Blog - kolovoz 2012
petak, kolovoz 31, 2012
                Bogu hvala, u politiku se uopće ne razumijem, pa je sukladno tome i ne volim. Ali baš toliko glupa nisam da ne bih shvatila u nekim životnim situacijama kada se ona upetlja. Pošto sam ovih dana dobila upit (od osobe koja zna što govori) zašto se ponovo u BiH  piše o crvenome mulju kraj Dobroga sela (općina Čitluk, BiH) iako nema nikakvih novih odlaganja ili bilo čega drugoga, znala sam da je neki politički vrag opet uzeo stvar u svoje ruke. Čini mi se da se s obje strane granice vodi jedna prešutna politika: Kombinat «Aluminij» Mostar mora biti uništen, a time će biti uništena i egzistencija nekoliko tisuća članova obitelji zaposlenih, uglavnom Hrvata. To je inače odlika svih hrvatskih vlasti: zatri sve što je tvoje. Uvijek smo bili i ostali narod sa užasnim kompleksima, ili kako poslovica kaže: Dobre sluge, loši gospodari. Postavila sam nekoliko pitanja glasnogovorniku navedenog kombinata, jer oni skrbe o crvenome mulju iz Dobroga sela, a istjecanje toga mulja imalo bi dalekosežne posljedice i na nas u Neretvi, i na Jadransko more. Moram napomenuti da su iz Aluminija odmah odgovorili, ma koliko da im je baš jučerašnji dan bio užasan. Naime, baš juče im je obznanjeno da im je iz naše dične domovine stigla obavijest o povećanju struje 10,7%, što je za njih ravno katastrofi. A obzirom da je i Šibenski TLM neraskidivo vezan uz Aluminij i njegovo poslovanje, bome se ni njima dobro ne piše. Ali važno je da će NEKI biti neizmjerno sretni kad (i ako) div Aluminij propadne.  Poznato je da kod nas u Hrvatskoj čak i jedna agencija kao što je Hrvatska energetska regulatorna agencija  (HERA) može samovoljno poništavati odluke Vlade RH koja je, inače,  do kraja ove godine fiksirala cijenu.

Pomozi nam, Bože, jer doista ne znamo što činimo!

                Evo teksta pitanja i odgovora koji se odnose na bazen crvenoga mulja kod Dobroga sela:

NEISTINITA PRIČA………..

Svjesni činjenice kako oživljavanje neistinite priče o štetnosti odlagališta tzv. crvenoga mulja pokraj Dobroga Sela, općina Čitluk, nije slučajno, nismo uopće željeli reagirati na začuđujuće jednostrano pisanje Večernjega lista, od 27. kolovoza ove godine. No, poštujući njezin rad, opširno smo odgovorili na upite koje nam je o toj temi postavila Ana Musa, predsjednica Ekološke udruge Lijepa naša Dubrovačko-neretvanske županije.

Zašto se ponovo aktualizira slučaj crvenoga mulja kod Dobroga Sela, imaju li neke nove znanstvene spoznaje o štetnosti toga mulja ili o prijetnji zdravlju ljudi? Dobivaju li žitelji Dobroga Sela ili njihova Mjesna zajednica ekološku rentu zbog blizine i eventualnih štetnih utjecaja mulja?

O tzv. crvenomu mulju u Hercegovini sve je rečeno još 1995. godine, u studiji koju su odobrili na Odjelu kemije zagrebačkoga instituta dr. Ruđera Boškovića, u kojoj je nedvojbeno utvrđena bezopasnost toga bazena za ljude i za prirodu. Dakle, nikakove nove spoznaje nisu povod posljednjemu oživljavanju te priče od strane Večernjega lista čiji se novinar, na naše čuđenje, s obzirom na ugled te novinske kuće, nije niti potrudio zatražiti izjavu iz Aluminija i tako zadovoljiti jedan od osnovnih postulata novinarske struke. Svejedno, uredništvo mu je objavilo tekst put besmislica i neistina, a mi će tim povodom jedino naglasiti zanimljivost kako je do objave teksta došlo onda kada je Aluminij prestao plaćati mjesečnu pomoć Mjesnoj zajednici Dobroga Sela, izdvajanu za razvitak te sredine. Naime, Aluminij nije plaćao ekološku rentu nego, dok je to bio u mogućnosti, tamošnjoj je mjesnoj zajednici isplaćivao svojevrsnu naknadu glede zauzimanja prostora na kojemu je smješteno odlagalište. U razdoblju od siječnja 2008. do svibnja 2012. godine, izdvajali smo 10 tisuća KM mjesečno na ime pomoći tamošnjoj zajednici, što smo prekinuli, zbog krize i činjenice da ostvarujemo višemilijunske gubitke i gasimo 12,5% naših proizvodnih kapaciteta. Zanimljivo, nitko u tomu razdoblju, u kojemu je na račun Dobroga Sela leglo više od pola milijuna maraka, nikada nije spominjao navodnu ekološku bombu. Dapače, povjerenik MZ Dobroga Sela izjavio je 15. listopada 2010. godine za mostarski Dnevni list kako ljudi tamo love ribu i organiziraju lov na divlje patke koje obitavaju na površini jezera te kako se čak stoka iz sela napaja vodom iz toga jezera. Iste je godine, 8. lipnja, za sarajevski časopis Start izjavio kako su se žitelji kupali u tomu bazenu. Slobodna Dalmacija 12. listopada 2010. objavljuje reportažu u kojoj njihov novinar, nakon posjeta odlagalištu, piše kako to nije bazen nego pravo jezero, kako iz vode raste šaš, a na površini pliva na stotine divljih patki. Večernji list sada si uzima za pravo, bez argumenata, tvrditi kako tekućina u bazenima sadrži vrlo opasne tvari, kako treba otvoreno reći da je deponija crvenoga mulja u Dobromu Selu u pravomu smislu ekološka bomba. Razočaravajuće i sramotno.

