Blog - lipanj 2014
nedjelja, lipanj 29, 2014
Danas su u Vukovaru opet izbori. Nadajmo se da bus-glasači iz Srbije neće opet biti presudni na ishod, i da će samo pravi Vukovarci, koji tamo žive izabrati sebi gradonačelnika. Teško je shvatiti da grad koji je prije rata imao 45.000 stanovnika danas ima 27.000, ali isto toliko - 27.000 ih je na biračkim popisima. Puno toga u Vukovaru nikome nije jasno. Prigodni tekst 1991. godine na Ovčari ubijenoga Siniše Glavaševića možda će podsjetiti neke što je istinska i univerzalna ljubav za kraj u kojem si rođen.
Sretno ti, rodni moj grade!

PRIČA O GRADU, Siniša Glavašević (1991)
Odustajem od svih traženja pravde, istine, odustajem od pokušaja da ideale podredim vlastitom životu, odustajem od svega što sam još jučer smatrao nužnim za nekakav dobar početak, ili dobar kraj. Vjerojatno bih odustao i od sebe sama, ali ne mogu. Jer, tko će ostati ako se svi odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah? Kome ostaviti grad?

Tko će mi ga čuvati dok mene ne bude, dok se budem tražio po smetlištima ljudskih duša, dok budem onako sam bez sebe glavinjao, ranjiv i umoran, u vrućici, dok moje oči budu rasle pred osobnim porazom? Tko će čuvati moj grad, moje prijatelje, tko će Vukovar iznijeti iz mraka? Nema leđa jačih od mojih i vaših, i zato, ako vam nije teško, ako je u vama ostalo još mladenačkog šaputanja, pridružite se. Netko je dirao moje parkove, klupe na kojima su još urezana vaša imena, sjenu u kojoj ste istodobno i dali, i primili prvi poljubac - netko je jednostavno sve ukrao jer, kako objasniti da ni Sjene nema?

Nema izloga u kojem ste se divili vlastitim radostima, nema kina u kojem ste gledali najtužniji film, vaša je prošlost jednostavno razorena i sada nemate ništa. Morate iznova graditi. Prvo, svoju prošlost, tražiti svoje korijenje, zatim, svoju sadašnjost, a onda, ako vam ostane snage, uložite je u budućnost. I nemojte biti sami u budućnosti.
A grad, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven. Da ga krvnik ne nađe.

GRAD - TO STE VI!




lijepa-nasa @ 14:52 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
petak, lipanj 20, 2014
             Danas se održala deveta sjednica Gradskoga vijeća, a meni prva nakon smrti našega Zdravka. Naime, po zakonu u Vijeće ulazi prvi naredni kandidat sa liste (kod stranaka je to drugačije).
             Baš sam se bila psihički pripremila za tu prvu sjednicu u Gradskome vijeću. No, čovjek snuje, a Bog određuje. Sjednica teče na način da se najprije postavljaju vijećnička pitanja, zatim se prihvaća dnevni red, pa usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice, i tek onda ide prisega novoga člana (moje malenkosti). Dakle, do momenta prisege nisam vijećnica, i nemam pravo postavljati vijećnička pitanja. No, snašli smo se, umjesto mene pitanja je postavio kolega Zoran Bule. Žalosno je što će se odgovori na ova pitanja dobiti tek nakon otprilike tri mjeseca, kada će vjerojatno biti održana deseta sjednica. Moram priznati da sam prilično iznenađena dužinom sjednice (od 8,30 do 16 sati) i količinom pitanja i nesporazuma između dvije suprotstavljene stranke. Županijska sjednica je mala beba prema ovome. U današnjemu radu najviše me ražalostila namjera vladajućih da omalovaže rad Mime Barbira i njihov prijedlog da se ne usvoji njegovo izviješće o radu u 2013. godini. Opet sam, po tko zna koji put shvatila kako ljudi mogu biti nepravedni i zapravo zli, i nisam mogla ne reagirati prilično žustro. Na svu sreću u zraku je bilo jednako ruku za i protiv, pa se zapravo nije donijela nikakva odluka. Bolje i to nego da je prošla onako sramotna odluka.
Između ostaloga izabrana je ponovo za ravnateljicu Dječjeg vrtića gospođa Sanda Zekaj, a za ravnatelja JU "Izvor"  Đino Zmijarević.
           Evo pitanja koja sam preko gosp. Bule postavila gradonačelniku i Gradskome vijeću:
1.Nedavno je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode otvorilo mrežne stranice Državne mreže za praćenje kvalitete zraka na kojoj su dostupni mjerni podaci sa postaja za praćenje kvalitete zraka. Na karti mreže nema Ploča, a na upit u Agenciju za zaštitu okoliša odgovoreno mi je da to trebam pitati Grad Ploče ili Županiju Dubrovačko neretvansku, jer oni nemaju podatke o tome, a po čl.31. stavak 1. Zakona o zaštiti zraka županije i gradovi uspostavljaju mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka na svome području ako procijene da su razine onečišćenosti više od propisanih graničnih vrijednosti, odnosno ako procijene da za to postoje opravdani razlozi. Članak 33. točka 1. Istoga zakona glasi: U slučajevima kada postoji sumnja, izražena prijavom građana, da je došlo do onečišćenosti zraka čija je kvaliteta takva da može narušiti zdravlje ljudi, kvalitetu življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša, moraju se obaviti mjerenja posebne namjene ili obaviti procjena razine onečišćenosti.
Pitanje. Smatrate li da razine onečišćenosti zraka nisu veće od propisanih, i da kvaliteta zraka u Pločama ne može narušiti zdravlje ljudi niti štetno djelovati na kvalitetu življenja?
2. Pitanje: Je li Grad Ploče poduzeo ikakve zakonske mjere za sprječavanje daljnje izgradnje trafo stanice?
3. 15. travnja ove godine 15 članova Koordinacije Građanske inicijative „Pravo na zdrav život“ podnijelo je zahtjev Vama, gradonačelniče i ovome Gradskom vijeću svoj zahtjev da se na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća usvoji akt kojim se odbacuje svaka mogućnost izgradnje termoelektrane na ugljen na području grada Ploča. Napominjem da je Gradsko vijeće Metkovića na svojoj 9.sjednici prije dva dana jednoglasno povuklo zahtjev za izmjenu prostornog plana grada Metkovića, koji je koncem prošle godine upućen Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kako bi se ishodila dokumentacija za gradnju plinske elektrane. Odluka je donesena jednoglasno.
Pitanje: Pošto je ovo prva radna sjednica iza navedenog datuma, a zahtjev nije uvršten u dnevni red, molim očitovanje kako bi koordinacija mogla planirati daljnje aktivnosti u skladu sa zakonima
Foto: Grad Ploče službeni portal
lijepa-nasa @ 21:26 |Isključeno | Komentari: 23 | Prikaži komentare
utorak, lipanj 17, 2014




