Blog - srpanj 2007
ponedjeljak, srpanj 23, 2007

    Stravično je vruće! Ne pomaže čak ni more, nema spasa od ove pasje žege! Ne može se ništa raditi, ni misliti, ni pisati, ma ništa! Najbolje je pustiti mozak na pašu, izvaliti „sve četiri“ u zrak u debelom hladu i čekati bolje dane!
     Za ovo vrijeme nisu teške teme, pa je i  zaštita okoliša svakako sada nepoželjna. U sezoni „kiselih krastavaca“ najbolje je neobavezno ćakulati o  brakovima i rastavama u našem tzv. visokom društvu, o švaleranju poznatih, ogovarati političare, računati koliko nam je još ostalo do Maratona lađa! A odmah iza toga eto nam i Vele Gospe, i skori početak nove školske godine! I novih problema, naravno!
     Zato zaboravite računalo i blogove, priuštite si malo ljenčarenja, sanjarenja, iščekivanja hladnijih i boljih dana, odmorite dušu i tijelo, ovo je pravo vrijeme za to!
     Odoh i ja! 


lijepa-nasa @ 18:58 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
nedjelja, srpanj 15, 2007


predložene granice parka prirode


Neretva, poljoprivreda delte

klikom na sliku dolazite do pune veličine

lijepa-nasa @ 13:49 |Komentiraj | Komentari: 11 | Prikaži komentare
petak, srpanj 13, 2007

Prenosimo sa portala http://www.h-alter.org

Piše: Marina Kelava

    Ministarstvo kulture najavilo je početak postupka za proglašenje delte rijeke Neretve parkom prirode, ali javni uvid je uz nesuvisla objašnjenja, naprasno prekinut. Marina Kelava istražila je što se zbiva u pozadini ove nagle promjene mišljenja: političke igre aktualnih vlasti Republike Srpske i Republike Hrvatske, pritisci iz lokalnih političkih struktura, poslovne ambicije energetičara, strah lokalnih uzgajivača mandarina od proglašenja parka prirode... No ako se izbor sveo na biranje između pretvaranja Neretve u slanu pustinju ili njezinog opstanka, interes lokalnog stanovništva trebao bi biti jasan.
    U travnju se u Ministarstvu kulture pomoćnik ministra za zaštitu prirode Zoran Šikić novinarima hvalio kako je spremna dokumentacija za početak procesa proglašenja delte Neretve parkom prirode. Istaknuo je kako je bitno da se to dogodi što prije, da se zbog izbora proces ne otegne, te kako bi Hrvatska imala više argumenata u pokušaju utjecanja na Republiku Srpsku u svezi gradnje hidroelektrana Gornjih horizonata. Međutim, javno izlaganje Prijedloga za proglašenje delte Neretve parkom prirode, koje se 30. svibnja trebalo održati u Metkoviću, a dan, tj. dva kasnije u Opuzenu i Pločama, naglo je otkazano, što je objavljeno samo u nekim lokalnim medijima. Javni uvid započeo je 20. svibnja i trebao trajati tri tjedna. Javni uvid je također naglo prekinut.


Gornji horizonti

    Ako se projekt Gornji horizonti ostvari, imat će itekako negativne utjecaje na donji tok Neretve. Radi se o planiranom sistemu nekoliko hidroelektrana, a prvi dio projekta, tunel Dabarsko polje, već je izgrađen. Najveći problem je što bi se umjetnim putem jedan dio voda sliva rijeke Neretve preusmjerio u sliv Trebišnjice što bi se odrazilo na manjak vode na izvorima Bregave, Bune, Bunice, odnosno u donjem toku Neretve. Najveće posljedice će se odraziti na donji tok Neretve jer će zbog smanjenja voda u sušnim periodima doći do povećane salinizacije Neretve, što će najviše odraziti na poljoprivredu ali i na ukupni ekosistem donjeg toka rijeke, kažu u udruzi Zeleni – Neretva iz Konjica.

