iscrpljen na brzake sjeo za kompjuter dok čekamo neizvjesnu noć da vam pošaljem fotke s požara
            Zanimljivo je da nitko od mještana Momica nije išao gasiti požar, već su došli ljudi iz Matijevića gasiti u Momiće! Ne trebam ni govoriti da su vatrogasci bili neugodno iznenađeni indiferentnošću ljud
Gasitelji, sretno vam bilo noćas, sačuvajte nam najprije sebe, ali i našu dolinu!
Nastavak izvještaja o požaru u nedjelju, 17. veljače 2008.
Mladi kolega Ante Šprlje, koji već drugi dan gasi požare oko Kule Norinske i danas se, u predahu bitke protiv vatre, kratko javio

         Danas je Kula ponovno bila u opasnosti , a time i druga sela. Srećom , baš u trenutku raspirivanja mi smo se prebacili sa stražarenja na jednom mjestu jer nam je bilo sumnjivo da nitko ne zna sto se dogadja iznad Kule. Kad smo tamo došli, zatekli smo nekih 150 metara požara u raspirivanju, skočili smo na gašenje bez naprtnjača (brentača) i vode, i uspjeli sve ugasiti sa usječenim granama.
        Izmrcvaren sam, cijeli vikend mi je otišao na požar, ali nije ni to loše, barem smo se naučili organizirati za nevolje, jer bi ih moglo itekako biti na našem području.
Naime, sve cisterne sada idu preko nas zbog ovog prometnog kaosa. Netko u Ministarstvu je zaboravio da je ovdje cesta toliko uska da se 2 kamiona mogu teško mimoići, pa je već bilo situacija "umalo", u kojima su se cisterne i kamioni "u dlaku"  izvukli da se ne izvrnu u Norin. Da su odradili svoj posao onda bi cisterne i kamione za BiH uputili da idu iz Ploča direktno na Crveni grm, a ne preko Prologa, Podrujnice, Matijevića, Kule, Metkovića pa na Doljane. Opasnost je ogromna, pa je u utorak organiziran prosvjed u 12 sati.
Cisterne inače prevoze u prosjeku 32 000 litara benzina. Jedna litra zagadi milijun litara vode, pa sad računajte. Jedna cisterna = 32 milijarde zagađenih litara = pomor svega živog od Norina do ušća. Televizije i novinari su najavili praćenje događaja jer će biti na jedan sat blokirana cesta, a to je sada jedini spoj.
Dosta je bilo mirovanja. Vrijeme je za rad!

Autor fotografija: Ante Šprlje, dipl iur

lijepa-nasa @ 23:26 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare
četvrtak, veljača 14, 2008
Ovih dana Markica Vuica, građanin grada Metkovića i branitelj-dragovoljac Domovinskog rata obratio se Hrvatskom Saboru, Vladi RH, Ministarstvu kulture - Upravi za zaštitu prirode, Ministarstvu mora, Fondu za zaštitu okoliša, Državnom zavodu za zaštitu prirode, Županici naše županije, Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u DNŽ, Upravnom odjelu za zaštitu okoliša, i nama, udrugama.
Naime, na njegovom se privatnom posjedu nalazi vrijedan bio-speleološki lokalitet «Jama u Predolcu» , koja je dijelom istražena od strane Prirodoslovnog muzeja iz Zagreba. U preliminarnim istraživanjima speleološkim i speleoronilačkim metodama pronađeno je neočekivano značajno podzemno vodeno stanište i velika kolonija endemskog i reliktnog podzemnog školjkaša Congeria kusceri, najveća živuća u Hrvatskoj, a o otkriću je obaviještena i svjetska znanstvena javnost. Državni zavod za zaštitu prirode u stručnoj podlozi za zaštitu Parka prirode Delta Neretve iz travnja 2007. godine je u tablicu istraženih špilja i jama unutar granica predloženog Parka na prvo mjesto stavila Jamu u Predolcu upravo zbog ovoga školjkaša, ali i endemičnog mnogočetinaša Marifugia cavatica. Istaknuto je da zbog prisutnosti vrijednih biospeloloških nalaza ova jama zahtijeva posebnu brigu.
Ali koga briga, Grad Metković i Hrvatske ceste ignoriraju te činjenice, i uporno žele sagraditi dionicu brze ceste – zaobilaznicu Metković - baš tu, uz sami lokalitet jame, iako je prilikom predstavljanja studije utjecaja na okoliš predstavnik Hrvatskih cesta rekao: Ta vam cesta ionako za 5,6 godina neće biti toliko važna čim prođe koridor 5c kroz BiH, to će postati gradska cesta. A barata se cifrom od 25 milijuna eura!