                   Sinoć je u organizaciji Građanske inicijative Pravo na zdravi život iz Ploča u Pučkom otvorenom učilištu održana tribina na temu:  Kako građani mogu i moraju zaštititi svoj okoliš (ili zašto je TE Ploče smrt za dolinu Neretve?). Tribinu je održao Vjeran Piršić, ekoaktivista sa Krka. Njegovo je izlaganje bilo izuzetno zanimljivo, jer je iznio ekskluzivne, do sada neobjavljene  podatke koje su prikupili talijanski liječnici, a zasnovani su na podacima iz njihove prakse i iz okoliša njihovih termoelektrana. Možete misliti, divota od podataka, zbilja nam prijeti blistava budućnost, kakvu neki u dolini Neretve i zaslužuju.








lijepa-nasa @ 17:19 |Isključeno | Komentari: 14 | Prikaži komentare
ponedjeljak, lipanj 16, 2014

I AKADEMICI PROTIV TE U PLOČAMA? Poručili Musi: Pošaljite nam dopis, službeno ćemo se očitovati (FOTO)

Suorganizatori skupa bili su Konzorcij Neretva iz Zagreba, Brodarski institut iz Zagreba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, općine Pojezerje, Kula Norinska i Ljubuški, Lučka uprava Ploče, Lučka uprava Vukovar, Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine, Fakultet za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, Ekonomski fakultet Zagreb, Institut prometa i veza Zagreb te Udruga za razvoj prometnih znanosti Zagreb.

U svojim izlaganjima, multidisciplinarno su se sagledavali učinci i koristi od izgradnje intermodalnog logističkog koridora, koji pod nazivom koridor 5C egzistira kao važan paneuropski koridor. Na Skupu su tako o ovom projektu svoje izlaganje imali brojni znanstvenici i stručnjaci koji su s različitih aspekata prezentirali i potencijale projekta B.E.P.O., kao i njegovu ulogu koju bi imao za regiju. Isto je naznačio i  predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, koji je otvorio Skup te izrazio potporu akademske zajednice u njegovoj realizaciji. 'Drago mi je da Akademija promovira valorizaciju istočne Slavonije i južne Dalmacije koje nisu bile dovoljno valorizirane, zbog čega su ti dijelovi Hrvatske zaostajali gospodarski i socijalno', rekao je akademik Kusić.



Naglasak je bio na tome kako BEPO predstavlja posve novi razvojni model za luku Ploče i luku Vukovar, regiju vezanu za Deltu Neretve i određene prostore u susjednoj BiH.

Prilikom opsežnih izlaganja, predstavljena je i perspektiva poljoprivredne proizvodnje Delte Neretve te razvojni segment koji bi BEPO projekt potencirao u tom smislu. Za riječ se nakon tog predstavljanja javio i prof.dr.sc. Davor Romić, rodom iz Neretve, konkretno Kule Norinske, koji je kazao i kako se Delta Neretve treba proglasiti Parkom prirode te naglasio važnost Ramsarske konvencije obzirom da se u Neretvi nalazi jedan od posljednjih močvarnih sadržaja na Mediteranu.

Na Skupu je bila i predstavnica ekološke udruge u Neretvi, Ana Musa koja se uključila u raspravu i uputila nazočne akademike i uvažene goste u problematiku termoelektrane na ugljen koja se želi izgraditi u Pločama i koja se u potpunosti kosi sa svim što je čula na prezentaciji, posebice u dijelu o gospodarskom razvoju doline Neretve. 'U Pločama i dolini Neretve postoji ozbiljna namjera da se izgradi termoelektrana na ugljen i htjela bih da se oglasite po tom pitanju. Molimo vas da nam pomognete', rekla je Musa.

Zamjenica predsjednika Znanstvenog vijeća i sudionica Skupa prof. dr. sc. Sanja Steiner prepoznala je neretvansku aktivisticu iz medija te joj je odgovorila kako će njihov zaključak o toj temi svakako ići u tom smjeru. 'Razmišljamo o respecijalizaciji tereta u luci Ploče s obzirom na utjecaj koji postoji na tamošnje ekološko osjetljivo područje', rekla je. Ujedno je reagirao i predsjednik Znanstvenog vijeća za promet HAZU, Josip Božičević te nije ostao ravnodušan na riječi Ane Muse. 'Molim da nam pošaljete dopis o tom slučaju, sazvat ćemo Znanstveno vijeće i donijeti odluku', rekao je.



