Blog - lipanj 2007
srijeda, lipanj 27, 2007

    Prošli sam tjedan bila u voljenom Vukovaru! To je grad u kojem sam rođena,  tu sam završila osnovnu i srednju školu, grad u kojem mi žive djeca, u kojemu je dio obitelji, stari  prijatelji i puno, puno obiteljskih grobova. Tu je do kraja života pokopana jedna polovica moga srca. Druga je polovica u dolini Neretve, sa isto toliko ljubavi. Za njezino očuvanje  borim se već više od 11 godina, i borit ću se dokle to fizički i psihički  budem mogla. No, ima  još puno onih koji se isto tako brinu za boljitak rijeke Neretve, njene doline, a ponajprije za ovo stanovništvo.
    Za Vukovar, Dunav i onaj puk koji tamo živi nema puno brige niotkuda! Može vlast govoriti što hoće, ali tko ima oči i srce vidi posve drugu istinu. Nezaposlenost i siromaštvo – ono što je u prijeratnom Vukovaru bilo nepojmljivo, prisutni su na svakom koraku. Obnavljaju se kuće, ali ljudi se ne mogu obnoviti, nikada. U tome gradu svaka priča  - ma kako započela, završava ratnim događanjima. Jedna mi je mlada medicinska sestra ispričala kako je neki starac tražio odjel psihijatrije, a ona mu je odgovorila: pa cijeli je grad psihijatrija!
    U gradu najbolje radi  vukovarska Luka. No, pitanje je – do kada?
    Netko je poželio realizirati ideju začetu još iz Austro Ugarskoga doba: sagraditi kanal Dunav – Sava! I krenulo se k realizaciji! Pripreme su u punome zamahu! S vremena na vrijeme neka mudra glava na TV prozbori kako je to neviđeno dobar projekt, med i mlijeko teći će Vukovarom i Slavonijom kada se to dovrši! Šuplje priče, bez argumenata!
Narodu nitko ništa ne govori, ljudi nemaju informacija, i naravno da vjeruju u tu bajku! Koga god sam pitala o tome kanalu, pojma nema o čemu se radi, ali vjeruju da će biti dobro, jer takve im poruke šalje vlast putem medija.
    Osobno mislim da će najveću korist od toga idiotskog projekta imati građevinski lobi i Republika BiH. Ne želim ovdje govoriti  s aspekta zaštite okoliša – to su učinili i čine već drugi, stručniji,  već kao obična građanka koja dobro poznaje planirane lokacije izgradnje.
    Meni najstrašnije je što će se grad Vukovar kanalom prepoloviti! Kada su četnici 1991. godine upravo na planiranom mjestu zauzeli pozicije, razdvojili branitelje Vukovara i Borova, kada više nisu mogli pomoći jedni drugima, dva-tri dana iza toga grad je pao. Na prostoru gdje će se graditi, morat će se srušiti preko 180 obiteljskih kuća. Te su zgrade nedavno obnovljene, sada će se drugi puta rušiti, samo od strane Hrvatske države. Logika govori da će spajanjem Dunava i Save najviše dobiti Bosanski (Srpski) Šamac.
    Tko god bude brodom prevozio svoju robu namijenjenu Luci Ploče neće više iskrcavati robu u Vukovarskoj luci, nego u Šamcu, gdje je odmah mogu prekrcati u željeznicu! I obrnuto, naravno! Ploče – Šamac, željeznicom, Šamac – Europa brodom! Vukovarska luka neće imati gotovo nikakav značaj, jer odatle će roba ići za Zagreb i Rijeku Savom, a to je daleko manji dio tereta nego prema Pločama. Tko to u svijetu potiče gradnju svojoj direktnoj konkurenciji, i  planira za to 600 milijuna eura ? Nevjerojatno!  Kažu da će se iskopati više od 45 milijuna kubnih metara zemlje, a ne zna se kuda će s njom. Hoće li na tome netko zarađivati, možda će se ta zemlja koristiti kao podloga za planirani koridor C5?  Koliko će se plodne slavonske crnice i šuma hrasta lužnjaka potopiti? Puno je pitanja vezano uz realizaciju ovoga projekta. Ali narod Vukovarski i Slavonski nitko ništa niti pita, niti ih  obavještava., iako je planirani  kanal Dunav-Sava, jedan od najvećih ekonomskih, ekoloških, i geostrateških promašaja hrvatske Vlade.
    Sve o kanalu: http://beuz.sbnet.hr/files/ppppo_kanala_dunav_sava.pdf


lijepa-nasa @ 00:06 |Komentiraj | Komentari: 16 | Prikaži komentare
petak, lipanj 22, 2007
   
    Nemojte misliti  da se okoliš i ljudi truju samo u Neretvi, nije to naše ekskluzivno pravo! To se radi gotovo masovno, posebice  u Dalmaciji.
    Na poziv naših kolega i prijatelja iz udruge ´Rast Zagore iz Lećevice pošli smo na veliki prosvjedni skup koji je održan 10. lipnja  protiv izgradnje Centra za zbrinjavanje otpada  u tome području.  Grupu od 19 udruga pod nazivom „Zvona Zagore“ koordinira pukovnik HV Ante Paško Maleš, a svi zajedno  već punih  6 godina vode bitku za očuvanje svoga kraja,i neprestano ukazuju narodu i vlastima na strašne posljedice za okoliš, posebice za vode, ako se ustraje na izgradnji toga centra.
    Prenosimo razgovor kojega je sa Vinkom Grgurevićem, predsjednikom udruge »Zvona Kaštela“ vodio novinar Glasa Koncila.
    Za one koji žele saznati više o velikoj borbi stanovnika Zagore, pogledajte na
http://www.rast-zagore.com/index.html


 Lećevica, lipanj 2007: Narod koji čuva i bori se za svoje, uvijek pobjeđuje!

O novoj »ekološkoj bombi« razgovaramo s Vinkom Grgurevićem, predsjednikom udruge »Zvona Kaštela«.