Nigdje nema govora o devastiranju ogromnih površina poljoprivrednog zemljišta i o krajobraznom efektu zbog zadiranja u prostor obližnje park - šume.
Planira se proglašenje Parka prirode, te ulaganje u iznosu od 120 milijuna kuna za vodonatapni sustav u prvoj fazi, a od lokalne razine pa do Vlade ne čini se ništa da se prirodne i krajobrazne vrijednosti zaštite. Prirodni se resursi uništavaju zbog trenutne financijske dobiti pojedinaca.
Gospodin Vuica ističe da ne zna da li su primjedbe koje su poslane na račun studije uvažene, jer nema nikakve povratne informacije. Na pozive ministarstvima rečeno im je da se sve radi po projektima instituta iz Sarajeva od 1971. godine. Po njegovim riječima, i izdavanje lokacijske dozvole je ovijeno velom tajne, a poziv na uvid u lokacijsku dozvolu objavili su u Zagrebačkom vjesniku. Moš mislit, Neretvanski seljaci zovu rodbinu i svoje studoše u Zagrebu da im nabave Zagi vjesnik koji se ovdje čita u enormnim količinama. E, nakon što su naši seljaci i građani pročitali poziv u tim slavnim novinama, 15. ožujka 2007. izdaje se lokacijska dozvola. Formalno-pravno sve je OK, a o moralu je bolje i ne govoriti. U pripremi je izdavanje građevinske dozvole, geodeti iz Zagreba su već na terenu. Trasa zaobilaznice, odnosno tunel koji se treba izgraditi kroz park-šumu dijelom će pratiti već postojeći tunel, koji služi za vodonatapni sustav, koji je u funkciji. Ali područje trase tunela prožeto je pukotinama i jedna spilja na trasi tunela već je uništena. Vodonatapnim tunelom je već učinjen prodor u područje podzemnih voda, a koliko će to utjecati na floru i faunu Jame u Predolcu, tek će se vidjeti.
Što reći na kraju? Nemar, nebriga, bahatost – odlike moćnika ovoga vremena prelazi podnošljive granice.
Obzirom da se ulaz u ovu vrijednu i važnu jamu nalazi u samom dvorištu gospodina Vuice, i da mu u dvorište dolaze likovi koji premejeravaju i zacrtavaju buduće trase, a o jami ih nije ni briga, ja bih na njegovom mjestu pripremila dobru toljagu, i s njome pozdravljala sve koji ometaju moj privatni posjed!

Podzemna kongerija ( Congeria kusceri) jedini je podzemi školjkaš na svijetu
Živi samo u Dinarskom kršu.Hrani se filtriranjem organskog otpada koji u
podzemlje donese poplave naročito tijekom jeseni.Kao i sve životinje podzemlja
veoma je osjetljiva na promjene u okolišu.

lijepa-nasa @ 21:22 |Komentiraj | Komentari: 13 | Prikaži komentare
srijeda, veljača 13, 2008
                 Svim Valentinama i Tinama, Valentinima i Tinima, svim sretno i nesretno zaljubljenim, svima koji vole i voljeni su, baš svima