    Na stranicama grada Metkovića objavljeno je da su neslužbeno doznali kako je delegacija lokalnih političara otišla u Zagreb lobirati da se proces proglašenja parka prirode zaustavi. Ogorčena sam i smatram da to nije slučajno. Neretvanski puk je podijeljen, a nemaju pojma čak niti oko čega se dijele, jer nisu vidjeli projekt Parka prirode. Park bi zaštitio ovo područje od rasprodaje koja se događa na čitavom Jadranu. Posljedice 'Gornjih horizonata' bit će strašne, kaže Ana Musa iz udruge Lijepa naša - Ploče.

    Istovremeno, gradonačelnik Metkovića Stipe Gabrić Jambo daje izjave kako podupire proglašenje Parka prirode. On je jedini od svih političara tri grada i tri općine obuhvaćene planiranim Parkom, koji se javno izjasnio za proglašenje. Hrvatska bi lakše riješila problem često spominjanog projekta Gornji horizonti, a naši poljoprivrednici bili bi jedini u Europi čiji proizvod dolazi iz parka prirode. Uostalom, projekt parka prirode u dolini Neretve započet je na inicijativu Ministarstva kulture, odnosno trenutne vlasti u Hrvatskoj, pa je zanimljivo kako na terenu, gdje postoje tri grada i četiri općine, projekt podržavaju samo dva grada u kojima na vlasti nije HDZ, izjavio je Jambo za Metkovic.hr.

    U udruzi Zeleni - Konjic smatraju da bi utjecaj Hrvatske na rješavanje problema trebao biti mnogo veći jer će se i najveće negativne posljedice odraziti na hrvatski dio Neretve. Izgleda da su u pitanju političke igre aktualnih vlasti Republike Hrvatske sa vlastima Republike Srpske. Naime, čitav taj sistem od nekoliko hidroelektrana koji bi se dobio preusmjeravanjem voda iz toka Neretve će na kraju rezultirati i povećanom proizvodnjom HE Dubrovnik a u planu je i izgradnja HE Dubrovnik 2 jer bi to omogućavala nova, znatno povećana, bilanca voda. Zbog toga je aktualna hrvatska vlast prilično 'nezainteresirana' za problem koji polako ali sigurno ide ka svojoj realizaciji, izrazio je Amir Variščić iz Zelenih – Neretva mišljenje o političkoj pozadini problema.
    Da nisu samo Konjičani ti koji sumnjaju u iskrenost hrvatskih oštrih reakcija na Gornje horizonte potvrdio je i Zoran Mateljak iz ureda Regionalnog okolišnog centra (REC) u Mostaru: Na Neretvu se u obje države gleda kao na energetski resurs. Hrvatska bi trebala biti protiv tog projekta, ali nije, jer ima svoj interes koji se zove HE Dubrovnik 2. On smatra da je potrebno naći kompromis između potrebe za energijom i zaštite rijeke.


Naprasno odustajanje

    U proceduri BiH trenutno se nalazi proglašenje Nacionalnog parka Čvrsnica – Prenj – Čabulja, koji bi obuhvaćao i dio Neretve. Federalna Vlada uputila je Nacrt zakona o Nacionalnom parku 13. lipnja Parlamentu FBiH. Jedan mali dio bosanske Neretve je već zaštićen u sklopu Parka prirode Hutovo blato. 'Hutovo blato' je jedini dio Neretve koji je direktno zaštićen. Međutim, ta zaštita izdvojeno od ostatka Neretve ne može funkcionirati, a područje Hutova blata je i najugroženije, kaže Zoran Mateljak. Nekoordiniranost postupaka Federacije BiH i Republike Srpske je očita.

    Glasnogovornica Ministarstva kulture Sunčana Glavak tvrdi da je javni uvid u dokumentaciju za proglašenje delte Neretve parkom prirode u svibnju otkazan zbog nepravodobne dostave dokumentacije u sve jedinice lokalne samouprave na području kojih se predlaže proglašenje Parka prirode Delta Neretve. Nigdje u pravilnicima ne piše da se javni uvid mora održati u kontinuitetu, a ono što nije zabranjeno je dozvoljeno tako da je javni uvid prekinut.

    Na pitanje o utjecaju odgađanja zaštite Neretve na problem zvan Gornji horizonti Ministarstvo odgovara: Republika Hrvatska potpisnica je Ramsarske konvencije i Konvencije o prekograničnom utjecaju hidroelektrana na okoliš kojima će štititi područje delte Neretve. Naravno, Hrvatska je te konvencije potpisala davno prije travnja kada je u tom istom Ministarstvu isticana važnost proglašenja područja parka prirode i kada se vrtila druga ploča.