Je li istina kako je tamošnje odlagalište crvenoga mulja ekološkom bombom za bližu i daljnju okolicu, za floru i faunu, za površinske i podzemne vode, pogotovu iz razloga što je smješteno na kraškomu prostoru i neposredno iznad doline Neretve? U slučaju potresa, može li doći do pucanja bazena i katastrofe u kojoj bi stradala Neretva, a time i Jadran?

Nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti kako bi se bilo što ponašalo u slučaju potresa, ali s obzirom na kakvoću i na stručnost pristupa izgradnji toga bazena, napravljenoga odlukom saveznih vlasti bivše SFRJ, opasnosti objektivno nema. Čak je i tadanji savjetnik ministra za okoliš i turizam u Vladi FBiH, Tomislav Lukić, za časopis San, 15. listopada 2010. godine rekao kako se odlagalište nalazi u betonskomu koritu u depresiji odnosno ispod razine mora te kako nema mogućnosti za izgred.

Je li uistinu prešućivano kako odlagalište crvenoga mulja djeluje štetno na okoliš glede dokazanoga prisustva radioaktivnih elemenata, kao što su torij, radij i uran?

U prvomu redu treba znati kako tzv. crveni mulj nije nusproizvod proizvodnje primarnoga aluminija nego je to nusproizvod proizvodnje glinice, a Aluminij d.d. Mostar, pošto je naš pogon za proizvodnju glinice uništen tijekom agresije na Mostar 1992. godine, tu sirovinu ne proizvodi nego uvozi te u posljednja dva desetljeća niti jedna litra tekućine nije ispuštena u bazene kod Dobroga Sela. Spominjanje radioaktivnih čestita nema uporišta, a dosad je voda isprala i lužine, dok je 1995. godine, u spomenutoj studiji, utvrđeno kako je to odlagalište neopasno za ljude, okolicu i tlo. Aluminij je ogradio prostor odlagališta i uredno održava propisanu razinu vode, kako bi crvena prašina ostala zamuljenom.

Hoće li, kada i na koji način biti sanirano odlagalište crvenog mulja?

Opasnosti nema, ali još treba sanirati odnosno poništiti te bazene, što zahtjeva zasad nedostupna, značajna sredstva. To i jest razlogom što je, u procesu privatizacije Aluminija, odlagalište kod Dobroga Sela uvršteno kao jedna od obveza koju preuzima novi tvornički vlasnik, onda kada privatizacija bude zgotovljena. Naši kemijski inženjeri provode redovite analize uzoraka vode, vodonepropusni spremnici koji zauzimaju 700 tisuća četvornih metara površine građeni su sukladno visokim standardima, a otpad je tretiran sukladno propisanomu, neškodljivu načinu postupanja. Nikada nikakovi posebni zdravstveni problemi niti kod ljudi niti kod stoke na tamošnjemu prostoru nisu zabilježeni, a nema niti opasnosti da će crveni mulj procuriti u Neretvu odnosno doći do Jadranskoga mora. Možda o tamošnjemu stanju ponajbolje svjedoči činjenica kako je Hrvatska ekološka udruga Buna Mostar, u studenomu prošle godine, objavila brošuru nazivlja Vodeno stanište Bazen Dobro Selo, u kojoj je pozvala mjerodavna državna tijela na proglašavanje toga prostora zaštićenim ornitološkim područjem. Napisali su kako bazen kod Dobroga Sela nastanjuju ribe, vodozemci i ostali sitni vodeni organizmi te su tamo stanište i odmorište, tijekom seobe, pronašle i brojne vrst ptica koje se rijetko može susresti drugdje na ovim prostorima.