Pojasnite okolnosti u kojima je stvorena potreba za »Centrom za gospodarenje otpadom«, tko su nositelji toga projekta i koja je Vaša procjena o potrebi za takvim centrom?

    Uz provođenje Zakona o otpadu ne postoji potreba za 21 preskupim i neekološkim tzv. centrom za gospodarenje otpadom i spalionicama. Razlog tim planovima su servilnost državne vlasti i velike menadžerske provizije za kupnju u svijetu odbačenih neekoloških tehnologija, najunosniji biznis »zbrinjavanja« opasnog otpada, stimuliranje prodaje pakirane vode i drugo. Problem otpada povezan je s uvjerenjem da je on gomila neiskoristivih tvari. Neodgovorno odbacujemo vrlo dragocjene tvari i pomiješane pretvaramo u smeće. Problem prestaje kada se na mjestu nastanka odvojeno prikupi svaka pojedina vrsta otpada, u posebne spremnike odnosno posude. To omogućuje potpuno iskorištavanje gotovo svih vrsta i količina otpada. Time se omogućuje kružni tok tvari i energije, što donosi velike koristi: čuva se sirovina, štedi energija, izbjegavaju troškovi odlaganje otpada, smanjuje onečišćenja okoliša, otvaraju se nova radna mjesta i drugo. Kod tehnologije »centara«, nerazdvojeno prikupljen otpad u samom »centru« dodatno se mehanički usitnjava i tek tada pristupa odvajanju za eventualno recikliranje. Tako se uništavaju i obezvređuju vrijedna svojstva gotovo čitavog otpada i stvaraju nepredvidive posljedice za okoliš. To je glupo i protuzakonito. Budućnost je u izbjegavanju i smanjenju količine i opasnih svojstva otpada i potpunom napuštanju odlaganja otpada. Mnogi gradovi, regije i države postavile su planove za skoru realizaciju bez deponijskog društva. Naš zakon odredio je ciljeve, mjere, i rokove za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpada. Međutim, izostaje provedba od strane gradova i općina za komunalni, županija za tehnički i države za opasni otpad. U Hrvatskoj se godišnje protuzakonito odbacuje na odlagališta oko 13 milijuna tona komunalnog i tehnološkog otpada, pomiješanog s 300.000 tona opasnog otpada. Uništavaju se nove površine, veličine kao stotinjak nogometnih igrališta. Onečišćujući zrak, tlo i vodu, stvara se najveća prijetnja zdravlju ljudi.

Tvrdite da je centar u općini Lećevica »gospodarski kriminal i ekološki zločin«.

    Planirani centar otpada Splitsko-dalmatinske županije u općini Lećevica imao bi četiri puta veće investicije po stanovniku nego sustav odvojenog prikupljanja primijenjen na otoku Krku. Ujedno, građani bi imali četiri puta veće novčane izdatke od postojeće cijene usluge. Na Krku komunalni poslovi plaćaju se iz prodaje odvojeno prikupljenog otpada, te su građani oslobođeni troškova. Centralni deponij u općini Lećevica nosi teret dokazane mogućnosti trovanja rijeke Jadro i Žrnovnica. Očita je i mogućnost trovanja Krke, Čikole i izvorišta Kaštelanskog polja. Iz »centra« se planira izdvajati gorivi dio otpada za spaljivanje u cementarama, koje su spalionice bez filtra. Postojeće stanje zagađenja u Kaštelanskom zaljevu teško se može opisati. Riječ katastrofa je preblaga. Kako zdrav um može tome pridodati spaljivanje više od 550.000 tona plastike, do 2030. godine? Opće je poznato da kod spalionica i s najsuvremenijim filtrima u okoliš odlaze najotrovnije tvari koje je čovjek stvorio. U svijetu zatvaraju postojeće i zabranjuju izgradnju novih, u Hrvatskoj planiraju brojne spalionice. Deponij u općini Lećevica, uz goleme investicije, osmišljeno ostavlja pola milijuna ljudi bez pitke vode i truje 300.000 stanovnika, uništava djevičanski očuvan prostor Zagore i drugo. To je nepredvidiv gospodarski kriminal i ekološki zločin, u svrhu ostvarenja brzog profita. Isto ili slično očituje se i kod drugih »centara«, što upućuje na osmišljen plan trovanja voda, isproban u pokorenim, siromašnim državama.

U studiji o utjecaju na okoliš tog projekta optuženi ste da Vi i okolno stanovništvo »bolujete« od sindroma NIMBY. Vaš komentar!

     Pojmom sindrom »NIMBY« (ne u mom dvorištu) žele prikazati da je stanovništvo nedovoljno ekološki osviješteno, boluju od neinformiranosti i straha od otpada. Za proteklih šest godina borbe protiv »centra otpada« iskazane su brojne činjenice krivotvorenja dokumentacije prostornih planova, studije utjecaja na okoliš i hidroloških radova, izostajanje zakonom predviđanog uvida i javne rasprave, preuveličano iskazivanje redova, mobing nad stanovništvom i ekološkim udrugama, izostajanje utvrđivanja zona sanitarne zaštite izvorišta i drugo. Kako imati povjerenje kad se studijom tvrdi da na planiranoj lokaciji nema prirodnih speleoloških objekata, a pronađene su najveće jame u Dalmaciji, s jedinstvenim endemskim živim vrstama u svijetu. Uporno pišu da će se u »centru« stvorenih 660.000 m3 zatrovanih procjednih i sanitarnih voda ulijevati u nepostojeću gradsku kanalizaciju. Ne dozvoljava se zakonom predviđen uvid u dokumentaciju. Na izvješća ekoloških udruga ne odgovaraju mjerodavne institucije i ne prihvaćaju tražene rasprave. Ne može biti povjerenja gdje se ograničavaju ustavna prava građana na zdrav okoliš, pravo sudjelovanja u odlučivanju i drugo. Žitelji Dalmatinske zagore nisu bolesni od straha. Dapače, ne manjka im otvorenog iskazivanja odlučnosti, ponosa i ljubavi za Božje stvorenje, život, vode i krš.