Ana Musa nam je danas potvrdila kako je dopis već uputila na njihovu adresu.

Na Znanstvenom skupu, izlaganje je među brojnima imao profesor Božo Skoko, koji je izložio sociološki, ekonomski i politološki aspekt unutar kojeg je naznačena podrška lokalne zajednice za projekt, koja je došla kao rezultat provedenog istraživanja, kao i prepoznavanje razvojnog segmenta koje bi projekt potaknuo.

Predsjednik Znanstvenog vijeća za promet HAZU akademik Josip Božičević kazao je da bi s projektom ovog koridora trebalo dopuniti nacionalne razvojne planove te se izboriti da bude uklopljen u europske prometne koridore u čijem definiranju Hrvatska nije sudjelovala, a njegova zamjenica prof. dr. sc. Sanja Steiner naznačila je pak važnost spajanja Slavonije i Dalmacije, koje kao pitanje otvara HAZU, ali u novom vremenskom i državnopravnom kontekstu obzirom da  je Hrvatska članica EU.   

Velik dio izlaganja na znanstvenom skupu odnosio se na projekt izgradnje Bioenergetskog, ekoindustrijskog, poduzetničkog i oporabnog parka BEPO koji bi se nalazio upravo na sjecištu koridora 5c i Jadransko-jonskog pravca, što smo već prezentirali.



Foto: Ante Zloić, Svemir Zekulić, Nena Crljenko Dropulić i Vladimir Koroman

>> HAZU PODRŽAO AMBICIOZAN PROJEKT BEPO: U dolini Neretve otvorio bi na tisuće radnih mjesta

lijepa-nasa @ 15:28 |Isključeno | Komentari: 7 | Prikaži komentare
subota, lipanj 14, 2014
U goste nam dolazi Vjeran Piršić, najpoznatiji zaštitar okoliša u zemlji Hrvatskoj. To je čovjek nevjerojatnog znanja i energije, od kojega se uvijek može nešto naučiti. Miran, sabran, uvjerljiv, prihvatljiv svima jer je tolerantan, interesantan i onima koji su ZA jednako kao i onima PROTIV. Zato rezervirajte vrijeme u 19 sati i dođite u ponedjeljak na tribinu gdje je on gost!







lijepa-nasa @ 15:05 |Isključeno | Komentari: 5 | Prikaži komentare
ponedjeljak, lipanj 9, 2014




                Agencija za zaštitu okoliša otvorila je prije četiri dana novu stranicu o kvaliteti zraka u RH. Na taj se način omogućuje širokom krugu javnosti jednostavan uvid u kvalitetu zraka usporediv sa stanjem kvalitete zraka u EU. Podaci su ažurni i lako čitljivi te su također namijenjeni državnim i lokalnim tijelima i institucijama nadležnim za poslove zaštite okoliša, kao i stručnoj javnosti. Ovo je inače obveza koju propisuje nova Provedbena odluka Unije u pogledu izvješćivanja o procjeni i upravljanju kvalitetom zraka.

                   No, na ovoj karti Ploča nema. Tvrdi se da nam je zrak kvalitete I. kategorije, ali dokaza nigdje. Lijepo molim Grad Ploče i /ili Županiju Dubrovačko neretvansku da objasne nama, svojim građanima, zašto nema podataka o Pločama.

Naime, pismeno sam zatražila od Agencije za zaštitu okoliša da objasni zbog čega i Ploče nisu uvrštene u popis gradova čija se kvaliteta zraka može pratiti na njihovim stranicama. Odgovoreno mi je da ne dobivaju podatke o tome, pa i ne mogu ništa objaviti. A prema čl.31 Zakona o zaštiti zraka županije i gradovi uspostavljaju mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka ako procijene da su razine onečišćenja više od propisanih graničnih vrijednosti, odnosno ako procijene da za to postoje opravdani razlozi. Kako podataka nema, znači da i Grad,  i Županija procjenjuju da je sa našim zrakom sve OK, da nema opravdanih razloga da traže mjerenja. Prema članku 34. navedenog Zakona podaci mjerenja su javni i objavljuju se jedanput godišnje u službenom glasilu ili na internetskim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sažetom opsegu i na način razumljiv širokoj javnosti.

Dakle, Lučki podaci o zaštiti zraka neka služe njima za studije, kako je i predviđeno, a kao građanka (i kao vijećnica) molim nadležne u gradu i županiji da sagledaju opravdanost razloga za postavljanje postaja za mjerenje kvaliteta zraka, da konačno i mi u Pločama znamo koliko gutamo natrija i ostalih otrovnih kemikalija zajedno sa ovim kristalno čistim zrakom. O ovome ću obavijestiti i nadležnog državnog inspektora.




lijepa-nasa @ 12:44 |Isključeno | Komentari: 23 | Prikaži komentare
subota, lipanj 7, 2014




Čudesna ljepota naše Neretve privlači mnoge ljude koji vole prirodu. Neretva je već odavno očarala i začarala jednog mladog čovjeka koji nije iz našega kraja (iako ima naše prezime), već iz obližnje Hercegovine, a voli ovu rijeku kao da je stasao na njenim obalama.  Radi se o sveučilišnom profesoru Mariu Šiljegu, doc.dr.sc. sa Geotehničkog fakulteta iz Zagreba, članu Saborskog odbora za zaštitu okoliša,  inače stručnjaku za vode. Neke smo bitke oko Gornjih horizonata radili zajedno, a sigurna sam da će ih biti još.