    Na inzistiranju na detaljnijem obrazloženju Ministarstvo tvrdi da su smatrali da je u postupku proglašenja Parka prirode Delta Neretve dostatno održati javni uvid na području gradova Metkovića, Opuzena i Ploča, gdje su bili službeno pozvani i građani općina na području kojih se predlaže zaštita: Kula Norinska, Slivno i Zažablje. Kako su predstavnici navedenih općina izrazili nezadovoljstvo, jer javni uvid nije istovremeno organiziran i u tim općinama, Ministarstvo je sa željom da se postigne konsenzus i sva pitanja vezano uz proglašenje Parka prirode rješavaju u dogovoru, odlučilo prekinuti javni uvid i omogućiti svim jedinicama lokalne samouprave istovremeno održavanje javnog uvida, izjavila je glasnogovornica te time priznala da je pritisaka bilo, i da je Ministarstvo popustilo.

    Ministarstvo je pokleknulo, jer u izbornoj godini se očito ne talasa. Novi datum početka javnog uvida ne zna se, iako je prošlo gotovo mjesec i pol dana od otkazivanja javnog izlaganja i prekida uvida. Novi datum bit će naknadno utvrđen, kaže glasnogovornica ažurnog Ministarstva. Čovjek bi pomislio da je mjesec i pol dana dovoljno vremena da se dostave dokumenti iz Zagreba do juga Hrvatske. Čak i kad bi poštar putovao biciklom dokumenti bi već davno skupljali prašinu u Kuli Norinskoj da je riječ samo o tome.

    Delta rijeke Neretve čiji je tok dugačak dvjestotinjak kilometara i prolazi dvije države, Bosnu i Hercegovinu te Hrvatsku, uvrštena je na Ramsarski popis svjetski važnih močvarnih područja. Močvare su vrlo osjetljiva područja i danas već rijetkost u Europi. One su dom mnogim vrstama životinja, a posebno ptica. Močvare su jedno od najproduktivnijih područja na zemlji, a osim toga zaustavljaju prodor slane vode te time sprječavaju salinizaciju tla, objasnila je važnost područja Meri Rogošić iz REC-ovog ureda u Metkoviću.

    Hrvatska se prema svojim rijekama ponaša kao zločesta maćeha. Rijeci Dobri smo sami potpisali smrtnu presudu gradnjom hidroelektrane koja će nas opskrbljivati s nevjerojatnih jedan posto električne energije, dok su istodobno gubici u samoj mreži viši od dvadeset posto. Dobri smo presudili, a u inventuri onoga što još možemo uništiti na red je došla Neretva. S Gornjim horizontima na horizontu se Neretvi crno piše. Rijeke ne poznaje granice pa ono što se dogodi bosanskoj Neretvi događa se i hrvatskoj. Lokalni političari plaše stanovništvo dezinformacijama u stilu nema sira i vrhnja u EU, tj. u ovom slučaju uzgoju mandarina u parku prirode, a zaboravljaju ih plašiti realnom prijetnjom, da nema plodne doline bez vode Neretve. Protivimo se parku prirode jer ovo područje bi se tako unazadilo najmanje pedeset godina, izjavio je tako 5. svibnja Slobodnoj Dalmaciji gradonačelnik Opuzena Ivo Mihaljević, isti onaj kojeg je Udruga za zaštitu obiteljskog gospodarstva prošle godine prozvala u vezi muljaža sa šesto hektara podijeljene državne zemlje bivšega PIK-a Neretva u, naravno, području doline.

    U naletu važnih tema, od rastave Vlatke Pokos i djece Gorana Višnjića, hrvatski mediji su uglavnom prešutjeli ovu neuobičajenu praksu, prekidanje javnog uvida prije završetka.