                                                           Glas Koncila, broj 21 (1718), 27.5.2007.

lijepa-nasa @ 12:29 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
ponedjeljak, lipanj 18, 2007


Najmlađi zaštitari okoliša

    Mnogi kažu da je Hrvatska najljepša zemlja na svijetu, a od svih prekrasnih područja u toj rajskoj zemlji najsjajniji biser je Neretvanska dolina. Nigdje toliko nestvarne ljepote na tako malo prostora: more, rijeka sa ušćem, kanali, jezera, dolina, planine, i nikada ni jedan pjesnik, ni slikar, ni glazbenik, ni bilo koji umjetnik, neće moći dočarati tu veličanstvenu ljepotu ni približno slično stvarnosti. A nekako su i ljudi sukladni toj ljepoti: lijepa stasa  i glasa, bučni, veseli, radišni!
    Iskreno vjerujem da smo svi mi koji tu živimo na neki način blagoslovljeni, iako se u prošlosti govorilo: Neretva, od Boga prokleta! Nekad bilo – u doba malarije, močvara i siromaštva! Malarija je odavno iskorijenjena – isušivanjem močvara, koja je teškim trudima Neretvana postala bogata i rodna zemlja. No, tradicionalni način života polako nestaje! Zaboravljaju se stari običaji, stare neretvanske riječi zamjenjuju moderni anglizmi, sve što predstavlja prošlost ismijava se i odbacuje.
    Zato je jedan od najvažnijih zadataka naše udruge odgoj djece i mladeži o potrebi i načinu očuvanja okoliša, organiziranje akcija zaštite okoliša, propagiranje prirodnih ljepota i drugih vrijednosti RH, promicanje kulturne baštine, posebice kulturno povijesnih cjelina i lokaliteta. A moram primijetiti da je kod nas  jako, jako malo eko udruga, pogotovo onih koje rade s djecom i mladima. Šteta, jer od svih poslova, rad s njima je najljepši, najvedriji, ali i najteži.
    U subotu smo kolegica iz Udruge i ja provele dan s njima. Udružile se eko snage, pa nas je naš Toni Skuša iz eko udruge «Pijavica» Baćina lijepo provozao svojom lađom kroz svih sedam Baćinskih jezera. Neću sada raspravljati o tome da li je Baćina sa svojim jezerima  dio Neretve (Baćinci kažu da nisu, da su primorci), ali je to svakako jedna eko cjelina. Skupljali smo malobrojne plastične kese i boce zaostale među trstikama, ali smo uočili da je  nevjerojatno  čisto uz obale svih jezera. Toni sa svojom malom Ivom ulaže golemi trud da sve bude besprijekorno čisto.
    Ljudi moji, vi koji niste nikada bili na ovim jezerima, dođite i vidite što vidjeli niste i nećete.  Svuda blješti kristalno čista voda, kornjača po granama ko u priči, svuda uz obalu trstika kao zastor iza kojega su skrivene  žabe, ptice, kornjače i polupitome patke, lopoči….. Vidimo konja kako pase, zatim golemo krdo krava. Kažu nam da je to posljednje krdo Dalmatinske buše. Bile su ne tako davno samo dvije, i sasvim slučajno su znanstvenici naletjeli na njih, ostali šokirani, jer su mislili da su izumrle. Sada ih je oko 200, hrane se i spavaju u prirodi, po brdima i uz jezera. Nevjerojatno je lijep pogled na njih! Sretni smo što su i djeca vidjela tu ljepotu, ostat će im sigurno u srcima zauvijek!
    Na kraju toga lijepoga dana dolazi kupanje na Mindelu i povratak doma, srca punog ponosa i sreće što smo dio ove veličanstvene ljepote!



lijepa-nasa @ 22:22 |Komentiraj | Komentari: 15 | Prikaži komentare
četvrtak, lipanj 14, 2007

    OPTUŽUJEM činovnike gradskih i općinskih vlasti u dolini Neretve da su onemogućili  lokalno stanovništvo upoznati sa svim relevantnim činjenicama o dobrim i lošim stranama  uspostavljanja Parka prirode Delta Neretve. Na zakazanim javnim raspravama , koje su otkazane dan prije početka  (29.svibnja) stanovnici bi čuli od nadležnih državnih stručnjaka sve dobro, ali i  loše što donosi taj park, i temeljem toga bi mogli donijeti ispravnu odluka ZA ili PROTIV Parka prirode. Ovako je ostavljena mogućnost  za nevjerojatne tvrdnje da će se potapati ušće Neretve, da se neće moći uzgajati mandarine, da se neće smjeti koristiti kemikalije i mehanizacija, da će narod morati iseljavati trbuhom za kruhom. Monstruozne kombinacije koje su uzbunile i uplašile narod dovele su do podjela, nepovjerenja, optužbi! Pozivam  gospodu činovnike da me argumentirano demantiraju! Također pozivam i druge udruge da se priključe ovoj raspravi!
    Zbog svega navedenog pokušat ću iznijeti neke najvažnije izvode iz stručne podloge (ili studije) Nacrta prijedloga zakona o proglašenju Parka prirode «Delta Neretve», što znači  da je sve napisano u ovome tekstu doslovno prepisano iz Nacrta koji je narod trebao vidjeti, ali voljom jačih, nije!
                 