SRETNO VALENTINOVO!
lijepa-nasa @ 19:54 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
utorak, veljača 12, 2008
              U brdovitom kraju, s lijeve strane rijeke Neretve od Vukova klanca pa do ušća nalazi se župa Slivno Ravno. Središnje selo Slivno smjestilo se u sredini visoravni. Selo je to kojeg su stanovnici napustili šezdesetih godina prošlog stoljeća i tamo danas osim netaknute prirode, mirisa i tišine nikoga ne možete sresti. Na prvi pogled zadivit će vas ljepota kamenih kuća koja se ne može mjeriti s današnjom arhitekturom. Iako trošne i odavno napuštene, šapuću nam priče o životu naših očeva i djedova koji ostaviše kamen u potrazi za blagodatima doline.
              Krenemo li prema istoku, šetnjom naravno, da bukom automobilskog motora ne bi remetili ovaj beskrajni mir, koji tek ponekad prekine zvono sa župne crkve sv. Stjepana, na koji kilometar od Slivna nalazi se nekropola sa stećcima. Danas ih ima nešto više od 70, a u drugoj polovici 19. stoljeća tadašnji župnik izbrojao ih je 98. Nastali su u 14. i 15. stoljeću. Neki su obilježeni znakom križa, a neki pak na sebi imaju uklesane različite simbole: štit, polumjesec, sunce, neke životinje.
              Put nastavljamo kroz maslinike, pune plodova sunca i škrtog tla, sve do Smrdan Grada, simbola neretvanske hrabrosti u borbi s Turcima. Opsjedajući grad, Turci su pretrpjeli velike gubitke i njihova su tijela ostala ležati po liticama šireći tako nesnosan smrad da su ljudi to mjesto prozvali Smrdan Grad. I danas su još dobro sačuvane zidine i kule, odakle se pruža prekrasan pogled na mjesto Klek, na poluotok Pelješac i cijelu okolicu.
              Unutar zidina nalazi se crkvica sagrađena početkom mletačke vladavine. Stari dokumenti nazivaju je crkvom sv. Roka, a noviji dodaju i Velike Gospe. U crkvi se nalazi Gospina slika bizantskog stila. Narod je časti s velikom pobožnošću, pa na blagdan mnogi do crkve dođu bosonogi da bi isprosili posebne milosti. Slika se često nosila u procesiji do Slivna, pa ponovno natrag a putem bi se molilo za kišu i druge potrebe. Takvu jednu procesiju vodio je 1779. biskup Fabijan Blašković, da Bog preko Gospina zagovora da kišu koja te godine nije pala od siječnja do svibnja. Kiša je pala, a biskup je sliku nazvao čudotvornom.
             Ovo mjesto zaista oživi tek jednom godišnje, u kolovozu na blagdan Velike Gospe, mada se u novije vrijeme sve više izletnika uputi na to mjesto da bi na trenutak pobjegli od strke i stresa što ga suvremeni način života sa sobom nosi. Dolaze tamo, da sjedinjeni s netaknutom prirodom pronađu u sebi poticaj za sutrašnjicu, da u miru pogledaju u svoju nutrinu i krenu u nove izazove koje život pred njih postavlja.
                                                               Anita Bjeliš, Opuzen













fotografije Zdravko Srzentić

 

lijepa-nasa @ 13:35 |Komentiraj | Komentari: 13 | Prikaži komentare
nedjelja, veljača 10, 2008
U moru ružnih vijesti, nezadovoljstva i napetosti čovjek ponekad poželi barem malo uljepšati dan. Na ovome blogu uvijek su ozbiljne teme i ozbiljne rasprave, pa sam ja prije dva-tri mjeseca otvorila jedan mali blogić, na kojemu je  vedro i veselo, jer tu pišem samo šale iz života. A kako su Neretvani vrlo duhoviti ljudi, nakupila sam ja toga dosta.  Evo jedne šale o Neretvanima s druge strane rijeke, koja me je od srca nasmijala. A štos je također da je ispričao Hercegovac:
 Dakle, Joze iz Višića lovio čitav dan u Neretvi, i na kraju ulovi zlatnu ribicu, koja mu, naravno, obeća ispuniti tri želje. Poželi Ero najprije mercedes, pa kuću na Pantovčaku, pa na kraju nešto što nitko u Hercegovini nema. Reče ribica: Idi na Pantovčak, tvoja je kuća taj i taj broj, pred njom je mercedes, i ono što nitko drugi u Hercegovini nema. Pohita Joze u Zagreb, raznježio se kad ugleda mečku i kuću, a pred njom ga čeka prekrasna plavuša koja poviče: Pa, gde si bre Jozo, ceo dan te zove moj brat Jovo !