Bazen s crvenim muljem kraj Dobroga sela


lijepa-nasa @ 14:43 |Isključeno | Komentari: 15 | Prikaži komentare
četvrtak, kolovoz 30, 2012

Udruga lađara Gusari Komin i Udruga Radost Ploče

VAS POZIVAJU

KOMIN, PETAK 31.08.2012. u 20.00h

Marko Pecotić Peco

Pozivamo Vas da sa nama uživate u Noći prvaka te da skupa proslavimo naš četvrti uzastopni naslov na 15. Maratonu lađa. Udruga lađara Gusari Komin će kao i prethodne godine sredstva zarađena prodajom hrane i pića donirati u humanitarne svrhe. Stoga smo ove godine odlučili za suradnju sa Udrugom Radost iz Ploča. Sav prihod ove zabavno-humenitarne manifestacije namijenjen je radu Udruge Radost. Udruga Radost okuplja osobe s poteškoćama u razvoju te brine o kvaliteti njihovog života.

lijepa-nasa @ 18:43 |Isključeno | Komentari: 13 | Prikaži komentare

                            Ivanka Paul, Kominka iz Francuske i Francuzica iz Komina opet je među nama. Došla je ponovo u svoj Komin i  Neretvu, da nahrani srce i dušu, jer to je njezin način života. U Kominu dobiva inspiraciju, i sve njene pjesme pune su ljubavi za svoj kraj koji nikada nije i neće zaboraviti. I ovogodišnja pobjeda Kominjana na maratonu lađa nadahnula ju je za novu pjesmu:

Na Orlovcu plamen bukti,

Neretva se rijeka muti.

Veslo škripi,

bura nosi i raznosi vodu, vatru i makiju;

Komin slavi punom parom

svoju slavnu tradiciju. 

Ne da vesla nikomu iz ruke.


Siču bote mladi Domogojci

da obrane staru slavu.

Na sve spremni dragovoljci.

prid očima cilog svita Neretva je valovita.

 

Sve što nije tu rođeno

unaprid je pobijeđeno!
Neretvu smo vodu pili,

u njoj smo se i rodili!

 

Nikad slana neće biti

naše veslo i Bog štiti. 

Kroz Neretvu u 'no doba Franjo Josip  preplovija.

te je u nju  puno nade uložija.


Neretva će bit zelena,

svakovrsnog blaga puna.

Neka Vlada nesposobna na nas puno ne računa.

 

Znali smo se dosad branit od svakojih napadača:

od Turaka i Mlečana, i domaćih prodavača.
Svoj na svome uvik bili.

Tako ćemo i ostati,

i za svaku kaplju vode uvik čvrsto ustrajati 

 

Ivanka PAUL

sociétaire de la Société des poètes français
artiste, poétesse, comédienne
Pariz, kolovoz 2012.





Ivanka Paul na dodjeli nagrade prestižne Međunarodne Akademije Lutecija

lijepa-nasa @ 14:48 |Isključeno | Komentari: 15 | Prikaži komentare
ponedjeljak, kolovoz 27, 2012
                              Mjesni odbor Ploča opet je pokazao kako se rade prave stvari jer svi koji su sudjelovali – ili kao kuhari, ili kao posjetitelji na  Ribarskoj noći 2012. imaju samo riječi hvale. Informacije tipa «rekla – kazala» govore  da je sudjelovalo preko sto ekipa (neki izvori kažu i do 150), i da se potrošilo preko tonu ribe. Točne brojke vjerojatno ne zna nitko, a i nisu puno važne, jer se za sve može govoriti samo u superlativu: za organizaciju, atmosferu, osjećaj zajedništva, kvalitetu  jela, veselje… Često zaboravljamo kako je malo potrebno za sreću, a ribarska večer je, očito, usrećila sve. Baš kao i prošle godine, opća ocjena je pet!




 

















                   Poslije lijepe večeri, svanuo je i  prekrasan dan! Dugo očekivano osvježenje i  najavljivana kiša opet su nas  zaobišli u širokom luku, ali je u poslijepodnevnim satima na ušće Neretve naletio snažan vjetar i velika plima. Činilo se da su Ploče u daljini sakrivene ogromnom zavjesom od prašine.  Prašilo je na sve strane, a Neretva je bila sva u valovima. Drveće  se treslo i povijalo od vjetra, a ljudi su se sklonili u automobile, šatore i kamp prikolice. Mnogi su preplašeno pobjegli sa ušća, a samo su ptice u močvari mirovale. Barba Ivo Burić iz Komina  je isto kao i ptice, mirno sjedio uz obalu Neretve, kao da se ništa ne događa, i  slagao dijelove prekrasnoga broda koji  je već dobro uznapredovao, ali kaže da treba još puno vremena da ga dovrši. I naglašava da nije na prodaju. Radi se, naravno, o maketi, a ne o velikome brodu.

Kako je nenadano došla, tako je  nevera iznenada i prestala. Nije bilo nikakve štete, samo nas je sve lijepo osvježila, što je bio predivan osjećaj nakon toliko puno vrućih, vrelih dana i noći. Možda je ovo tek kratka najava da je pravome ljetu kraj.

Da mi je znati kakva je ovo prašina?!









Barba Ivo vrijedno radi, baš ga briga za neveru...