    Park prirode vrlo je pogodan oblik zaštite velikih vrijednih prostora kao što je ovaj, jer omogućava optimalan sklad zaštite prirode i njezina istodobnog korištenja na dobrobit lokalnoga stanovništva.
    Prema Zakonu o zaštiti prirode, u parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. Sukladno tome, ne predviđaju se značajnija ograničenja u djelatnostima ovog područja.
    Park se temelji na zoniranju područja sa strožom zaštitom (u ovom slučaju već postojeća zaštićena područja u drugim kategorijama zaštite) i okolnih područja u kojima se obavljaju dopuštene radnje i djelatnosti uz minimalna ograničenja koja se propisuju radi zaštite prirodnih vrijednosti i ublažavanja negativnih utjecaja na zone strože zaštite. Istovremeno, javljaju se nove mogućnosti promidžbe ovoga prostora, njegovog turističkog korištenja te otvaranja novog domaćeg i stranog tržišta vezano uz postojanje globalno vrijednog zaštićenog područja. Sve ovo može u znatnoj mjeri doprinijeti stvaranju boljih uvjeta života i rada lokalnog stanovništva.

    Poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, vodno gospodarstvo i druge djelatnosti odvijaju se i dalje na ovom prostoru uz ugrađivanje uvjeta zaštite prirode u planove gospodarenja, kojima se osigurava usklađenost sa zahtjevima zaštite prirode.

    Edukativnim i promidžbenim aktivnostima poticat će se racionalnija uporaba pesticida i umjetnih gnojiva što je ujedno i preduvjet za plasman poljoprivrednih proizvoda na europsko tržište.
    Javna ustanova može značajno doprinijeti osiguranju domaćeg i inozemnog tržišta za proizvode s robnom markom međunarodno zaštićenog područja. Također može igrati značajnu ulogu u poticanju ekološke poljoprivrede i osiguravanju poticaja iz budućeg poljoprivredno okolišnog programa za oblike poljoprivrede koji su u skladu sa zaštitom prirode.
    Očekivati je da će proglašenje parka prirode uvjetovati pojačani razvoj turizma.
    Potrebno je po proglašenju izraditi program održivog razvoja turizma kako bi se s ovog područja isključio neprimjereni masovni turizam.
    Javna ustanova parka prirode može osmisliti razne turističke sadržaje, a lokalno
stanovništvo naći interes u razvijanju različitih ponuda. Potiču se alternativni oblici turizma koji se uklapaju u režim parka prirode, kao što su tzv. ekološki turizam, promatranje ptica, športsko-rekreacijski, edukacijski, kongresni i slični oblici turizma.
    Ovo područje nudi mogućnosti razgledavanja i rekreacije i izvan ljetne sezone.
    Turističku ponudu uvelike obogaćuje bogata kulturno-povijesna baština ovoga kraja.
    Tradicionalna jela i proizvodi značajno doprinose atraktivnosti ovoga prostora. Uz sve to moguće bi bilo organizirati različite radionice i ljetne škole koje bi se mogle održavati u danas napuštenim vojnim objektima. Razvoj takvog turizma ima za cilj zaštitu prirode no ujedno i ekonomsku dobit lokalnog stanovništva pri čemu bi se potaknula izrada autentičnih suvenira, te obnova tradicionalnih zanata. Rast turističkog prometa i prihoda zabilježen je u svim do sada osnovanim parkovima prirode. Potrebno je kroz ugrađivanje uvjeta zaštite prirode u lovno-gospodarske osnove za lovišta, prilagoditi lovno gospodarenje očuvanju biološke raznolikosti i izletničko- rekreacijskim potencijalima parka prirode. Jedan od prioriteta je sprječavanje krivolova. Aktivnosti je potrebno usmjeriti na očuvanje ptica močvarica, a lovne napore koncentrirati na okolno brdsko područje.

    Po osnivanju parka prirode očekuje se intenziviranje prekogranične suradnje glede rješavanja problema režima rada uzvodnih hidroelektrana te utvrđivanja prekograničnog utjecaja planiranog projekta 'Gornji horizonti'.
    Ne očekuju se nova ograničenja vezana uz ribarstvo, potrebno je poraditi na poštivanju već važećih propisa kako bi se osigurala održivost ribarstva i zaštita ribljega fonda. Naročito je važno očuvati jezera Parila i Vlaška te njihovu važnost za migracije, mrijest riba i prehranu riblje mlađi. Posebnu pozornost treba posvetiti očuvanju jegulje koja predstavlja prepoznatljivi proizvod i kulinarski specijalitet ovoga područja.

    Osnivanjem javne ustanove otvorit će se i nova radna mjesta. Statistička istraživanja u svim zaštićenim područjima pokazuju da se samim osnivanjem javne ustanove zapošljava mali broj ljudi, ali taj broj s godinama raste. Tako javne ustanove parkova prirode koje su uglavnom osnovane prije desetak godina imaju od 10 do 30 zaposlenih, dok javne ustanove nacionalnih parkova koje rade dulje imaju i do 100 zaposlenih. U zaštićenim područjima također postoji i mogućnost sezonskog zapošljavanja.
    Kontrola proizvoda radi ishođenja certifikata za izvoz mandarina u EU već sad potiče na racionalniju uporabu kemijskih sredstava u poljoprivredi i izravno doprinosi zaštiti prirode. Stvaranje trgovačke marke za lokalne proizvode iz svjetski priznatog zaštićenog područja, osiguranje poticaja iz Poljoprivredno-okolišnog programa za aktivnosti koje su u skladu sa zaštitom prirode te oživljavanje tradicionalnih kultura mogućnosti su koje upućuju na to da park prirode neće ograničavati poljoprivredu koja je glavna gospodarska grana ovoga područja, nego dapače doprinijeti njezinom daljnjem razvoju.
    Vlasnik nekretnine u parku prirode, koji namjerava tu nekretninu prodati, dužan ju je najprije ponuditi Republici Hrvatskoj, zatim županiji, te potom gradu ili općini na čijem se području nekretnina nalazi. Ukoliko ponuda ne bude prihvaćena u roku od šezdeset dana vlasnik može nekretninu prodati uz iste ili povoljnije uvjete od onih iz ponude.
    Strane pravne ili fizičke osobe ne mogu stjecati pravo vlasništva na nekretninama u parku prirode, osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