Profesor Šiljeg je ovih dana doveo pun autobus svojih studenata i nekoliko kolega-profesora u obilazak Neretve. Njihovi domaćini – uz svima poznatog i nenadmašnog Pavu Jerkovića jučer smo bile profesorica Jasna Krilić i moja malenkost.  Proveli smo zajedno  prekrasno poslijepodne na safariju kanalima i u Pavinoj novoj  Neretvanskoj kući, iza čega smo otišli  na ušće. Mislim da će tim mladim ljudima – budućim intelektualcima sa drugog kraja domovine zauvijek ostati u sjećanju naša Neretva i njene ljepote.

Posebno impresionirana bila je najstarija profesorica, inače Zagrepčanka, koju je profesor Šiljeg sa kolegama predložio za kraljicu Neretve, a ona nije mogla skriti svoju ganutost. Ovo je bio njen prvi posjet Neretvi, ali je čvrsto obećala da će odmah na jesen, kad malo zahladi dovesti u Neretvu svoje zagrebačke planinare.

Bravo za Pavu Jerkovića – izvrsnog domaćina, bravo za profesora Šiljega koji tako nesebično zastupa našu rijeku  gdje god stigne, pa je čak i u Brisel nosio slike Neretve.
















lijepa-nasa @ 19:39 |Isključeno | Komentari: 5 | Prikaži komentare
petak, lipanj 6, 2014




Luka Ploče d.d.: Reagiranje na novinarski članak naslova Neretvanski prosvjed: NE termoelektrani na ugljen!

Politika i gospodarstvo 05. lipnja 2014. // 15:19 SATI, Neslužbena stranica Grada Ploča

Reakciju Luke Ploče d.d. prenosimo u cijelosti:

Na portalu agroklub.com u nedjelju, 01. lipnja 2014. godine, objavljen je članak pod naslovom “Neretvanski prosvjed: NE termoelektrani na ugljen!” potpisan od autora Nedjeljko Musulin, koji je u svom članku prenio izjave gđe. Ane Muse, a u kojim se spominje tvrtka Luka Ploče d.d. u kontekstu koji može dovesti u zabludu Vaše čitatelje.

Zrak u okruženju svih 9mjernih postaja na području Ploča je bio I. kategorije

Naime, dio članka koji se odnosi na »sustavno trovanje iz Luke Ploče« teška je optužba uz koju je izostalo bilo kakvo stručno pojašnjenje utemeljeno na znanstvenim dokazima. Za pravilno i stručno informiranje javnosti o stanju okoliša u okruženju Luke Ploče potrebno se obratiti Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije koji pravodi uzorkovanje i ispitivanje ukupne taložne tvari (UTT) na devet mjernih postaja od 2005. godine.

Iako je, da bi se dobila cjelovita slika o kvaliteti zraka na nekom području, potrebno mjeriti sumporov dioksid, dušikov dioksid, dušikove okside, lebdeće čestice (PM10, PM2,5,) i druge onečišćujuće tvari propisane Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14), podaci o ukupnoj taložnoj tvari svakako jesu
jedan od pokazatelja onečišćenja okoline.


Samo kao primjer, navodimo rezultate ispitivanja provedenih tijekom 2013. godine, a objavljene u službenom Izvješću o kvaliteti zraka s mjernih postaja na području Grada Ploče, Služba za zdravstvenu ekologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Mjerenja obuhvaćaju ispitivanje ukupne taložne tvari (UTT) i sadržaja metala (As, Cd, Ni, Pb, AI, Fe, Hg) u ukupnoj taložnoj tvari, te žive (Hg), kalcija, klorida i sutjata. Iz službenih rezultata mjerenja vidljivo je kako je zrak u okruženju svih 9 mjernih postaja bio I. kategorije u odnosu na sve mjerene parametre. Također, u navedenom periodu srednja 11- mjesečna koncentracija ukupne taložne tvari bila je niža od propisane granične vrijednosti.

Luka Ploče d.d.
Trg kralja Tomislava 2


A.M.:Oni imaju instrumente i novce, ja imam oči, a mislim da i mnogi među vama još jako dobro vide. Zrak nam je I. kategorija, imamo zračnu banju Ploče. I kad najviše praši, sve je OK, mjerni aparati kažu: ne, ne, to vam se samo čini. Osobno imam jako često priviđenja prašine koju vidim posvuda: na balkonu, na cvijeću, na prozorima, a osjetim je uvijek kad puše jugo, čak i kad dišem. No, ne treba vjerovati svojim očima i osjetilima, pametni ljudi danas šute i vjeruju u neke druge stvari. Sve do jednom, dok bolest i smrt ne dođe do njih ili njihovih najdražih. Hoće li tada progledati?ako često priviđenja prašine antracita, po balkonu, cvijeću i griljama mi se isto čini, imam čak i dokumentarac od 7 minuta o nekakvom prašenju, al' očito su to sve priviđenja. Ne treba vjerovati svojim očima, danas pametni ljudi vjeruju u druge vrijednosti. Izvrnute teze kažu: ja sam lažov. Skrušeno priznajem: možete me i tužiti, i suditi. i ubiti - al' me guši prašina, sve više i više. I dok vi šutite, a ja galamim, karavane prolaze. Samo vi mirno spavajte!

 

 

lijepa-nasa @ 11:17 |Isključeno | Komentari: 11 | Prikaži komentare
ponedjeljak, lipanj 2, 2014

Na portalu AGROKLUB, poljoprivredne vijesti objavljen je veliki članak o dolini Neretve, termoelektrani, budućnosti doline i još mnogo informacija vezanih za najnovija zbivanja u našoj Dolini.