lijepa-nasa @ 18:47 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
petak, veljača 8, 2008
                           Slušam na našoj Pločanskoj radio postaji kako su lokalni dužnosnici dogovorili nekakve žurne cestovne akcije  da olakšaju život lokalnom stanovništvu. E jesu revni, nema šta! Sad kad su shvatili da je apsolutno nemoguće i neodrživo ovo trenutno stanje u prometu, naći će novca da se po hitnom postupku saniraju i urede neki sporedni i novi putovi. Kao da to nisu mogli napraviti prije mjesec dana, a onda zatvoriti most i magistralu - nitko riječi ne bi rekao! Reče jedan barba iz Varaždina što radi na izgradnji cesta kod nas, da teže dionice nije bilo, i da jadnijeg i neorganiziranijeg mjesta od Ploča nije vidio. Pa se vi, gradski oci, malo zamislite, ako uopće mislite!
               Za onih velikih kiša prije nekoliko dana nazvala me jedna gospođa iz Rogotina, da hitno dođem i uslikam u njenom dvorištu i podrumu izvorišta nafte! Naime, već dugi niz godina njena obitelj  sudski rat ratuje sa onima   koji su ih podarili tim mini-izvorima. Priča da je sada obavijestila i policiju, a odmah iza toga dojurila su gospoda iz firme, donijeli su neku tekućinu i posprejali sve okolo pa se smrad nafte  izgubio, a kad je kiša prestala, onda se i nafta povukla. No, uvijek za velikih kiša ispliva na površinu. Obzirom da još  nisam uzela dokumentaciju od gospođe, ne smijem  ni ime te moćne firme spominjati, ali oni su već trovali ljude, imaju u tome iskustva, kao i u zatiranju istine, pa možete pretpostaviti o kome se radi! No, čim dobijem papire u ruke, s guštom ću ih prozvati, onda me mogu tužiti koliko hoće!
                         Naša je Županija, navodno,  na kraju stare godine izdvojila 50.000 kuna za monitoring zraka i vode, no, koliko znam te pare nisu dostavili nikome u Pločama, pa je po običaju: ja rekoh, ja slagah!
                         Skoro će godina dana od onog skandala sa azbestom - sve stoji!
                         Ovo je samo dio naših eko-problema, ima ih još puuuuuuuuuuno, pa ćemo  i dalje o njima sustavno  pisati.
                         Moram još napomenuti da su mi na čitanju ostavštine Marka krnjevala u Pločama  umjesto parka prirode ostavili luna park, što je posve dobra odluka!

lijepa-nasa @ 13:29 |Komentiraj | Komentari: 24 | Prikaži komentare
četvrtak, veljača 7, 2008
Vesela i raspjevana Štrumpf družina iz Komina nije
rastjerala uroke s poljudske ljepotice na kojoj Hrvatska
do sada nikad nije pobijedila. 150 Štrumpfova prigodno
obojani obilježjima lijepe naše, bučno i atraktivno bodrila
je naše momke. Kako se radilo o prijateljskoj utakmici, ni
poraz od 0:3 nije utihnuo pjesmu raspjevane plave raje.
A sve je počelo u autobusu, već na prvim kilometrima obližnjega blata i
makadama, uz bocu domaćega vina i trajalo je do sitnih
jutarnjih sati. Šta bi tek bilo da su naši pobijedili. Ali kako
je kod naših Štrumpfova poznato da nikad ništa ne dobiju iz prve,
Štrumpfovi su slavili jer znaju da je pobjeda naša, tek iz druge.

tekst i fotografije: Nenad Medak

lijepa-nasa @ 12:33 |Komentiraj | Komentari: 17 | Prikaži komentare
utorak, veljača 5, 2008

Sa teme veselih i neodoljivih štrumfova, vraćamo se u stvarni život, koji je od jučer za najveći dio stanovnika  naše doline pretvoren u  kaos, prljavštinu, nesigurnost, lutanje, nesnalaženje, ljutnju,  kašnjenje na posao – jednom riječju: u stravu i užas.
Zatvaranje mosta na Neretvi kod Rogotina i izgradnja čvora na brzoj cesti prema Luci Ploče pretvorila je svima nama život u pakao, a totalna neorganiziranost i nebriga nadležnih za svoje stanovnike sada je vidljiva na svakom koraku. Kakve nam  sve – sada još nevidljive opasnosti prijete, ni sami nismo svjesni, kao ni oni koji bi to trebali znati.
Preporučam svim vozačima da dobro prouče novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 105/2004.).
Ovim se Zakonom utvrđuju temeljna načela međusobnih odnosa i ponašanja
sudionika i drugih subjekata u prometu na cesti i osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa
. Obzirom da je svaki metar tzv. ceste kojim se sada iz Ploča vozi do  Stabline  potpuno neuvjetan, da je skretanje sa glavne ceste vozačima  nepregledno, da se dva automobila ne mogu mimoići ako se jedno ne skloni, da su u prometu bezbrojni kamioni, da se prelazi željeznička pruga – putovanje je prava avantura na vlastitu odgovornost. Nekoliko članaka Zakona zorno će pokazati da je vozač, u ovakvim uvjetima, uvijek kriv:
  Članak 43.
(1) Vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu.
(2) Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Svaki drugi članak Zakona započinje ovako:


Novčanom kaznom u iznosu od __ kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako…..