U ptičjem raju vlada mir




Nakon duuuuuuugo vremena, oblaci na nebu, ali ništa od njih!








lijepa-nasa @ 11:45 |Isključeno | Komentari: 41 | Prikaži komentare
petak, kolovoz 24, 2012
                 Jučer je u Stocu održana javna rasprava pod nazivom: Opstanak Stoca i projekt “Gornji horizonti”. Kako nam je problem zajednički – nestanak vode u rijeci Bregavi, koja je nekada obilato hranila rijeku Neretvu, a za sam grad Stolac znači život, dio članova GI „Spasimo dolinu Neretve”: Nikola Grmoja, Markica Vuica, Goran Komazin Meka, Marko Kravar i moja  malenkost zaputili smo se da čujemo što u susjednoj nam državi misle o spornome mega projektu Gornji horizonti. Kao gosti govornici najavljeni su dr. Ivo Lučić  novinar, ekološki aktivista i doktor znanosti o kršu, prof.dr. Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji je i predsjednik Centra za prirodno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna te Amir Variščić dugogodišnji aktivista NO Udruženje "Zeleni Neretva" Konjic, i veliki i dugogodišnji borac protiv Gornjih horizonata. U vrlo lijepom i ugodnom ambijentu na otvorenom, uz dvestotinjak građana Stoca, skupu je nazočio i veliki broj uzvanika iz političkog i javnog života BiH, uključujući ministra pravde FBiH  Zorana Mikulića, ministra financija HNK Samira Hadžihusejnovića te zastupnicu u Parlamentu Federacije BiH dr. Selmu Jakupović. Bili su tu i  Mladen Rudež, zamjenik ministrice turizma i okoliša FBiH, i Josip Dolušić, savjetnik ministrice. Bilo je jako puno predstavnika medija, pa je jasno da je to problem koji je konačno zainteresirao i širu BH javnost, a ne samo Stočane i mještane okolnih ugorženih krajeva.
              Svi najavljeni predavači bili su naprosto izvrsni, i svi smo došli do nekih novih spoznaja o rečenome projektu i njegovoj štetnosti. Posebno je slikovit bio dr. Lučić, koji je i zorno prikazivao ono o čemu je govorio, i jednostavnim i razumljivim jezikom dočarao je ono što se upravo događa. Kao i mi iz Neretve, i tamo su svi  govornici bili  jednoglasni u ocjeni da projekt „Gornji horiztonti“ predstavlja ogromnu prijetnju opstanku i svekolikom životu  na ugroženim područjima sliva rijeke Neretve, što se dokazuje  nekim rezultatima  provedenih znanstvenih istraživanja o iznimnoj štetnosti projekta po ekosustave južne Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Predstavnici Federalnog ministarstva turizma i okoliša su naglasili da su dali negativno mišljenje o projektu, ali pravna regulativa je nejaka i nema efekta na odluke organa iz Republike srpske.  Pomoćnik ministra okoliša i turizma Federacije BiH Mladen Rudež rekao je da je Elektroprivreda RS odbacila  sve primjedbe Federacije BiH na studiju utjecaja na okoliš HE Dabar i bez izmjena prihvatila njezinu prvotnu verziju, pa  će od Vlade zatražiti suglasnost za podnošenje tužbe protiv Elektroprivrede RS, jer im je još jedino to preostalo. O reakcijama iz RH o ovome  nije bilo govora, iako smo mi iz Građanske inivijative tražili da se i RH kao pogođena zemlja, i mi iz županije DNŽ sa tom studijom upoznamo i stavimo svoje primjedbe. Očito je došlo vrijeme da zatražimo od Vlade RH da nas obavijesti što je poduzeto, ako je uopće išta učinjeno. Više je govornika osudilo postupak Vlade Republike Hrvatske, koja je dogovorom i namjeravanim potpisivanjem sporazuma s predstavnicima entitetskih vlasti iz RS i u utrci za profitom pokazala da potpuno ignorira katastrofu koja slijedi na  ugroženim područjima jugoistočne BiH i južne Hrvatske. 

                     Postoje tvrdnje  da  Vlada RS-a uz pomoć stranog kapitala već dovršava izgradnju kompleksa podzemnih tunela kroz koje će se iz polja u istočnoj Hercegovini vode presumjeravati prema budućim hidroelektranama, a vlasti u FBiH o tome šute. Šuti i vlast u RH o najvećoj ekološkoj katastrofi koja će se dogoditi oko Metkovića, Opuzena i Ploča, čijem prostoru prijeti isušivanje zbog "Gornjih horizonata"  i HE Dubrovnik 2. Jedan je stručni govornik naglasio da će posebno  teško biti  kada se povuku preostale vode iz Trebišnjice drugim tunelom na HE Dubrovnik 2.