Dolina Neretve - zaštita okoliša   


Neretvanski prosvjed: NE termoelektrani na ugljen!

Datum: 01.06.2014. 10:40 |

2

Kategorija:

Poljoprivredne vijesti

Sama najava o tobožnjoj izgradnji TE u Pločama, snage 800 MW, probudila je i digla na noge svu Neretvu; izazvala nemir i buru negodovanja, nezadovoljstva, dramatično stanje, nažalost i strah, ne samo žitelja u pitomoj Nerevanskoj dolini. U zajedničkoj akciji i borbi protiv izgradnje energetskog monstruma, Neretljani su se potvrdili i u nedavno održanom svenarodnom prosvjedu u Pločama.
Itekako su korisna, razumljiva i poučna razmišljanja zabrinute ekologinje gospođe Ane Musa, predsjednice Udruge Lijepa naša Neretva, iskazana u povodu najave o eventualnoj izgradnji TE u Gradu Ploče, na ušću Neretve, koja od samog početka promidžbe tog projekta upozorava na njegove moguće iznimno teške i nesagledive posljedice za zdravlje ljudi, opstanak flore i faune, ne samo u Dolini te izdašne rijeke, nego i znatno šire. Sve govori kako je sama najava o tobožnjoj izgradnji TE u Pločama probudila i digla na noge svu Neretvu; izazvala nemir; buru negodovanja, nezadovoljstva, nažalost i strah; dramatično stanje ne samo kod obitelji u u urbanom i ruralnom prostoru Doline Neretve, koje se tradicionalno bave poljodjelstvom i turizmom.



Predsjednica Udruge Lijepa naša Neretva
gospođa Ana Musa
Doima se kako su se u zajedničku borbu protiv izgradnje navedenog energetskog monstruma, kako su nazvali najavljeni projekt TE, uključile gotovo sve snage neretvanskog kraja i iz okolnih mjesta, kako bi se sačuvale svekolike vrijednosti tog podneblja te se u tom pogledu osjeća sinergija gotovo svih zainteresiranih subjekata toga podneblja, a mjerodavni najavljuju kako će se val prosvjeda nastaviti. Neretljani u borbi za opstanak na kućnom pragu očekuju snažniju solidarnost iz cijele Hrvatske, pa i onih izvan Lijepe naše.

Udruga Lijepa naša Neretva upozorava na teške posljedice izgradnje TE u Pločama

Žitelji Neretvanske doline podsjećaju kako je to jedina preostala delta u Europi koja itekako ima i izdašni turistički potencijal, a ne samo uzgoj mandarina i inih agruma te povrća; razvijen tradicionalni ribolov i lov na ptice poput liske; turizam u punom zaletu. Znaju oni kako je njihova Dolina i poput Hrvatske Kalifornije te da krije gotovo 'sva blaga ovoga svijeta', kao i to kako je već desetljećima ugrožena i bez možebitne izgradnje TE na ugljen u Pločama, no ustrajni su u nakani da se njihovo područje proglasi parkom prirode.



Prosvjedni skup građana Makarskog primorja
protiv izgradnje TE u Pločama
To bi, ocjenjuju, uvelike podiglo cijenu svakog neretvanskog proizvoda, dakako i turizam te njegove prateće sadržaje. Podsjetimo kako su manje-više svi u Dolini Neretve te njihovi susjedi iz okolnih mjesta, do sada jasno pokazali što misle o najnovijem projektu izgradnje TE na ugljen u Pločama. Ipak se zanimaju koliko bi taj projekt bio bitan za energetsku neovisnost cijele Hrvatske, pitajući se ujedno kako bi se taj objekt odrazio na poljoprivredu i turizam te ukupan život ne samo tog područja. Makar su o tom projektu poznati stavovi i Udruge Lijepa naša Neretva, ovih smo dana zamolili njezinu predsjednicu da za čitatelje Agrokluba iznese svoje gledanje na kompletnu sliku, situaciju, odnosno i moguće posljedice uslijed eventualne izgradnje TE na ušću Neretve, za koju mnogi ističu, ne samo u Dalmaciji, kako je baš gospođa Ana najbolje upoznata s tim problemom, a koji žulja i one, koji ne žive i ne rade na tom prostoru Dubrovačko-neretvanske županije.

Azbest i ugljen - ubice naše djece
"Suluda je ideja o izgradnji TE snage 800 MW ma ugljen u Dolini Neretve, odnosno u gradu Ploče na ušću izdašne rijeke, i nije nova. Datira još od sredine 80-ih godina 20. stoljeća, a izgovor je kako su Ploče savršena luka s gotovo potrebnom infrastrukturom. Prvi se izgovor odnosi na novi terminal za rasute terete, nove duboke gazove za prekooceanske brodove, iako već imamo uskladištene (bez skladišta nabacano na golu zemlju, skoro usred grada) tisuće tona antracita i glinice čime se truju građani Ploča i Doline Neretve već punih deset godina. Naša udruga je još 2007. godine dizala građane Ploča i Neretvanske doline, dakako i okolice, na prosvjede. Podnosili smo i prijave protiv Luke 'Ploče', ali se ništa nije promijenilo. Danas nam čovjek, koji nas sustavno truje tim rasutim teretima s nepostojećom termoelektranom, obećava zrak čišći od postojećega, koji udišemo. Doista suludo! Mislim kako je danas svima poznato da je ušće delte Neretve zaštićeno i Ramsarskom konvencijom; da je to područje Natura 2000 pa imamo posebno pet zaštićenih područja. Sve je to u najneposrednijoj blizini lokacije na kojoj je predviđena eventualna izgradnja TE", upozorava Ana Musa, predsjednica Udruge Lijepa naša Neretva.