 Ravnatelj Doma zdravlja u Pločama, svjestan teškoća koje im otežavaju ionako težak posao, poslao je oštar dopis Hrvatskim cestama, a sa sadržajem pisma upoznao je i Ministarstvo prometa i veza RH, Ministarstvo zdravstva RH i  Županiju Dubrovačko-Neretvansku.
******
Hrvatske ceste d.o.o.
n
/p: Jeroslav Šegedin,dipl.ing.građ.
ZAGREB

 Predmet: Prigovor povodom zatvaranja
           državne ceste Ploče-Opuzen
Poštovani,
povodom Vašeg dopisa o zatvaranju  istočnog ulaza u Ploče, kao i mosta preko rijeke Neretve  u Rogotinu, zbog izgradnje priključne ceste na autocestu i izmještanja magistrale, dužan sam Vam  ukazati na sljedeće činjenice i probleme:
                Smjer prometovanja koji predlažete  preko Malog Prologa našoj ustanovi do OB Dubrovnik je neprihvatljiv iz jednostavnog razloga jer je oko sat i pol (ne računajući kilometražu) duži do navedene bolnice, što znači put od oko 2 i pol sata do bolnice za hitne bolesnike kojima i minute nekad život znače
               Niste ni predložili mogućnost  prolaza zapadnom obalom Neretve do Metkovića, što je možda upola kraće od prethodnog, ali i dalje najmanje 45 minuta duže od postojećeg magistralnog koji se odvija preko mosta.
               Pored navedenih hitnih slučajeva svakim danom - danju i noću, obveza DZ Ploče  je i prijevoz bolesnika na dijalizu u Metković, što se nekako i da isplanirati ako bi se vozilo postojećom cestom uz zapadnu obalu Neretve, što ne ostavljate u navedenom dopisu kao mogućnost. Svakako i navedeni prijevoz treba uskladiti s centrom za dijalizu u Metkoviću, jer će sam ulaz i izlaz iz Ploča, te skupljanje pacijenata u raznim mjestima  naše općine trajati duže.  Morate znati da  30 pacijenata  koji se svakodnevno dijaliziraju  u Metkoviću u smjenama  koje traju oko 6 sati, da bi se oslobodilo mjesto za narednog, ne priznaju Vaše predložene improvizacije.
Isto tako morate uvažiti činjenicu da pacijenti u okolnim, Vašim potezom odsječenim od  Ploča i DZ Ploče, mjestima poput  Mostine, Šarić Struge, Rogotina, Banje, Modrog Oka i Komina, koji se liječe u Pločama, hitnu ili drugu zdravstvenu uslugu mogu zatrebati u svako doba dana ili noći. To znači i dostupnost doktoru ili sanitetskom vozilu, što nije razvidno u Vašem  dopisu, tj. prijedlogu prometovnja.
        Dakle, ako sebi dajete za pravo Vašim postupcima uskratiti pacijentima  naše općine sve navedeno, tada, predloženim  dopisom na sebe preuzimate i odgovornost za sve posljedice koje mogu nastati , što smatram velikom hrabrošću i rizikom.
Vozili smo se magistralom, uz manje poteškoće, dok se popravljao Paški, a nedavno i most na Bistrini, i prolazilo se jednom trakom dok se druga radila.
                   Ulaz u Ploče  posebna je priča. Osobno sam se provezao do Ploča prije pisanja ovog dopisa, i priznajem da sam razočaran  arogancijom i nepripremljenošću oko prometa koji se najavljuje mjesecima. Cesta je zatvorena prometnim znakom i zaprekama iza Šarić Struge (oko 3 km od Ploča), označena kao gradilište, bez oznaka prometovanja prema Pločama, dakle bez alternative. S magistrale se silazi na blatnjavu, neoznačenu cestu,vozi se među kamionima - dakle na “osobni  rizik”, prolazi se u Stablinu kroz tunele trasom stare željeznice, izrovanom asfaltiranom cestom bez signalizacije, reguliranja prometa ljudima sa gradilišta  ili ikako drugačije pred tunelima gdje jedva prolazi jedno vozilo.
            Vozila se mimoilaze kroz izrovanu stablinsku cestu, uz ulaze u kuće i parkirana vozila, gdje je promet nemoguć i u normalnim okolnostima.
              Osim što ste sva navedena mjesta pretvorili u indijanske rezervate, zabranom prometovanja magistralom pa čak i dionicama na kojima nema radova, natjerali ste ih i kršiti zakon ulaskom u zabranjenu zonu gradilišta  ne osiguravši im siguran označen i pripremljen zaobilazni put do njihovih radnih mjesta i svakodnevnih potreba u Pločama.
             I u Africi bi se
danas netko zamislio za boljim rješenjem, jer je očito kako ne razmišljate da ovdje žive ljudi, i da ste im dužni olakšati život do krajnjih mogućnosti u ovim okolnostima gdje je svatko svjestan da mora nešto žrtvovati i podnijeti.
Griješite ako mislite da nemate obvezu prema drugima kao i svi mi, te da ste se ogradili i okajali grijehe ovim obavijesnim dopisom primjerenim prošlim vremenima.
Za bilo kakvu štetu na sanitetskim vozilima u intervencijama na terenu ćemo Vas tužiti i tražiti odštetu, a o posljedicama  za pacijente zbog nemogućnosti  hitnog prolaza je suvišno govoriti.
              Tri mjeseca su jako duga i mnogo toga se može dogoditi, a poučen tragičnim događajima u proteklom vremenu u našoj domovini  gdje nitko nije prethodno razmišljao o odgovornosti, pišem Vam ovaj dopis.
On će biti upućen na sve nadležne  državne institucije, kao i medijima.
DZ Ploče se nedavno rekonstruirao i to je trajalo 3 godine, a pacijentima usluge   nisu bile uskraćene jer smo dali sve od sebe, a s obzirom na raspoloživu mehanizaciju na terenu Vi možete  bolje i više.
Ako ste voljni preuzeti  navedene rizike,  prepuštamo Vam ih u potpunosti, nama u zdravstvu ih je ionako previše.
               Sa poštovanjem,
                                                                                               Ravnatelj DZ Ploče
                                                                                                  Dr. Vinko Matić
Na znanje
Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb
Ministarstvo prometa i
veza RH
Ministarstvo zdravstva RH
Županija Dubrovačko-Neretvanska