    Krajem prošle godine znanstvenici sa Sveučilišta u Dubrovniku proveli su istraživanja kojima su dokazali da je kao posljedica pretjerane eksploatacije pijeska već nedvojbeno došlo do porasta slanosti vode Neretve, a salinitet će se realizacijom HE Gornji horizonti još povećati. Dok lokalni političari mažu oči ljudima da će Park prirode štetiti njihovim interesima, u Ministarstvu čuvaju svoje foteljice i podilaze sumnjivim interesima. Ako se izbor sveo na biranje između pretvaranja Neretve u slanu pustinju brzinskim putem ili njezinog opstanka, interes stanovnika uz Neretvu trebao bi biti jasan.


Granice budućeg Parka prirode Delta Neretve

lijepa-nasa @ 23:53 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
srijeda, srpanj 11, 2007






    Ovo su slike  iz našega života koje smo već  objavili! Ovakvo prašenje u svakome drugom gradu naše Domovine bio bi skandal, ljudi bi se digli na noge, činili bi sve da se to prekine i sanira.
     A mi?! 29. siječnja pozvali smo vas da nam pomognete, da nas podržite, da zajednički idemo u bitku za zdrav život na koji imamo ustavno pravo, jer Udruga ne može bez vas, naših građana!
A kakav je bio odjek? Od jadnih devet komentara imali smo i takav da je Luka hraniteljica, i zašto dižemo paniku!
    No,  kako vrijeme prolazi, sve veći i sve ogorčeniji su pritisci građana u vezi neizdrživog prašenja iz naše luke. Stječe se dojam  da je naša udruga jedina u ovome gradu kome se mogu obratiti. No, činjenica je da ljudi neprestano zovu i  dojavljuju o neizdrživom stanju, jer u ove ljetne dane neprestano puše i stvaraju se prašnjavi vrtlozi, slični pijavicama. Praši i smrdi i danju i noću, neprestano. Ako hodate bosi po prostorima stana, uveče su noge crne kao da ste gazili po rudniku. Prašina je na cvijeću, na balkonima, po stolovima, po posuđu, posvuda – i na kraju najvažnije  – po našim plućima.
    Što smo mi učinili? Nakon prikupljene peticije prijavili smo (sa slikama) problem  Ministarstvu zaštite okoliša i Županiji.
    Ministarstvo je odgovorilo, utvrdili su niz nepravilnosti, konstatirali što će se napraviti, da će se tek 2010 dovršiti terminali (što bi trebalo značiti da će do tada prašiti). Županija se nikad ne oglašava, baš njih briga za narod Neretvanski, gospari samo o sebi vode računa.
    I što sada? Najdjelotvornija  bi bila  KAZNENA PRIJAVA protiv odgovornih osoba Luke Ploče zbog kaznenog djela onečišćenja okoliša iz čl 250.st.1. Kaznenog zakona. Potrebno je
-    identificirati odgovorne osobe,
-    pribaviti  rezultate mjerenja kakvoće zraka, vode i tla koje je Luka Ploče dužna mjeriti, da se utvrdi od kada se vrše mjerenja, a ako iste ne mjeri, da se utvrde razlozi zbog kojih se ne mjeri i tko su odgovorne osobe,
-    od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenje i graditeljstva pribaviti sve potrebne informacije u svezi onečišćenja, te da se stručnim vještačenjem utvrdi kakvoća zraka prilikom manipulacija s rasutim i tekućim teretima,
-   analizom prašine na uzorcima s balkona i zgrada u gradu Pločama utvrditi istovjetnost s materijalima s kojima se manipulira u Luci Ploče,
-   da se sukladno Zakonu o zaštiti zraka i Zakonu o zaštiti okoliša po utvrđenju činjeničnog stanja  pristupi i podnošenju kaznenih i  prekršajnih prijava protiv odgovornih osoba.
    Imamo li potporu vas,  naših građana! ?
    Predlažite!
lijepa-nasa @ 13:24 |Komentiraj | Komentari: 12 | Prikaži komentare
ponedjeljak, srpanj 9, 2007

    Na temperaturama od 35 °C i višima rijetko tko razmišlja kao gurman, misao koja se uglavnom vrzma po uzavrelim glavama je: «Kako se osvježiti». Međutim, nije nemoguće biti gurman ljeti, posebice ukoliko na hranu gledamo kao na osvježenje. 
    I opet nam je, po tko zna koji put, priroda izašla u susret osiguravajući u sezoni baš one namirnice koje organizam najviše treba. Tako ljeti nudi čitavu lepezu obojenih plodova voća i povrća, koje uz visok sadržaj vode, žednom tijelu nude i elektrolite koji se vrtoglavo gube zbog pojačanog znojenja i ubrzanog disanja.
 