Možebitna izgradnja TE, snage 800 MW – suprotna Ramsarskoj konvenciji



Lakše se diše bez TE u Pločama

Inače, poznata pločanska aktivistkinja ističe i slogan Gradske inicijative Pravo na zdrav život, naglašavajući kako je odjeknuo u svim sredinama neretljanskog podneblja, dakako i u školama, vrtićima te ekološkim radionicama gdje se i najmlađim naraštajima govori o svim vrijednostima toga kraja, i kako čistu prirodu sačuvati od zla i za one koji će doći poslije njih. Navedeni slogan je široko odjeknuo i izvan Neretvanske doline, čak i u sredinama izvan Lijepe naše, no također je zanimljivo iz prve ruke čuti kakve su trenutačne reakcije građana Ploča o najavljenoj eventualnoj gradnji TE, stanovnika i poljoprivrednika u Dolini Neretvi, te okolici – primjerice onih u turističkim destinacijama poput Pelješca, Korčule, Gradca, Baćinskih jezera? No, mnogi kažu kako je ta investicija zacijelo dobra, ali ne za Grad Ploče i Neretvansku dolinu nego za neku drugu sredinu.



Trpanj - Ne TE u Pločama!

"Kada je Gradsko vijeće Grada Ploča stavilo na svoj dnevni red točku kojom se planira pokretanje izmjena i dopuna Prostornog plana za unošenje TE u taj dokument, naša je Udruga Lijepa naša Neretva ponovno oživjela Građansku inicijativu Pravo na zdrav život iz Ploča. Pridružile su nam se i kolege iz Građanske inicijative Spasimo dolinu Neretve iz Metkovića. Ubrzo smo zajedničkim snagama, sinergijom, organizirali vrlo uspješan prosvjed. Pozvali i doveli smo ljude podno prozora zgrade u kojoj se vijećalo. Nismo željeli otići dok to nisu skinuli s dnevnog reda. To je, dakle, učinjeno. Od tada, nas 15-20 članova Koordinacije inicijativa, redovito se sastajemo i pozorno pratimo zbivanja, vezana za navedeni projekt. Činjenica je kako zagovornik izgradnje TE gosp. Damir Begović otvorio ured u Pločama, da su za PR uzeli Krešimira Macana, pa sve jasno govori kako ništa ne propuštaju slučajnosti, iako stalno ponavljaju da smo mi minorna'grupica civilnoga društva. Ali mi smo probudili stanovnike u Dolini Neretve, digli ih na noge, što je nesporna činjenica. Sedamnaestog svibnja ove godine imali smo svenarodni prosvjed u Pločama na koji je došlo 2.500 ljudi te su nas pratili svi mediji“, ističe gospođa Ana Musa.



Ana Musa, predsjednica Udruge

Lijepa naša Neretva

Neretljani i sve udruge u zajedničkoj borbi protiv izgradnje TE u Pločama

No kakvo (i koje) ishodište vidi, primjerice Udruga Naša lijepa Neretva sa svojom aktivnom predsjednicom, inače temperamentnom, principijelnom, strpljivom, ustrajnom i vidovitom ženom, u svezi najavljenog projekta; uz to i cijeli rasplet događaja i problema u vezi zaštite okoliša, koji i dodatno pritišću najviše žitelje pitome Neretvanske doline? Najavljeni projekt TE također dodatno uznemirava i stanovnike na širem području Dubrovačko-neretvanske županije, napose one koji se bave turizmom, voćarstvom, povrćarstvom, ribolovom, marikulturom; nažalost i one u susjednim sredinama Splitsko-dalmatinske županije primjerice u Općini Gradac i Vrgoračko-neretvanskom polju, kao i u susjednoj Hercegovini. To su potvrdili i njihovi dosadašnji organizirani prosvjedi diljem Dubrovačko-neretvanske, te na južnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije protiv moguće izgradnje TE u Pločama.



Neretljani kažu kako bi imali sličnu sliku u
slučaju izgradnje TE u Pločama
"Držim da smo se jako dobro organizirali. Imamo veliku pomoć iz susjednih mjesta. Organiziramo tribine u svim naseljima Doline Neretve kako bismo upoznali sve ljude svime što nas čeka ako se dogodi TE na ušću Neretve, kako se poslije ne bi iznenadili. Strah me je od zakona višeg reda jer je vidljivo kako se neki od njih donose samo zato kako bi država mogla sama donijeti odluku, bez komunikacije s lokalnim stanovništvom i njegova pristanka, te bez referenduma građana. No, sinovi Doline Neretve, potomci Neretvanskih gusara, zasigurno im to neće dopustiti, i u ime svojih predaka. U to sam sigurna! A neće im to omogućiti ni EU institucije prema kojima smo već ozbiljno krenuli, uz pomoć slovenskih zelenih prijatelja. Sada nećemo odavati sve što planiramo odraditi, ali obećavam kako im neće biti lako te da TE – NEĆE BITI U PLOČAMA!", kategorična je predsjednica Udruge Lijepa naša Neretva, gospođa Ana Musa.



Dolina Neretve

Zamolili smo ju da nam nešto kaže i o aktualnoj situaciji vezanoj i za projekt Gornji horizonti Neretve s obzirom na njegove eventualne prijetnje žiteljima Donje Neretve, flori i fauni toga podneblja, posebice povrćarima, voćarima, proizvođačima mandarina, ribarima uz Neretvu i na ušću te rijeke, lovcima. No, gospođa Ana je itekako svjesna činjenice kako bi taj projekt mogao isušiti dio vodotoka Neretve te opustošiti njezinu pitomu i bogatu deltu.