    Evo, to su neki citati iz Nacrta prijedloga Zakona, pa prosuđujte sami što valja a što ne, treba li mijenjati ili izbaciti neke odrednice.
    Na kraju bih željela obavijestiti našeg Neretvanina iz Nizozemske, koji je bio presudan da dijalog o ovoj temi krene normalno, bez povišenih tonova, da nam Šveđani nisu uzeli ušće! Čula sam od kolega iz Šibenika da sada njima nude svoj projekt, ali su i tamo odbijeni!
    Diskusija može započeti! Samo bez rata, molim! Lijepi pozdrav od «tuđinke na tuđemu»!
lijepa-nasa @ 23:36 |Komentiraj | Komentari: 23 | Prikaži komentare
utorak, lipanj 12, 2007
 
   Park prirode je podigao veliku prašinu u dolini Neretve. Tako i treba, jedino će se tako iskristalizirati istina. No, da bi se do toga došlo, treba razgovarati, ali ne vrijeđati, urlati, proklinjati……..
   Ovih sam dana zbog svojih stavova doživjela takve uvrede kakve više nikada nikome neću dozvoliti, jer ću zatražiti zakonsku zaštitu. Svi koji imaju što reći, dobrodošli su na ovaj blog, pa neka imaju i 100% drugačije mišljenje, jer nitko nema pravo (ni ja, naravno) misliti da je samo njegova istina jedina i prava!
    Kako je iznenada i bez pravog obrazloženja prekinut javni uvid u stručnu podlogu (studiju) samo dan prije najavljene javne rasprave, narod Neretve nije imao priliku čuti odgovorne i njihova obrazloženja.
Osobno sam dobro pregledala, a od službenika Grada Ploča i dobila na korištenje  skraćenu verziju te studije, i dužnost mi je reći da je napravljena izuzetno kvalitetno, stručno i objektivno! Zbog čega narodu nije omogućeno doznati da je Park prirode upravo spas za Neretvu, i garancija da se neće moći prodavati i rastakati kao drugi dijelovi ove tužne države, da će odatle izlaziti najcjenjenije voće i povrće u Hrvatskoj, koje će imati osigurano tržište i u Europi – i to po daleko višim cijenama  (to ne bi bili eko proizvodi, već proizvodi pod kontrolom, garantirane kvalitete). Gluposti poput potapanja ušća, zabrane prskanja voća i povrća, zabrana uzgoja mandarina, zabrana upotrebe mehanizacije, iseljavanja naroda...... i još puno koječega, proizvod su  lobija koji sa globalistima uzbunjuju i lažu narod da im se uzima njihova zemlja i tradicionalni način života, i da to rade potkupljeni neneretvani, zagovarači Europe!
    Istina je upravo obrnuta, ali nažalost, narod će to shvatiti kada bude kasno! Takve su galamdžije duž Jadranske obale, u sprezi sa lokalnim vlastima i prostornim planerima varale narod da prodaju svoju djedovinu u bescijenje uvjeravajući ih da je to kamenjar  i krš koji je neiskoristiv, pa je bolje to prodati makar i po dva-tri eura, nego da stoji neiskorišteno. Nakon kupoprodaje bi hitno mijenjali prostorne planove i to pretvarali u građevinske   zone pa prodavali i po deset, dvadeset puta višoj cijeni! Pitajte ljude sa Šipana, vlasnike zemljišta sa Srđa iz Dubrovnika, ili bilo kojeg mjesta u Istri. Nedavno sam u Pločama organizirala peticiju za spas poluotoka Pelegrina na Hvaru, jer se tu, na zaštićenom prostoru talijanski vlasnici ponašaju prema domaćem stanovništvu kao prema urođenicima, divljim plemenima, pa pucaju u domaće hvarske ribare ako dođu u “njihov” zaliv. Grade ti lobisti prljave tvornice na plodnim njivama, grade svoja golf igrališta na prostorima  u kojima nema vode ni za normalan život, a kamoli  za njihovu rekreativnu travu! U okviru tih svojih igrališta, grade i svoje hotele, i tako uzimaju kruh našim, domaćim ljudima. Sobarice i kuharice moraju poznavati jezik vlasnika hotela, bjelosvjetsko smeće ovdje dovlači  drogu, kriminal , ubojstva, razvrat – život potpuno stran Hrvatima. Na prostoru  naše Republike živi 4,5 miliona stanovnika, a stručnjaci su izračunali da su prostorni planovi napravljeni za 15 miliona stanovnika. Tko će tu živjeti, za koga je to rađeno?
    Istina je, postoje i neki koji pod firmom “ljubavi” za ovaj prekrasni kraj prodaju zemlju “ispod žita”, govore strancima gdje je što vrijedno za kupiti. Tako je rasprodana Bosna.
    Prije donošenja konačne odluke Neretvanski čovjek bi trebao dobro promisliti što je za njega najbolje. Treba vjerovati sebi, ali isto tako treba pogledati što se događa oko njega – nije Neretva izolirana. I treba prepoznati  prevarante! Ova udruga to definitivno nije!
    Lijepa naša se već 11 godina na svoj način bori za Lijepu Našu Domovinu!

   
    Slobodnoj Dalmaciji uputili smo demanti na njihov članak od 5. lipnja, a oni su u današnjem broju objavili uvod i 1. točku. No, bit je upravo u onome što nije objavljeno. Zato vam ovdje prilažemo članak u cijelosti!