lijepa-nasa @ 18:32 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
nedjelja, veljača 3, 2008

Sada Štrumfogradu Kominu više nitko neće moći osporavati da su najbolji, jer jesu najbolji. Nije šala, ljudi moji, prikupiti 533 štrumfa, a svi iz Komina. Valjalo je to organizirati, napraviti uniforme, čak je svatko od njih dobio svoj broj, odvjetnici su bili tu, mali milijun kamera i drugih objektiva – nema šanse da može biti bilo kakvog namještanja. Pa da sad vidimo Engleze, i ostale što se prave takvi! A čula sam danas i jedno razmišljanje, da će se - u slučaju da netko opet obori ovaj rekord – ići na objedinjavanje svih mjesta u dolini Neretve, sve živo će se obući u ta mala čudesna bića, pa će opet Neretvani biti najbolji.
U drugom pokušaju, u povorci je bila još mlađa štrumf - bebica od samo deset dana, i još stariji štrumf, od 84 godine, koji je došao oslanjajući se na štap. A vidjela sam i postariju gospođu štrumfetu koja je išla na štakama. Jedna 81-godišnja Kominka mi se požalila da je jako bole noge pa se nije obukla, a da su joj rekli da imaju kolica, išla bi i ona. Riječani su za svoj poznati karneval bili voljni poslati posebni brod za njih, ali jok – Kominjanima je bio važniji Komin i njihovo pripetavanje sa Englezima. Predstavnik Župskoga karnevala iz Župe Dubrovačke došao ih je u ime njihovoga Odbora pozdraviti i podržati, a donio im je i priznanje i poziv da im budu gosti iduće godine.
Najsmješnije mi je bilo kada je Gargamel (koji je ove godine i Krnjo) pozvao sve štrumfove da okrenu gujicu kamerama, pa neka cili svit vidi da imaju i plave repiće, da su kompletni štrumfovi!
Naravno da se iza snimanja i slikavanja na igralištu krenulo prema centru sela, gdje je opet priređena veselica uz prvoklasni fažol, krofne i vino.
Štrumfograd Komin se opet pokazao kao izvrstan domaćin i organizator!
Uživajte u fotografijama Silvije Krmić iz Komina.

lijepa-nasa @ 18:21 |Isključeno | Komentari: 0
Kominski Splićo Nenad Medak, doveo je i pojačanje iz Splita - svoje dvije
kćerkice - štrumfete! Nikako ne bismo mogli bez njegovih fotografija!
lijepa-nasa @ 18:15 |Isključeno | Komentari: 0
još fotografija možete vidjeti na linku
http://kamen_u_moru.bloger.hr/