Hrvatska Vlada i resorna ministarstva pasivno promatraju gradnju Gornji horizonti

"To je projekt čija je izgradnja započela još daleke 1965. godine u bivšoj Jugoslaviji. Do raspada SFRJ već su bile izgrađene: hidroelektrana HE Trebinje I., HE Trebinje II., HE Dubrovnik i PHE Čapljina. One su sukcesivno ulazile u pogon počevši od 1965. (HE Dubrovnik) do 1981. godine (HE Trebinje II.). Preostale tri hidroelektrane Elektroprivreda RS započela je realizacijom, najprije HE Dabar (160 MW) koja je već pri dovršetku, zatim HE Nevesinje (61 MW) i HE Bileća (30 MW). Sve tri hidroelektrane pripadaju podsustavu Gornji horizonti rijeke Neretve. Naime, dio vodotokova koji prirodno pripadaju slivu Neretve, preusmjeravaju u sliv Trebišnjice i tako, zapravo, preko voda Bune, Bunice i Bregave kradu vodu Neretvi, pa je vrlo upitno hoće li na njezinu ušću biti i zajamčeni minimum voda. Hrvatska elektroprivreda samo šuti i čeka privođenje kraju projekta kako bi tada mogla realizirati projekt izgradnje nove HE Plat II. Ili Dubrovnik II, te zato i ne reagiraju iz HEP-a.

Ni Hrvatske vode, koje doista gube znatne količine voda u Neretvi, uopće se ne oglašavaju. Iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode također to sve samo pasivno promatraju i ne koristeći zakonske mogućnosti za zaustavljanje daljnje izgradnje Gornjih horizonata putem Espoo-konvencije o procjeni prekograničnog utjecaja toga projekta na okoliš, niti Ramsarsku konvenciju koju je potpisala i BiH i RH, iako štiti važna staništa koja će uslijed slanosti i manjeg dotoka vode, posebice u donjem toku Neretve, naposljetku biti oštećena. Sada kumulativno zbrojite štete od projekta Gornji horizonti te od utjecaja TE na okoliš, dobit ćete totalno devastirano i uništeno područje Neretvanske doline, pa i znatno šire.", upozorava Ana Musa, predsjednica Udruge Lijepa naša Neretva.



Bi li Grad Ploče tako izgledao u slučaju

izgradnje TE u njemu?

Na upit tko sve zagovara možebitnu izgradnju TE u Gradu Ploče nadomak Makarske rivijere, turističko-prirodnog bisera hrvatskog Jadrana i Mediterana, te čime se potkrepljuje isplativost, odnosno jamči opravdanost toga projekta, gospođa Ana je posve jasna. Međutim, predsjednica Udruge 'Lijepa naša Neretva je također konkretna kada objašnjava svoje stajalište i gledanje na cjelokupnu ekološku zaštitu (i zaštićenost) rijeke Neretve čiji su prijedlozi, prema ocjenama mnogih, objektivni i razumni u pogledu poduzimanja konkretnih mjera i akcija, upozoravanja i na dodatnu onečišćenost Neretvanske doline i šire okolice.

Izgradnju TE u Pločama zagovara tvrtka Luka Ploče na ušću Neretve

"Nažalost, ne možemo uprijeti prstom i kazati: To su oni! Ipak moramo reći kako izgradnju TE na ugljen na ušću Neretve zagovara tvrtka Luka Ploče i njen ravnatelj Ivica Pavlović, te njezina kći – novoosnovana tvrtka Luka Ploče – Energija i izvjesni Josip Jurčević, ravnatelj te tvrtke, koji se niotkud stvorio u Neretvi, ali ravna iz Zagreba, zatim i energetičar Damir Begović. Ta nam ekipa ne želi reći tko su investitori, jer nam je jasno da tvrtka Luka Ploče nema novca za realizaciju projekta TE koji, prema njihovoj procjeni, vrijedi milijardu i tristo milijuna eura. Samo za promidžbu, odnosno marketinšku promociju imaju šest milijuna eura. Inače, do sada se rijeka Neretva i njena dolina relativno dobro očuvala, iako je evidentirano prekomjerno korištenje pesticida - uzrokom mnogih bolesti. No, Zavod za javno zdravstvo nam nije dao podatke o smrtnosti osoba kada smo ih prije nekoliko godina tražili?

Zadnjih godina počelo je uništavanje močvarnoga dijela – izgradnjom ceste od Luke Ploče, i to, baš preko močvare. Sada je na obali započela gradnja tvornice biodizela na otpadna ulja i masti te sam Bog zna kako će to sve utjecati na čistoću mora i Neretve, floru i faunu, jer će ta tvornica imati tri dimnjaka visine po 25 metara. Ne smijemo zaboraviti kako dimnjaci uvijek ispuštaju u zrak ono što nije dobro za čovjeka niti za prirodu. Doduše gradit će se brana, koristan objekt, ali je činjenica kako ju nisu predvidjeli tamo gdje treba, bliže ušću Neretve, nego ispod Grada Opuzena navodno uslijed štednje, pa je ostavljen preostali dio Doline do ušća rijeke na milost i nemilost - morskome utjecaju i soli", upozorava Ana Musa.