    Članak “Stopirana rasprava o parku prirode Neretva” vašeg novinara S. Solde u SD od 5. lipnja 2007. netočno, tendenciozno i neargumentirano protura teze iz kojih stanovništvo stječe dojam da je park prirode za Neretljane neprihvatljiv i izaziva nedoumicu kod neupućenih čitatelja.
1.    Tvrdnja da  je „pod pritiskom neretvanskih gradova i općina Ministarstvo kulture povuklo prijedlog javne rasprave za proglašenje doline Neretve parkom prirode“ naprosto ne stoji. To je bio pritisak delegacije općinskih i gradskih struktura koje su ovih dana pohodile Zagreb, a narod nitko nije pitao! Možda bi se taj narod i složio sa stavom delegacije, možda i ne bi, ali  nitko nema pravo sebe predstavljati kao narod!
2.    Tvrdnja da su stručne studije (valjda se misli na stručnu podlogu Nacrta prijedloga  Zakona o proglašenju  parka prirode „Delta Neretve“) izrađene „tendenciozno....zbog čega je ministar  poništio javnu raspravu“ netočna je, jer javna rasprava nije ni održana. U neretvanskim mjestima započet je 20. svibnja  javni uvid u Nacrt koji je izrađen vrlo stručno, kvalitetno i opširno, a koji je naglo i bez objašnjenja prekinut. A da je održana javna rasprava ljudi bi uvidjeli da se  neće  ograničavati  poljoprivreda koja je glavna gospodarska grana ovoga područja, nego baš suprotno, doprinijet će se  njenom daljnjem razvoju; uvidjeli bi da se ne očekuju  nova ograničenja vezana uz ribarstvo; osnivanjem javne ustanove otvorila bi se nova radna mjesta.
3.    Očekuje se da će proglašenje parka prirode ubrzati rješavanje nagomilanih problema vezanih uz vlasništvo poljoprivrednog zemljišta, te će se poduzeti mjere ponovnog uređenja već melioriranih, a danas zapuštenih poljoprivrednih površina; park znači i osiguranje domaćeg i inozemnog tržišta za proizvode s robnom markom međunarodno zaštićenog područja, što značajno povećava cijene takvih proizvoda.
4.    Potpuno je netočna i apsurdna  tvrdnja da se mandarine zamjenjuju autohtonim             dalmatinskim sadnicama maslina, rogača i vinove loze. U navedenom Nacrtu, u poglavlju «Problemi i mogućnosti»  razmatra se činjenica da su imovinsko-pravni odnosi u delti Neretve vrlo  složeni, te za većinu poljoprivrednog zemljišta nije jasno kome pripada. Radi se o tome da se posljednjih godina javljaju  inicijative ekološkog uzgoja autohtonih vrsta maslina i drugih kultura koje su se nekad tradicionalno uzgajale u delti Neretve i koje zahtijevaju manje vode i agrokemikalija negoli mandarine (vinova loza, smokva, maslina, rogač i dr.), pa će ove sorte imati poticaj.
5.    O zabrani upotrebe  mehanizacije nepotrebno je govoriti, jer bi to značilo da kompletna proizvodnja u parku prirode prestaje, što je čista glupost  i neznanje, a možda i zlonamjernost.
6.    Činjenica je da se ovo područje percipira kao pogodno i nepromijenjeno, odnosno, «u sadašnjem stanju», bez intervencije, a za što su primarno zainteresirani poljoprivrednici, lovci, ribari, prekupci – nakupci, političari, odnosno svi koji imaju koristi od postojećeg stanja, kao i svi koji iskorištavaju resurse bez mjere i (često) izvan zakonskih odredbi i koji misle da je «park prirode» mjera ograničavanja (zaustavljanja i prekidanja) gotovo svih njihovih aktivnosti. A svakako treba zaustaviti «ribarenje» agregatima i  bacanjem otrova u vodu.
7.    Netočna je i tvrdnja da ne bi bila dozvoljena upotreba pesticida. Intenzivna poljoprivreda ne znači i intenzivno trovanje zbog prekomjerne upotrebe kemikalija, što se mora smanjiti i kontrolirati u interesu stanovnika doline i potrošača njihovih proizvoda.
Ljudi moraju znati da bi park prirode donio apsolutnu prevlast Neretvana nad Neretvom, a nezaštićena, prepuštena odlukama  lokalnih vlastodržaca  bit će bogati plijen hrvatskih lobista i bjelosvjetskih globalista.

  
lijepa-nasa @ 00:17 |Komentiraj | Komentari: 18 | Prikaži komentare
petak, lipanj 8, 2007