    Ukoliko je prehrana adekvatno izbalansirana i osigurava sve potrebne nutrijente, idealno sredstvo za hidraciju je voda. Zdrave, odrasle osobe bi dnevno trebale unijeti 0,3 dl tekućine po kilogramu tjelesne mase. Starije osobe, djeca trudnice i osobe sa specifičnim bolestima i stanjima zahtijevaju posebno isplaniran i kontroliran unos tekućine. Osim vode, u ljetnim vrućinama pravo osvježenje može pružiti i ohlađeni čaj, koji osim što spriječava dehidraciju, obiluje brojnim blagotvornim nutrijentima. Dobar izbor su i svježi, nezaslađeni sokovi od sezonskog voća i povrća.

    Alkoholna, gazirana i zaslađena pića, te pića bogata kofeinom samo će pojačati proces dehidracije, jer stimuliraju izlučivanje tekućine iz organima. Stoga ove napitke treba izbjegavati tijekom ljeta. Voće i povrće s visokim udjelom vode važan je izvor tekućine.
    Zato su lubenica, dinja, rajčica, grejp, salata i brokula popularne ljetne namirnice. Svježi voćni sokovi i fermentirani mliječni proizvodi s niskim udjelom masti koristan su izvor enzima, prijateljskih bakterija, vlakana, te vitamina i minerala.

Ukratko:
    ·  Obogatite svoju trpezu raznobojnim voćem i povrćem, ukoliko je moguće konzumirajte ih svježe. Tako ćete si osigurati pregršt vitamina, minerala, prehrambenih vlakana i ljeti prijeko potrebnih elektrolita
    ·  Dnevno unesite barem dvije litre tekućine, ukoliko ste stalno izloženi visokim temperaturama ili fizičkom naporu, popijte i više. Kako biste nadoknadili gubitak elektrolita možete u vodu dodati malo obične, kuhinjske soli. Alkoholna pića, pića koja sadržavaju kofein nisu sredstva za hidraciju, upravo suprotno, imaju diuretički učinak, pa ih izbjagavajte ili barem svedite na minimum.
    ·  Kao izvor proteina odaberite ribu. Lagana je, sadrži viskokvalitetne proteine i esencijalne masne kiseline.
    ·  Ograničite unos masti, crvenog mesa i punomasnih mliječnih proizvoda
    ·  Ne zanosite se prehladnim jelima i pićima. Osvježenje koje ćete osjetiti trenutačno je, a ostati će vam samo grčevi, osjećaj nadutosti i ostale slične probavne smetnje koje tijelu stvaraju dodatno opterećenje.
    ·  Unatoč uvriježenom vjerovanju da je kvalitetan obrok topao obrok, činjenica je da hladna jela mogu biti jednako okrepljujuća. Sendviči sa dobrim izvorima lakoprobavljivih proteina te osvježavajuće salate mogu zadovoljiti sve nutritivne potrebe jedne osobe.

                                      
lijepa-nasa @ 13:02 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
petak, srpanj 6, 2007
    