Nova tvornica biodizela u Pločama će imati tri dimnjaka visine po 25 metara

Stanovnici Neretvanske doline joj daju atribut i vrlo agilne i susretljive žene, koja se istinski brine za očuvanje okoliša njihova zajedničkog podneblja; očuvanje zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta koliko je to moguće u suvremenim uvjetima kada su sve jači, znakovitiji nasrtaji na prirodne ljepote; dakako i pradjedovska ognjišta. Ana Musa itekako razmišlja i o eventualnim posljedicama u slučaju realizacije najavljenog projekta u Pločama ne samo za Dolinu Neretve, nego i za Općinu Gradac, njeno zaleđe – živopisna Baćinska jezera, Vrgoračko-neretvansko polje, Dalmatinski i Hercegovački Rastok, kao i za poljoprivredne kulture, povrtnjake, plantaže mandarina, turizam.



Luka Ploče

"Neretvanske mandarine koje su godinama prepoznatljive u cijeloj Europi, platile bi danak. Nama govore kako je riječ o TE jačine 800 MW, no duboko sumnjamo u to, jer se na Internetu već četiri godine vrti i čita projekt navedene TE jakosti čak dva puta 800 MV. No, strašno je jedno i drugo. Na znam tko bi sve kupovao voće i povrće izraslo ispod 200 metara visokog dimnjaka termoelektrane, kada i mala djeca danas znaju što sve donosi taj energetski monstrum. Godišnje bi umiralo najmanje 20 ljudi u dosegu trovanja, pa to pomnožite s 40 godina koliko je vijek rada jedne TE. A tko bi dolazio iz bijeloga svijeta da se kupa i uživa u moru na čijoj se obali koči taj visoki dimnjak u 21. stoljeću, za kojega talijanski stručnjaci tvrde kako, truje u okruženju od od 300 kilometara, makar ja ljudima govorim kako bi to bilo samo 100 kilometara, jer mnogi neće vjerovati kako je istina tako strašna. Nažalost, prijete i kisele kiše, živa u moru i zemlji koja najviše pogađa trudnice i novorođenčad. Tako bi Hrvatska Kalifornija, kako od milja svi nazivaju Neretvansku dolinu, bila samo spaljena zemlja, a stanovništvo raseljeno sa stoljetnih ognjišta. To je strašna, stravična istina koju zagovarači projekta TE ne govore, no mi smo već imali dva doktora energetskih znanosti koje smo privoljeli da dođu u Dolinu Neretve te da pričaju narodu što ih čeka ako bi se izgradila najavljena termoelektrana, no mi ćemo imati još takvih stručnjaka i razgovora", nostalgično će gospođa Ana.



Grad i Luka Ploče

U Neretvanskoj dolini se govori kako ima stručnjaka energetičara koji ne zagovaraju izgradnju spomenute TE u Pločama, nego podupiru ne samo ekologe odnosno zelene, baš kao i sve žitelje Neretvanske doline u namjeri da se u njihovoj sredini nikada ne realizira spomenuti projekt koji je, tvrde, opasan po njihovo zdravlje i kompletno življenje na djedovini. "Ima energetskih stručnjaka koji nam doista pomažu pa ću i sada iskoristiti priliku te zahvaliti prof. dr. sc. Davoru Škrlecu i prof. dr. sc. Stanku Uršiću, sjajnim znanstvenicima, koji su o svom trošku iz Zagreba doputovali u Grad Ploče kako bi narodu u Neretvanskoj dolini rekli istinu, odnosno što ih sve čeka i koji, su zaključili baš kao i mi: 'NE TERMOELEKTRANI u Pločama!' Gospodo, svoje prljave eure nosite tamo gdje vas hoće, narod ove pitome Neretvanske doline vas neće!'. Želimo živjeti normalnim životom dostojnim čovjeka, a ne da nas truju", poručuje predsjednica Udruge Naša lijepa Neretva Neretljani Ana Musa sa svojim vrijednim članovima, dakako i stanovnicima Neretvanske doline.

Stanovnici Neretvanske doline i sve udruge poručuju: "Ne TE u Pločama!"

No uslijed možebitne izgradnje TE u Pločama, najviše su zabrinuti poljodjelci, proizvođači hrane i ugostiteljsko-turistički djelatnici u Dolini Neretve, i opravdano. Dakako, s neretljanskim poljodjelcima te inim udrugama građana solidarizirala se i Udruga voćara Mandarina iz Opuzena, iz koje mjerodavni također poručuje: "Poljoprivredni proizvođači Neretve, tako i članovi naše Udruge voćara Mandarina su zabrinuti zbog možebitne gradnje TE u Pločama. S obzirom da još uvijek nisu sačinjene studije utjecaja na okoliš, ne možemo govoriti o konkretnim nepoželjnim efektima. Razmišljanja naših članova su, najkraće rečeno, kako ne želimo proizvoditi čađave mandarine. Inače, pratimo stanje u Neretvanskoj dolini i dajemo punu podršku svim udrugama zato što su svojim djelovanjem otvorile prostor javnoj raspravi o projektu TE koja se namjerava izgraditi u Gradu Ploče."

Svi tekstovi autora

Autor Nedjeljko Musulin

Poljoprivrednim novinarstvom se počeo baviti prije četrdeset godina objavljujući svoje uratke u Areni, Hrvatskoj matici iseljenika, Jutru, Konjičkoj reviji, Sarajevskom svijetu, Slobodnoj Dalmaciji, Uni, Vikendu, Večernjem listu te najviše u Vjesniku kao njegov dugogodišnji dopisnik te u inim revijalnim izdanjima.

lijepa-nasa @ 19:18 |Isključeno | Komentari: 0
Brojač posjeta
1605777
linkovi
Nema zapisa.
Arhiva
Index.hr
Nema zapisa.