pogledajte Štrumfastične fotografije
Zdravka Srzentića iz Ploča


lijepa-nasa @ 18:00 |Komentiraj | Komentari: 27 | Prikaži komentare
subota, veljača 2, 2008
Danas se  obilježava  Svjetski dan močvarnih staništa,  kao podsjećanje na 2. veljače 1971. kada je u Iranskome gradu Ramsaru potpisana Konvencija o zaštiti vlažnih staništa, ili kraće - Ramsarska konvencija. Slogan ovogodišnje proslave je: "Ribe za budućnostjer se želi skrenuti pozornost na ovaj važni resurs, gdje su već sada   izlovom  nadmašene biološke granice i drastično je degradiran riblji fond, pa je čak i ugrožen opstanak mnogih vrsta riba. Uz  močvarna staništa je ekološki vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja  i ona su oduvijek imala značajnu ulogu u razvoju ljudske civilizacije koje  su se  najprije razvile u dolinama rijeka i poplavnim ravnicama. Močvarna staništa su  vrlo raznoliki ekološki sustavi na prijelazu između stalnih vodenih površina i suhih područja. Naše ušće Neretve zaštićeno je u kategoriji ornitološko-ihtiološkog rezervata, radi njegove važnosti za selidbu i zimovanje ptica te za mrijest riba. Gospođa Jasminka Radović iz Državnog zavoda za zaštitu prirode bila je prije nekoliko godina kod nas u Neretvi, a nakon obilaska Parila i ušća napisala nam je dragocjeni  tekst, koji su “ukrali” već mnogi mediji:
Delta Neretve sadrži najveće i najvrjednije ostatke sredozemnih močvara u Hrvatskoj i jedna je od malobrojnih preostalih u Europi. Sa stanovišta biološke i krajobrazne raznolikosti, radi se ne samo o  jednom od najvrjednijih područja u Hrvatskoj, nego o području od međunarodne važnosti. Delta Neretve važna je prvenstveno za ptice, kao odmorište za selidbe prema Africi i za zimovanje ptičjih populacija iz sjeveroistočne i srednje Europe. Oko trećina zabilježenih vrsta su zimovalice, kojima se zimi pridružuju i stanarice. Ušće Neretve s plićacima i sprudovima najznačajnije je za selidbu ćurlina, čigri i galebova, a močvarna područja (trščaci, vodene površine) za selidbu i zimovanje pataka i liski te trščaci, okolne livade i šikare za različite pjevice
Delta Neretve je  radi svojih prirodnih vrijednosti predložena strateškim dokumentima (Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti i Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske) za zaštitu u kategoriji parka prirode. Također je uvrštena u Ramsarski popis močvarnih područja od međunarodne važnosti temeljem Ramsarske konvencije o močvarnim staništima te je obveza Republike Hrvatske osigurati odgovarajuću zaštitu i upravljanje ovim prostorom.
Nažalost, prirodne vrijednosti su ovdje izuzetno ugrožene i izložene mnogobrojnim pritiscima, a u velikoj mjeri i degradirane. Danas su na tom kultiviranome području očuvani tek rascjepkani ostaci nekoć jedinstvene sredozemne močvare. Pet lokaliteta, u ukupnoj površini od 1.620 ha, zaštićeno je u kategorijama ornitološkoga rezervata (Pod Gredom, Prud i Orepak), ihtiološko-ornitološkoga rezervata (Ušće Neretve), odnosno zaštićenoga krajobraza (Modro oko i jezero Desne).
Usprkos alarmantnom stanju ugroženosti u delti Neretve, temeljne vrijednosti još uvijek su prisutne, a uz aktivne mjere zaštite i revitalizacije, stanje bi se moglo značajno popraviti.
Ušće Neretve zaštićeno je u kategoriji ornitološko-ihtiološkog rezervata, radi njegove važnosti za selidbu i zimovanje ptica te za mrijest riba.
Ovaj prostor uključuje nekoliko ugroženih stanišnih tipova od kojih su neka zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode – Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN br. 7/06), a na europskoj razini temeljem EU Direktive o staništima: estuariji (NATURA: 1130), obalne lagune (1150), muljevite i pješčane plićine suhe za vrijeme oseke (1140), velike plitke uvale i zaljevi (1160), zajednice caklenjače (Salicornia) na mulju i pijesku (1310), sredozemne povremene bare (3170).
Sagledavajući svaki stanišni tip zasebno, uočava se veliki značaj ovoga prostora. Ovdje se nalaze najreprezentativnije površine močvara pod halofitima (zajednice caklenjače), a naročito je važna velika površina sa caklenjačom na samom trokutu kojega čini ulaz Neretve u more. Lagune Vlaška i Parila uz znatno manju lagunu Pantan kod Trogira jedini su očuvani lokaliteti ovoga stanišnog tipa na našoj obali. Ističu se Parila gdje bočata voda predstavlja vrlo pogodan prostor za mrijest ribe te za ishranu i razvoj riblje mlađi. Prostrane muljevite i pješčane plićine na ušću Neretve također su najreprezentativniji predstavnici ovoga staništa koje je u značajnijoj mjeri razvijeno još samo na području nekoliko uvala u SZ dijelu Ravnih kotara (potez Privlaka – Nin – Ljubač). Plićine su od velike ornitološke važnosti za zimovanje i selidbu ptica močvarica – za čaplje, žličarke, različite vrste ćurlina, liske, galebove, čigre i druge..
Područje ušća vrlo je ugroženo i trpi veliki pritisak. Dijelom je devastirano divljom gradnjom, uništavanjem pojasa caklenjače, vađenjem pijeska, autokampom, nedopuštenim lovom i ribolovom. Naročito su opasni različiti planirani zahvati koji bi mogli do kraja degradirati ovo izuzetno osjetljivo područje (velika kupališna zona, ozakonjenje divlje gradnje, uzgajalište školjki u laguni Parila, širenje luke Ploče, produbljivanje kanala Vlaška i korita Neretve radi plovnosti i drugo).
Nužno je zaustaviti daljnju degradaciju ovoga prostora te osigurati jedinstvenu upravu za cijelo područje budućega parka prirode Delta Neretve i provedbu odgovarajućeg plana upravljanja sukladno Zakonu o zaštiti prirode.
Također je temeljem Zakona o zaštiti prirode za svaki planirani zahvat koji sam ili u kombinaciji s drugim zahvatima može imati štetni utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićeno područje, potrebno provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu i dobiti dopuštenje Ministarstva kulture. Isto je obveza Republike Hrvatske i prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU, budući da je Neretva kao Ramsarsko područje automatski i potencijalno područje EU ekološke mreže NATURA 2000. Ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu obuhvaćeni su svi zahvati, bez obzira gdje bili smješteni, koji mogu imati štetan utjecaj na potencijalno područje NATURA 2000, pri čemu se ocjenjuje njihov utjecaj u kombinaciji sa svim drugim planiranim zahvatima (kumulativni efekt). 
 