Stručnjaci tvrde da  prelijepa rijeka Bregava ima izuzetan značaj za opstanak stanovništva na ovom dijelu hercegovačkog krša, ali danas se nalazi u fazi odumiranja, a  kanjon Bregave mogao bi postati suha kraška dolina. Poslije toka od oko 35 km dužine, ulijeva se kod Čapljine u rijeku Neretvu , ali umjesto toga malaksala Bregava uspijeva se dovući tek dva-tri kilometra nizvodno od Stoca, gdje joj se u ponorima Vidovog polja gubi svaki trag – kaže jedan Stočanin. Doista je žalosno vidjeti je  usred grada tek kao  maleni potočić.

               Bila je ovo vrlo dobra i korisna tribina, na kojoj su znanstvenici Lučić i Ballian, te Amir Varišić kao predstavnik udruge Zeleni Neretva Konjic zaslužili plus pet, a političari (osim jedne časne iznimke) čistu jedinicu. Jednom uvaženom profesoru iz Stoca koji je sjedio ispred mene rekla sam da mi je sad jasno zašto im je država toliko nesređena. Pored takvih političara, dobro je da uopće još postoje.

Hidrosustav Trebišnjica




Bregava jučer


 

Već u 19 sati počeli su pristizati građani Stoca




Predavači Amir Varišić i dr. Ivo Lučić







lijepa-nasa @ 17:13 |Isključeno | Komentari: 16 | Prikaži komentare
ponedjeljak, kolovoz 20, 2012
                    Sunce i dalje nemilosrdno prži, iako je prošla Gospojina. Izgleda da će se vreli dani nastaviti i do Male Gospe, a tko zna – možda i dulje. Po ovoj pasjoj vrućini najljepše i najbolje je otići na ušće. Ušće koje je već nekoliko ljeta  na neki način drugačije, iako je isto. Kajteri – nebeski letači sve su promijenili. Iako su  prošlih godina letali na sve strane, sada je njihovo surfanje ograničeno na prostor samoga špica ušća. Doista više uopće ne dolaze na dio gdje su se oduvijek kupali građani, uglavnom obitelji sa malom djecom. No, primjetan je izostanak tih  kupača, jednostavno ih više nema, pa prazne obale bez njih djeluju nekako otužno. Imam doista osjećaj da su divlji istjerali pitome, odnosno da radi kajtera koji dolaze sa svih strana, nema više domaćega svijeta na ušću. Tu su samo oni koji kampiraju, iako je i to domaći svijet.

                   Danas smo se i prepali, jer u samo predvečerje odnekud je doletio kanader i na ušću uzeo vodu. Nakon šest, sedam minuta – eto ga opet, pa opet….. Odmah smo nazvali prijatelje da pitamo gdje gori, da nije opet Komin?! Rekli su nam da nije ništa opasno, gori  između Komina i Banje. Pošto je kanader prestao letjeti nad ušćem, zaključili smo da više ne gori, da je vatra uspješno ugašena.

                 Iznenadilo me i veliko mnoštvo ptica! Ne pamtim kada sam zadnji puta vidjela toliko ptica na jednome mjestu. Bilo ih je posvuda: na novim malim škanjima koji polagano rastu na ušću, na suhim granama usred ušća, na močvari gdje su prekrasne caklenjače svojim neobičnim bojama stvorile posebni ugođaj.

                 Ušće doista ima stotinu lica, i stalno iznenađuje nečim novim i neponovljivim.

Lete kajteri...


  

Lete ptice....


 

...lete avioni (među kajterima)...

 

Ljepota caklenjača



Ptice među caklenjačama





Neki novi, još maleni škanji



Jata ptica na novim škanjima



Zalazak sunca na ušću 







 

lijepa-nasa @ 22:12 |Isključeno | Komentari: 19 | Prikaži komentare
subota, kolovoz 18, 2012

Autor ovog teksta je Zoran Grgić mag. ing.,  jedan od istaknutijih hrvatskih geostratega i analitičara, član Vijeća za nadzor sigurnosno-obavještajnih službi Sabora Republike Hrvatske te član uglednog PFPC-a, NATO-ova konzorcija obrambenih akademija i obavještajnih studija sa sjedištem u njemačkom Garmisch  Partenkirchenu.

Nedavno pompozno najavljeno potpisivanje ugovora o gradnji HE Dubrovnik 2 između Vlada RS i RH stara je priča još iz vremena “Memoranduma”.SANU-ovci su planirali Dubrovnik amputirati, a sukladno tome YU-energentski planeri pripremiše zloglasne Gornje horizonte, tj. projekt preusmjeravanje Neretve u buduću tvorevinu.

Nedavno je uslijedio nastavak onoga što Srbi nisu ostvarili oružjem. Po prvome potpredsjedniku Vlade RH, najavljeno potpisivanje  sporazuma RH-RS na jesen predviđa preusmjeravanje vode iz sliva Neretve južno od Mostara u sustav HE Bileća, Dabar, Nevesinje pod srpskom kontrolom i vršni odliv vode u HE Dubrovnik 2, čime bi Srbi dobili više od 286 (176+270+100) GWh godišnje, a Hrvati, u danima kada to Srbi dopuste, 7,3 GWh jer Dubrovnik 2 nije predviđen za stalni rad.