    Društvo „Žrtve azbesta“  iz Ploča i Udruga Lijepa Naša za Dubrovačko  neretvansku županiju održali su u prepunoj dvorani Pučkog učilišta  javnu tribinu pod nazivom ZAJEDNO  ZA  ŽRTVE AZBESTA., a došli su bivši radnici doslovno iz cijele doline Neretve.
    Gosti tribine bili su prof.dr.sc. Ivo Banac, Saborski zastupnik i redoviti profesor povijesti na Sveučilištu Yale i doc.dr.sc Rajko Ostojić, jedan od vodećih hrvatskih internista.
    Radnicima su svojom nazočnošću podršku dali i predstavnici Udruge Meteor iz Makarske, Eko, eko iz Komina i dogradonačelnica Ploča, a po običaju, nitko od pozvanih iz Županije nije došao.
    Većina radnika dijeli mišljenje da se viđaju samo na sprovodima, a svaki mjesec ih je sve manje.  Kada je pedesetih godina tvornica počela sa radom, nisu znali u kakvom smrtonosnom okružju rade, a uprava im je govorila da je azbest toliko bezopasan da ga mogu «na kruh mazati». Za azbestozu koja je  progresivna bolest, a nastaje udisanjem azbestne prašine ili azbestnih vlakana,  saznali su kasnije, kada su počeli masovno obolijevati i umirati.
    Prema njihovoj evidenciji (jer nema službenih podataka) do sada  je od azbestoze umrlo oko 150 bivših radnika ove tvornice, od kojih  većina nije premašila peto desetljeće života. Oko 250 radnika pokrenulo je sudske procese  jer im je medicina ustanovila dijagnozu azbestoze, ali sudovi je ne priznaju.
     Prof.dr.sc Banac smatra da nisu bili dovoljno glasni i složni, jer ovaj se problem može i mora riješiti. On je pitanje azbesta u Pločama pokrenuo u Saboru. Žalosno je da  je azbest ugrađen čak i u školama u Cavtatu i Staševici. Upoznao  je radnike s činjenicom da je država pokazala razumijevanje za problem Salonita iz Vranjica, pa se mora imati isti kriterij i za Pločanske azbestaše. Obećao je da će njihovu delegaciju primiti i predsjednik Mesić, jer svi u državi moraju biti upoznati sa ovim problemom.
     Doc.dr. Ostojić je došao na ovu tribinu kao naš sumještanin, koji je neraskidivo vezan za ovaj kraj, a u svojim prvim liječničkim godinama ovdje je i radio. Mnogo je puta bio u tvornici Azbest, pa se i sada vrlo dobro sjeća užasne prašine i smrada azbesta, i zato mu je   neshvatljivo  da je ministar zdravstva dr. Ljubičić  još prošle godine stavio svoj potpis na dozvolu za rad sa azbestom! Nema niti jedne specijalizirane bolnice u kojoj bi se ova teška bolest liječila. Mišljenja je da se moraju dobro organizirati i zajedno neprestano uzbunjivati javnost i političare. 
    Ana Musa, predsjednica Udruge Lijepa naša za Dubrovačko neretvansku županiju  pročitala je nazočnima  odgovor   Ministarstva zaštite koji je Udruga dobila na upit o azbestu. Između ostaloga, u odgovoru je i tvrdnja da se « do 1998. godine azbestni otpad generiran u tvornici Plobest  odlagao u posebne kazete  inertiziran  sa betonskom kašom te prekrivao zemljom, tako da isti ne predstavlja opasnost za okoliš». 
    No svi  iz Ploča znaju da se azbestni otpad tretirao kao obični komunalni otpad, i da je ova tvrdnja potpuna neistina. Na peticiju građana Ploča vezanu za drugi upit Udruge o prašenju rasutih tereta odgovoreno je da je izgradnja novog terminala predviđena do 2010. godine, a do tada će se stanje okoliša poboljšati inspekcijskim mjerama za pojačano održavanje manipulativnih površina posebnim kamionskim usisivačima, te izmještanjem najveće hrpe ugljene prašine koja je najbliža stambenim zgradama. Predstavnik zaštite na radu iz Luke Ploče potvrdio je da se ove mjere upravo počinju provoditi.
    Iduća tribina najavljena je za rujan, kada će se utvrditi što je od dogovorenog učinjeno.

lijepa-nasa @ 00:32 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
utorak, lipanj 5, 2007
DRUŠTVO  «ŽRTVE AZBESTA»  i     Udruga Lijepa Naša

 Dubrovačko neretvanska županija                                     

                                                                       

Vaš preglednik možda ne podržava prikaz ove slike.
                                                                                    

organiziraju 
 


JAVNU TRIBINU 
 


pod nazivom:

ZAJEDNO ZA ŽRTVE AZBESTA 


Gost:  IVO BANAC, Saborski zastupnik 
 


P  O  Z  I  V  A  M  O 


sve bivše radnike tvornice  AZBEST/PLOBEST iz Ploča da dođu na ovu tribinu koja će se održati 


7. lipnja (četvrtak)  u Pučkom učilištu Ploče, sa početkom u 11 sati 
 
 
 


INFORMACIJE: Žrtve azbesta  tel: 098 137 4967     ili         Lijepa naša tel: 091 678 8230

lijepa-nasa @ 00:51 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
nedjelja, lipanj 3, 2007
 
    Urednici blogera.hr  definitivno ne vole prirodu i okoliš. Mislim, naravno,
na blogove.
     Već duže vrijeme pratim kretanja na Indexovoj top listi prema temama. Mi (Udruga Lijepa naša) smo za četiri mjeseca i desetak dana otkako postojimo imali 40.000 posjeta. Preračunato, to je oko 300 posjeta prosječno dnevno. Najmanje smo imali 5. ožujka - 114, najviše 27. veljače – 1.182 posjeta.
      Nemamo na blogu  šarenih sličica ni slatkih pjesmuljaka, nemamo kao politički blogovi  ulizivanja ni laganja, ali imamo teme koje su ljudima, očito, vrlo interesantne, pa nam se stalno vraćaju.
Bilo bi logično da broj posjeta bude – ako ne jedino, a ono najvažnije mjerilo na rang listi.
Juče, 2. lipnja imali smo 710 posjeta. Na top listi Lijepa naša je toga dana na 393. mjestu, sa strelicom gore i brojkom 286. Što znači taj idiotski broj nemam pojma, valjda neki bodovi. Drugi neki imaju npr. broj  1700, sa strelicom gore, dolje ili točkom. Ma koliko li su oni posjeta imali, da mi je znati?
     Na našem je blogu vrlo malo komentara tipa  “pozzz….., pusa......slatko... navrati.“ i sličnih letećih i površnih fraza. Prije otprilike dva mjeseca uočila sam jedan blog vrlo visoko rangiran, a uopće više nije bilo novih postova na njemu, jer je bloger bio pametan i promijenio „kuću“.
     Na dan kad smo imali 1.182 posjeta bili smo na 578. mjestu, sa 114 dnevnih posjeta bili smo 397. Moš mislit matematike.
Miljenička tema urednicima je ZABAVA, juče su imali (pet najbolje plasiranih) 1., 5., 8., 10., 11. mjesto, DRUŠTVO I POLITIKA su bili 3., 5., 12., 22., 34., LJUBAV I SEX 30., 37., 38., 41., 53, a PRIRODA I OKOLIŠ (pazi sad!): 178 ( ovaj blog nema blage veze sa prirodom i okolišem gdje ga svrstavaju), 188, 205., 393., 446., pa sve tamo do 1869 mjesta. Reprezentativno, nema što, i vrlo poučno!
     Imate li, pobogu, od tih silnih urednika nekoga tko će zaista pratiti prirodu i okoliš?! Za naš blog  nije važno gdje nas i na koje mjesto svrstavate – mi imamo svoje vjerne posjetitelje i bez vaših reklama i naslovnica, ali niste vjerodostojni!
    Od srca zahvaljujemo vama koji ste 40.000 puta kliknuli da nam  dođete u posjete! Dolazite nam i dalje, ne vjerujte ukusu ovih  tzv. urednika, jer uz ljubav i sex, zabavu i politiku,  i priroda je izuzetno važna za budućnost. Kada nam lopovi sve unište i prodaju, bit će kasno!
lijepa-nasa @ 21:29 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
petak, lipanj 1, 2007