 
 
 
lijepa-nasa @ 11:43 |Komentiraj | Komentari: 16 | Prikaži komentare
petak, veljača 1, 2008
                         Večeras kasno vraćala sam se iz Opuzena put Ploča. Kišna je noć, zadnja u siječnju, prohladna i mračna, ali uz Neretvu sve nekako bljeska. Prilično je živo za ovu kasnu uru, tutnje cisterne oko nas, semafori se crvene svakih nekoliko stometara. Ploče su veliko gradilište, u ovome trenutku vjerojatno najveće . Je nezgodno, je prljavo i prašnjavo, ali nema napretka bez toga. I ovako u noći vidi se koliko je lijep, prelijep ovaj kraj. A baš smo se uz večeru razgovarali koliko je Hrvatska različita i lijepa, no činjenica je da je Neretva ipak neponovljiva i najljepša. Zato ne žalim ni jedan tren koji sam utrošila na njeno očuvanje, pitanje je samo dokle ću izdržati.
                       Možda niste primijetili da na ovoj našoj stranici imate nova anketna pitanja vezana uz EUniju i NATO. Bit će baš zanimljivo vidjeti rezultate. A o prethodnim pitanjima na koje ste odgovorili imamo zanimljive postotke.
Na pitanje "Koliko godina imate" odgovorilo je vas 204, od čega čak 36% ima 10 do 20 godina (što je fantastično), 18% ima 20 do 30 godina, 16% ima 30 do 40 godina, 12% 40 do 50 godina, a 17% više od 50 godina. Vidljivo je da nas čita više od 50% mladih do 30 godina. Ovo su izvrsni rezultati, jer stariji ipak nešto znaju o okolišu i njegovoj zaštiti, a mladi tek trebaju naučiti. No, čini se da su na drugo anketno pitanje: "Vaša stručna sprema je:...." odgovarali neki sasvim drugi čitatelji, jer je od ukupno 125 glasača njih 38% sa visokom, 21% sa višom, 35% sa srednjom i 6% sa nižom stručnom spremom. Mene su ovi rezultati iskreno obradovali!
                    Nadam se da ćemo ovih dana dobiti i rezultate monitoringa od Luke, da ih svi zajedno vidimo. To može i potrajati, jer su neke institucije taj dokument dobile, ali mi nismo. No, tražit ćemo ga,  tko pita, ne skita!

                   
lijepa-nasa @ 00:18 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
Brojač posjeta
1609258
Arhiva
Index.hr
Nema zapisa.