Takav projekt ima mnogo mana, a jedina “korist” za Dubrovnik bila bi pitka voda za golf terene i novo naselje od oko 60.000 do 80.000 stanovnika u dubrovačkom zaleđu. Kada se razmotri cijena nekretnina, jasno je da ti novi stanovnici neće biti Hrvati. To bi pak bitno izmijenilo etničku i geopolitičku sliku prostora, te bi se stekli uvjeti za (stari) SANU-ovski plan o odcijepljenju juga Hrvatske.

U slučaju izbijanja sukoba, voda bi se (ponovno) bez problema uskratila gradu podno Srđa jer bi ulaz u 16 km i 6.8 m visok hidrotunel bio u RS. Zanimljivo je kako prvi potpredsjednik prihvaća takav plan, a samo 2,5 km dugi tunel sjeverno od Neuma je neprihvatljiv!?

Imaju li njegove ideje već sad u sebi crtu izdaje nacionalnih interesa?

Odumiranjem poljoprivrede i smanjenjem pitke vode Hrvati u Hercegovini i na jugu Hrvatske izgubili bi osnovni resurs za život zbog banalno male količine struje. Ta ideja je to čudnija kad se zna da samo iznad Konavala svaki dan puše bitno više vjetra nego što bi Dubrovnik 2 proizveo struje. Primjerice samo vjetroelektrana Vrataruša na Velebitu isporučuje 42 MW struje dnevno.

Namjere prvog potpredsjednika su to čudnije kad se zna količina nafte i plina u Južnom Jadranu. Nedavno je kanadski Stream Oil & Gas u Albaniji otkrio ležište od 2, 9 milijardi barela nafte, što je najveće plinsko polje u jugoistočnoj Europi. Ovih je dana u Crnoj Gori raspisan natječaj za dodjelu koncesija za istraživanje nafte i plina. Prema neslužbenim podacima, ondje se nalazi 7 milijardi barela nafte i 425 milijardi kubičnih metara plina. Svi geolozi se slažu u tvrdnji da su Albanija, Crna Gora i Hrvatska strukturno isti tektonski prostor, tj. ako nafte ima u jednom dijelu, ima ga i u drugome. Ispred Dubrovnika, Ina je pred sam rat nabušila plin, ali je bušotina havarirala i bila napuštena.Zbog tih informacija čudi “kanadska veza” u projektu Gornji horizonti.

Već dugo Vlada RS-e na sve moguće načine lobira kod hrvatske za realizaciju projekta jer je u Kanadi još prije više od godinu dana donesena odluka da će Državna kanadska kreditna agencija-CCC stajati iza financiranja Gornjih horizonata preko također kanadske injženjering-kompanije SNC Lavalin.

Poklisari CCC-a i SNC-a, kako je Večernjak već pisao, lobirajući za zajednički sastanak najvišeg rukovodstva RS-e, RH i Kanade na kojem bi se trebala usuglasiti politička volja tri države o ulasku u zajedničku realizaciju projekta Gornji horizonti i Dubrovnik 2.

Sad je očigledno da sukob prvi potpredsjednik-bivša ministrica okoliša nije bio slučajan jer je bivša ministrica Holy, prema ESPOO konvenciji, tražila uključivanje Hrvatske u procjenu utjecaja tog hidroenergetskog zahvata na okoliš. Jasno je da bi ta studija bila negativna, a kanadska investicija otkazana.

Na kraju, prvom potpredsjedniku javno pitanje : Plinske elektrane i podzemni kablovi do kopanja jeftina su, ekološka i odavno poznata rješenja, čemu onda ekološka katastrofa u dolini Neretve za nebitno malo struje?

Za hrvatsku javnost ostaje drugo pitanje: Je li dovoljna već i najvaljena namjera potpisa na tako štetan ugovor da se prvog potpredsjednika izvede pred sud jer Kazneni zakon u članku 137. kaže: ” Građanin RH koji pokuša RH dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine”?

Objavljeno u Gospodarstvo.( e Metković)




lijepa-nasa @ 12:58 |Isključeno | Komentari: 9 | Prikaži komentare
utorak, kolovoz 14, 2012
Ovih je dana putem nekih javnih glasila i portala Građanska inicijativa Spasimo dolinu Neretve optužila javnu televiziju za medijsku blokadu, jer je bilo puno organiziranih događanja, neka su i snimana, ali ni jedan jedini prilog o tome nije emitiran. Logično se zaključuje da je netko zabranio objavljivanje, i da je na snazi svojevrsna  blokada. Danas je objavljen i demanti HTVa  

Mikleušević odgovorila:'Kamere nam se raspadaju, ulažemo krajnje napore'

„Naša je ekipa snimila tribinu, to je točno. No, procijenjeno je kako takva tema traži veću i ozbiljniju minutažu od izvještaja ispred kafića', navodi v.d. glavne urednice HTV-a u odgovoru na optužbe aktivista iz doline Neretve da javna televizija ne pokazuje interes za problematiku ugrožavanja toka rijeke Neretve.