    Sva naša Neretvanska mjesta imaju svoje probleme, koji se drugima možda ne čine značajni, ali za one koji ih žive su najvažniji i najznačajniji.Od mještana Rogotina dobili smo zamolbu da im pomognemo u rješavanju  problema kanalizacije Klanac — Vlaška. Evo što su nam napisali:
     Kanalizacija od centralnoga dijela mjesta, trga na Klancu, do jezera Vlaška, u dužini od nekoliko stotina metara, izgrađena je tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća, u svrhu rješavanja toga problema u mjestu. Nakon završetka radova, na tu se kanalizaciju priključilo dvadesetak korisnika, koji su do tada imali svoje vodopropusne septičke jame. Kanalizacija od tada pa do današnjih dana nije dobila svoga vlasnika koji bi se brinuo o njoj i održavao je. Problem, prisutan već godinama, nastaje kada se dio sabirne jame (kod kuće Jerke Šunjića pok. Ante) zasiti gustoćom i masnoćom, nakon čega dođe do začepljenja i prolijevanja po ulici. Nije potrebno naglašavati kolika opasnost tada prijeti okolnome stanovništvu od raznih zaraza. Kuće su, naime, udaljene samo nekoliko metara od mjesta prelijevanja, a posebnoj opasnosti izložen je veliki broj djece koja žive i igraju se uz samo jezero Vlaška, i potpuno su nesvjesni opasnosti.
     Čak je i nesnosan smrad, koji se širi po cijelome mjestu, zanemariv u odnosu na moguće bolesti, kojima su izloženi stanovnici ovoga dijela Rogotina. Do sada su taj problem rješavali sadašnji korisnici kanalizacije, tako da su međusobno sakupljali potreban novac i rješavali začepljenje kanalizacije. Sve to ponekad, iz objektivnih razloga, može potrajati i danima, a za to vrijeme, na tome području, roditelji moraju poduzimati posebne mjere zaštite za svoju djecu. Nadležne institucije pozivaju na strpljenje, jer će se problem kanalizacije rješavati na nivou cijeloga Grada Ploča, kada za to budu osigurana značajna financijska sredstva!
     Iako vjerujemo da je mjesno rukovodstvo poduzelo mjere za saniranje ovoga problema, i naša je Udruga uputila dopise gradonačelniku, Gradskome vijeću i sanitarnoj inspekciji sa zamolbom da se što prije pristupi rješavanju ovoga gorućega pitanja za mještane Rogotina.

lijepa-nasa @ 12:36 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
utorak, srpanj 3, 2007

    Tragala sam ovih dana za novim podacima o projektu Republike Srpske Gornji horizonti. Sada su se investitori opametili, ne hvale se na sve strane radnim uspjesima, nego mudro šute  i rade svoj posao
    Ako je doista točna informacija da turbine za svoje hidrocentrale iz toga projekta grade u Zagrebu, mudro šute i naši! Svi rade i svi šute!
    No, 21. lipnja, ( dakle ovih dana) u Trebinju je Ranko Lučić, predsjednik Izvršnog savjeta Saveza općina istočne Hercegovine rekao da je završetak radova na elektroenergetskom sustavu projekta Gornji Horizonti,  za čiju izgradnju su zainteresirane sve općine sa tih prostora., jedan od tri najvažnija zajednička projekta  koje  su istočnohercegovačke općine kandidirale za  kreditna sredstva iz Fonda za razvoj istočnog dijela Republike Srpske.
    Sarajevskoj tvrtki Intrade energija, u većinskom slovenskom vlasništvu, dodijeljena je koncesija za gradnju tri hidroelektrane u gornjem toku rijeke Neretve u sjevernoj Hercegovini, iznad Konjica.
    Uz to, za gradnju TE u Republici Srpskoj zainteresirani su u holdingu Slovenske elektrane, a najavljivana je i mogućnost gradnje hidroenergetskog sustava Gornji horizonti u sjeveroistočnoj Hercegovini.
    Sve ukazuje da je daljnja faza izgradnje projekta u tijeku! Jadna naša Neretva, što joj se sprema!?
    Mi koji se bavimo zaštitom okoliša čujemo da po Hrvatskoj  (a i susjednoj nam BiH) švrljaju razni  eko-špijuni koji pod krinkom stranih donatora ustvari pronalaze sve vrijedno što se može oteti (kupiti za bagatelu), a posebno su im interesantna vodna dobra.Kažu da je već započeo tihi rat za prevlast nad vodom!
   Zato ne smijemo zatvarati oči i bježati od istine; moramo sačuvati to ogromno bogatstvo, jer ćemo inače kupovati svoju vodu u tuđim bocama. Ne smijemo dozvoliti ni da nam tako očigledno uništavaju Neretvu, jer sve što se uz nju i oko nje događa, nama se na njenom ušću najviše događa!
   Ne dajmo našu vodu, nikome i nikada!



lijepa-nasa @ 14:13 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
Brojač posjeta
1605705
linkovi
Nema zapisa.
Arhiva
Index.hr
Nema zapisa.