    Znate li da je  (na veliku radost nekih)  poništen javni uvid i otkazana javna rasprava o Nacrtu prijedloga Parka prirode Delta Neretve? Zašto? E, to će vam morati objasniti naši lažljivi i prevrtljivi političari. Uostalom, većinu vas to i ne interesira.
    Oni koji promišljaju  o dobrobiti svih Neretvana (a ne samo nekih interesnih grupa) užasnuti su ovom činjenicom. Što to dugoročno znači, tek će se vidjeti, no nažalost, bit će kasno!
    Svi znate tko je najpoznatiji i najbogatiji Neretvanin – Stipe Gabrić Jambo, Metkovski gradonačelnik. Neću ovdje tvrditi i da je najpametniji, ali ne može ovako daleko dogurati netko tko dobro ne promisli svaki svoj korak. A Jambo je otpočetka ZA park prirode (i protiv Gornjih horizonata), i ostao je dosljedan svome stavu. On dobro zna, kao pravi Neretvanin, ali i rijetko uspješan poslovni čovjek,  što je dobro za našu Dolinu i one  koji u njoj žive!
    Ovih je dana u Zagreb na poklonjenje ministru Biškupiću otputovala Neretvanska delegacija, sa predstavnicima svih gradova i općina! Svih – osim Metkovića. I vratiše se slavodobitno iz Zagreba- ništa od parka prirode.
    Čitam na stranicama grada Metkovića kako je njihovo Poglavarstvo odmah, promptno, donijelo odluku o raskidu ugovora o deponiranju komunalnog otpada na odlagalište Dubravica sa korisnicima iz drugih jedinica lokalne samouprave.
    Prevedeno: eto vam , gospodo, vaše smeće  pa se mislite. Ne treba vam park prirode, pa se komodajte, nađite lokaciju za svoj otpad na svome području.
    Iskreno se nadam da to neće biti  Lovornik u Baćini!


    vijesti www.metkovic.hr:
 
 Misteriozno otkazano javno izlaganje

Metković, 1.6.2007. - Javno izlaganje Prijedloga za proglašenje Delte Neretve parkom prirode, što se 30. svibnja trebalo održati u Metkoviću, a dan, tj. dva kasnije u Opuzenu i Pločama iznenada je otkazano pod, ne baš, jasnim okolnostima.

   Prije petnaestak dana Ministarstvo kulture RH objavilo je Javni uvid u Prijedlog za proglašenje Delte Neretve parkom prirode. Građani su materijale mogli pogledati u Metkoviću u prostorijama Gradskog poglavarstva, u Opuzenu u Gradskoj vijećnici i u Pločama u prostorijama Gradskog poglavarstva. Stanovnici općina Kula Norinska, Slivno i Zažablje pozvani su da na jednom od tri spomenuta mjesta pogledaju izložene materijale te da, također, nazoče i javnom izlaganju. U Metkoviću je sve bilo spremno za skup, rezerviran termin u GKS-u, pripremljena tehnička podrška, a onda na sam dan održavanja javljeno nam je kako je sve otkazano.

   Neslužbeno doznajemo da je delegacija neretvanskih gradova i općina, osim Metkovića, dan-dva prije zakazanog izlaganja posjetila Ministarstvo te da su uspjeli nagovoriti Ministra da otkaže javnu raspravu. Time je dugo pripreman projekt zaustavljen tj., smatraju mnogi, gurnut pod tepih, iako je bio jedan od aduta ovoga Ministarstva i Vlade. I ne samo to. Hrvatska, kao kandidat za članstvo u EU, ima obvezu dolinu Neretve proglasiti parkom prirode jer je ona proglašena Ramsarskim područjem (što je Hrvatska davno potpisala), a dolina Neretve postaje područje EU ekološke mreže NATURA 2000 čim Hrvatska uđe u EU . Znači li to da je datum našeg ulaska u EU prolongiran pa se stvorio luft da se to nezgodno pitanje rješava tek poslije izbora u studenome, kako vladajuća stranka ne bi izgubila toliko potrebne glasove u X. izbornoj jedinici?

   Jambo: Nama je park prirode neophodan
   Nama, a time mislim na područje koje pokriva grad Metković i cijelu dolinu Neretve, park prirode je neophodan. Mišljenja sam da se o granicama može razgovarati, ali dolinu Neretve kao posljednju močvarnu oazu u Europi treba zaštititi od različitih devastiranja. Mi trebamo park prirode, koji je po mom mišljenju naša jedina budućnost, da bi zaštitili prirodne vodotoke, Neretvu i sve one pritoke koje Neretvu napajaju vodom. Mislim kako bi i Hrvatska lakše riješila problem često spominjanog projekta Gornji horizonti, a naši poljoprivrednici bili bi jedini u Europi čiji proizvod dolazi iz Parka prirode. To znači da bi poljoprivredni proizvodi dobili na cijeni i bez problema bi se mogli plasirati na cjelokupno europsko tržište. Uostalom, projekt Parka prirode u dolini Neretve započet je na inicijativu Ministarstva kulture, odnosno trenutne vlasti u Hrvatskoj, pa je zanimljivo kako na terenu, gdje postoje tri grada i četiri općine, projekt podržavaju samo dva grada u kojima na vlasti nije HDZ.

   


lijepa-nasa @ 21:09 |Komentiraj | Komentari: 23 | Prikaži komentare
Brojač posjeta
1605705
linkovi
Nema zapisa.
Arhiva
Index.hr
Nema zapisa.