Građanska inicijativa "Spasimo dolinu Neretve" prozvala je javnu televiziju zbog cenzure i manjkavog ili nikakvog izvještavanja sa događaja koje su organizirali kako bi skrenuli pozornost javnosti na štetu koju poljoprivrednoj proizvodnji i stanovništvu uz Neretvu mogu prouzročiti energentski projekti Gornji horizonti i Hidroelektrana Dubrovnik 2.

 Novo vodstvo HTV ignorira opasnost koja prijeti Neretvi

Zatražili smo objašnjenje od v.d. glavne urednice Hrvatske televizije Sanje Mikleušević-Pavić zašto nije emitiran prilog o prosvjedu u Metkoviću, 22. srpnja 2012., koji je ujedno i najveći skup u Metkoviću nakon rata, a koji je organizirala ova inicijativa. Mikleušević-Pavić navodi kako je dužnost preuzela 19. srpnja 2012. godine, a u punom mandatu je bila 25. srpnja kada je završila cijela pravna procedura, pa nije mogla utjecati na prijašnje dogovore, primjerice oko uzimanja godišnjih odmora.

Dan prije, tri dana poslije...?  "Ne mogu odgovarati zbog neemitiranja priloga s prosvjednoga skupa u Metkoviću održanog dan ranije. Toga je dana, dakle 19. srpnja 2012. povodom istog skupa u Dnevniku 3 uživo iz metkovskog studija o temi Gornji Horizonti govorila gospođa Ana Musa, članica Građanske inicijative 'Spasimo dolinu Neretve' iz Metkovića", navodi Pavić.
Nikola Grmoja iz inicijative ističe da onda to njezino imenovanje ipak došlo prije, a nenakon prosvjeda, koji je definitivno bio 22. srpnja. Što se tiče pojavljivanje Ane Muse, a tu je bila i emisija U krupnom planu, odgovara:
"Emisija je trajala sat vremena, a Ani su dali čitave dvije minute! Počela je govoriti, a Čačić se uključio i izokrenuo joj izjavu, zbog čega smo poslali naknadno poslali i priopćenje. A da ne govorim da je u studiju, osim Čačića bio i Koračević iz Hrvatske elektroprivrede, dok je njezino javljanje iz Metkovića bilo tek na kraju emisije", kaže aktivist, zaključujući da mu je kolegica samo poslužila ispunjavanju forme "neka se čuje i druga strana".

Tribina u Opuzenu nije emitirana zbog - neprimjerenog prostora?Pitali smo glavnu urednicu i o razlozima zbog kojih nije emitiran prilog o znanstvenoj tribini u Opuzenu 8. kolovoza. Na njoj su stručnjaci objašnjavali štetnost projekata, iako su kamere HTV-a snimale događaj.
Ona navodi da je tog dana jedan od organizatora tribine, gospodin Mario Šiljeg, nekoliko sati uoči tribine bio gost iz studija HTV-a u Metkoviću u emisiji Hrvatska uživo, te da se ta emisija može pogledati na web stranicama HRT-a.
"Govorio je o svim dubiozama vezanim za projekt Gornji horizonti", navodi  MikleuševićPavić, dodajući da je sama tribina održana na trgu ispred lokalnog kafića.
"Naša ju je ekipa, što je točno, i snimila, no, procijenjeno je kako takva tema traži veću i ozbiljniju minutažu od izvještaja ispred kafića", navodi urednica.
"U tom je smislu u pripremi i specijalna emisija koja će se baviti svim investicijama koje se 'sudaraju' s pitanjima održivog razvoja ne samo doline Neretve nego i cijele Hrvatske", kazala je.

Mikrofon HRT-a     Grmoja, pak, kaže da je ovaj argument deplasiran i pita se zbog čega makar nisu emitirali izjave predavača, ako im je prostor bio neprimjeren. Na YouTubeu, naime, postoji snimka na kojoj se vidi mikrofon HRT-a.
"Namjerno smo napravili tribinu tako da bi se ljudi koji tu žive mogli upoznati s problematikom, to najviše utječe na njih. Mislim da nije bitan prostor gdje se održavala tribina, razglas je bio dovoljno jak da ga čuju i ljudi koji nisu novinari", ističe on, naglašavajući da je HTV-ova ekipa najavila prilog u popodnevnom dnevniku kojeg nije bilo. Kvalitetnija reportaža mu također nije opravdanje, kaže.

Svi vidjeli transparent, osim HRT-a     Što se tiče kamere HTV-a koja u kadar nije uhvatila transparent koji se odnosio na građansko NE projektu Gornji horizonti, glavna urednica  navodi kako je "on već bio uklonjen pa ga logikom stvari, prilikom snimanja starta maratona, HTV-ov novinar i snimatelj nisu ni mogli snimiti, jer ga nije bilo".
Tvrdi da se to također može provjeriti pregledom emisija na zahtjev.

Da ga ne vidi predsjednik        Kome smeta ovaj transparent?

"Prije dolaska na start ista je ekipa pratila donaciju metkovskom rodilištu, nakon toga prilog je trebalo montirati. Stoga ne možemo očekivati od jednog novinara i jednog snimatelja da budu u isto vrijeme na dva mjesta, s obzirom na brojna događanja toga dana u Metkoviću", navodi u pisanom odgovoru.

"Kako su ga uhvatili svi fotoreporteri?", pita se Grmoja.   

Ovo pomanjkanje kamera, s druge strane, po njenom mišljenju Mikleušević-Pavić, ukazuje na postojeće probleme HRT-a koje osobno svakom prigodom apostrofira, a to je "stanje u tehnološki devastiranoj dopisničkoj mreži, koja je godinama sustavno zanemarivana pa nam se na terenu raspadaju kamere i ostala oprema".
"No, za sve emisije Informativnog programa kao i za sve ostale emisije HRT-a, naši novinari i snimatelji na terenu nerijetko krajnjim snagama odrađuju ogroman posao", dodaje.
HTV putem dopisničke mreže najviše prati problematiku ekoloških tema u kojima se "sudaraju" investicije i održivi razvoj poput Gornjih horizonata, Plata, Plomina ili Rockwoola i to kroz sve emisije – od Vijesti, Hrvatske uživo do Dnevnika i do specijaliziranih emisija poput Krupnog plana ili Eko zone, piše ona.
"Shvaćanje javnog servisa novog programskog vodstva upravo ide u pravcu otvaranja etera ka temama najznačajnijih za regiju i naše građane, odnosno pretplatnike i u tom smislu medijski sigurno nećemo zanemarivati, a kamoli cenzurirati rad civilnog sektora", zaključuje.

 Preneseno sa Net.hr

lijepa-nasa @ 19:31 |Komentiraj | Komentari: 21 | Prikaži komentare
nedjelja, kolovoz 12, 2012
                Ovo su petnaeste, već tradicionalne i diljem zemlje poznate, na neki način i jubilarne utrke, a meni ipak nešto fali. Nedostaje mi onaj šušur koji je pratio dolazak lađa u Ploče tih prvih godina. Sjećam se kad su se pri ulasku prvaka zaglušujuće oglašavali brodovi iz luke, kasnije  - kad je crkva dovršena zvonila su i crkvena zvona, a Pekmine  neretvanske  pjesme odjekivale su i kopnom i morem, pa su se čule na sve strane. Sada toga više nema, i čini mi se kao da je time nestao i dio euforije, iako je radost prvaka i njihovih navijača ostala jednako velika. Također mi se čini da je ove godine, barem u Pločama, bilo puno manje ljudi na rivi  pri samome dolasku lađara, a tek kasnije,  kad je počela fešta od jela, pića, slatkiša i igračaka odjednom se i riva napunila. Vidjela sam mnogo nepoznatih faca, što znači da je ova manifestacija prepoznata kao atrakcija koja privlači  sve više znatiželjnika izvan naše doline.

               Pobjednik ovogodišnjeg, petnaestog po redu  maratona lađa na Neretvi je nepobjediva ekipa  Gusara iz Komina. Drugi su izvrsni  lađari Baćine, a treće mjesto su na veliko iznenađenje  zauzeli galijoti iz Žrnova sa otoka Korčule. Ne znam što  se dogodilo Rogotinjanima da ih više nema među prve tri ekipe, ali neki poznavatelji maratona me uvjeravaju da  oni još dugo, dugo neće među pobjednike.

Svjedok sam i žestoke prepirke ekipe lađara iz Neuma sa ekipom (čini mi se) iz Pruda, a radi se o nekom potapanju. Ne znam točno o kakvom se potapanju radi, ali se vidjelo da su momci iz Pruda užasno ljuti, a Neumljani su nakon dolaska brzo napustili svoju lađu. I bolje je tako, jer se svađa zahuktavala, i bilo je neugodno slušati i gledati bijesne izljeve gnjeva.

Bogu hvala, sve se dobro završilo, a pobjednici mogu zasluženo slaviti i uživati na lovorikama do idućega ljeta. Čestitke svima, posebno Kominjanima koji su skupili snagu da ne posustanu pri pogledu na požar koji je plamtio iznad sela dok su oni prolazili.

I danas cijeli dan gori, ali najveća sreća u nesreći je što vatra nije zahvatila selo. Ipak se neprestano pitam: zašto gori  baš Komin? Zašto i u poplavama uvijek najviše nastrada Komin?

1. mjesto: KOMIN


2. mjesto: BAĆINA


3. mjesto: ŽRNOVSKI GALIJOTI, KORČULA


Dio ostalih ekipa

KOMIN, 11. I 12. kolovoza 2012. - POŽAR:




lijepa-nasa @ 23:48 |Isključeno | Komentari: 6 | Prikaži komentare
Brojač posjeta
1605777
linkovi
Nema zapisa.
Arhiva
Index.hr
Nema zapisa.