Blog - kolovoz 2013
utorak, kolovoz 13, 2013


                    Mlada ekipa Narodne knjižnice iz Ploča opet nam je priredila jednu predivnu  večer druženja sa hrvatskim pjesnicima i jednim prozaikom iz – kako netko reče – prve lige hrvatske književne riječi. Svakako treba spomenuti i upamtiti imena ljudi koji su  u prepunoj gradskoj  knjižnici govorili svoje stihove i prozu. To su: Pajo Kanižaj, Hrvoje Barbir Barba, Stjepan Šešelj,  Đuro Vidmarović, Ljerka Car Matutinović, Enerika Bijač, Pero Pavlović, Božidar Brezinščak Bagola, Božica Jelušić, Ljubo Krmek i Darko Pernjak. Nažalost, najavljeni predsjednik  Društva hrvatskih književnika, gospodin Božidar Petrač se razbolio, pa nismo imali radost čuti i njega. No, svi su bili doista na  visini, a osobno ne pamtim kada me neki susret ovoliko impresionirao.

                      Voditeljica kroz program, glasnogovornica Grada Ploča Lora Lovrić zaslužuje čistu peticu , jer je svojim šarmom  i sama pridonijela uspjehu ove prekrasne večeri, koju je otvorio Krešimir Vejić, gradonačelnik Ploča, koji je također nadahnuto pozdravio ovu uvaženu ekipu, i sve koji su ih došli poslušati. Ovaj susret, burno pozdravljeni, uljepšali su crkveni pučki pjevači iz Rogotina, koje su i sami književnici pohvalili za  njihove izvrsne glazbene točke.

                   Ukratko sažeto: ovo je sigurno najljepša, najkulturnija i najuspješnija večer ovoga Pločanskoga ljeta!  

Šušur prije početka


  

I prije početka knjižnica je bila puna




Rogotinski crkveni pjevači bili su izvrsni




Krešimir Vejić, gradonačelnik, pozdravlja nazočne




Stjepan Šešelj, Opuzenac, književnik kojega poznaje cijela Neretva




Hrvoje Barbir Barba dirnuo nas je svojim predivnim stihovima posvećenim majci Nadi




Pajo Kanižaj, izvrsni hrvatski književnik iz đačkih udžbenika




Ivanka Paul, Kominka, pravnica i  članica Društva francuskih pjesnika večeras je samo slušala druge





lijepa-nasa @ 22:46 |Isključeno | Komentari: 62 | Prikaži komentare
ponedjeljak, kolovoz 12, 2013
               Za one koji ne čitaju Dubrovački vjesnik ili Rogotinski portal, evo jedne vrlo zanimljive vijesti. Obzirom da znamo kako je  Jambo u zadnjih godinu i pol dana promijenio mišljenje što se tiče megaprojekta Republike srpske pod nazivom Gornji horizonti, i sada je njihov veliki zagovornik AKO je ovo istina, bit će nam veselo u Neretvi!



Preko vode do financijske slobode

Piše:Anton Hauswitschka 

„To vam je kao da lisicu stavite u kokošinjac“ – kaže nam naš izvor iz Hrvatskih voda koji tvrdi da se za Jambovo zaposlenje u Hrvatskim vodama zauzeo osobno ministar  financija Slavko Linić 

Nakon što je krajem 2011. nakon  parlamentarnih izbora godine ostao bez zastupničkog posla u Saboru, a potom u lipnju ove godine i bez gradonačelničkog u Metkoviću, gdje ga je na lokalnim izborima pobijedio Božo Petrov, Stipe Gabrić Jambo u potrazi je za novom akvizicijom. 

Pejaković: To bi bilo tragično rješenje 

I to, kako se može čuti, u Hrvatskim vodama, odnosno u Vodno gospodarskom odjelu za slivove južnog Jadrana u Splitu gdje bi na direktorskom  mjestu  trebao zamijeniti Branka Pejakovića koji s navršenih šezdeset i pet godina do kraja godine odlazi u mirovinu. Ta informacija, koju je Dubrovački vjesnik dobio od visokopozicioniranog izvora u Hrvatskim vodama, u protekla dva dana izazvala je poprilično negodovanja među zaposlenima u toj državnoj tvrtki, posebice u njenim od Splita do Dubrovnika. Da se traži novi direktor Odjela za slivove južnog Jadrana potvrđuje i natječaj koji su Hrvatske vode na svojoj web stranici objavile u ponedjeljak, 6. kolovoza. O objavljenom natječaju raspitali smo se u Vodno-gospodarskom odjelu za slivove južnog Jadrana u Splitu gdje smo prvo potražili Pejakovića, no kako je on na odmoru upućeni smo na njegovu zamjenicu Irinu Puticu.- O kakvom natječaju govorite? Ma za kojeg direktora? Čekajte da pogledam na web stranici – odgovorila nam je protupitanjem iznenađena Putica. - A, evo ga. Imate pravo, prekjučer je objavljen natječaj – potvrđuje Pejakovićeva zamjenica. – Ali Vi ne znate za njega? Pa je li to za radno mjesto u Splitu? - zanima nas. - U pravu ste, radno mjesto je tu kod nas u Splitu, ali znate, natječaje objavljuje direkcija tvrtke. Mi s time nemamo ništa - ističe Putica, a na naše pitanje je li možda i ona čula da je kandidat bivši gradonačelnik Metkovića Stipe Gabrić Jambo odgovara kako se to još ne može znati. - Natječaj je otvoren do 21. kolovoza pa kada se odabere novi direktor, tek onda se može nešto pisati. To što se čuje po kuloarima su samo priče koje se baš i ne moraju ostvariti – prokomentirala je Putica. Na kraju smo ipak uspjeli kontaktirati Branka Pejakovića. - Može se pričati svašta, no natječaj je tek otvoren. Da se sada već zna tko će biti izabran bila bi prekršena zakonska procedura. Natječaj je javan, na njega se može javiti svatko tko ispunjava uvjete pa i Stipe Gabrić Jambo. No, jako dobro poznam situaciju i siguran sam da bi to bilo tragično rješenje. Ne vjerujem da bi Uprava Hrvatskih voda išla u takve kombinacije. Treba pričekati da natječaj završi pa ćemo onda vidjeti – kaže Branko Pejaković potvrdivši kako odlazi u mirovinu. – Iako u mom ugovoru nije bilo ograničenja, nakon što sam ispunio sve uvjete i po godinama života i po stažu, odlučio sam se povući – pojašnjava Pejaković. Na pitanje je li natječaj objavljen još negdje osim na web stranici Hrvatskih voda, Pejaković nam je ponovio kako ga možemo pronaći na toj web stranici.

Ostao dužan Hrvatskim vodama

No tko bi htio Jamba na čelu Odjela za slivove južnog Jadrana koji, među ostalim, nosi projekt obrane od poplava u koji će se do 2022. godine utrošiti skoro 270 milijuna kuna. Svoj grad Jambo je nasljedniku predao sa 12,8 milijuna duga, tri neisplaćene plaće gradskim zaposlenicima, te među ostalim dugom upravo prema Hrvatskim vodama i to u visini od 143.000 kuna. No zato je bio široke ruke kada su u pitanju bila službena putovanja, a nije dozvolio ni da itko bude gladan. Naime, u posljednjih godinu i pol Jambina mandata na putne troškove iz gradskog proračuna isplaćeno je 290.000 kuna te kupljeno 6 tona mesa. Uvijek zanimljiv je i podatak da je službenom vozaču od 2005. do lipnja ove godine isplaćeno 2,2 milijuna kuna za troškove benzina. Na proračun koji se u najboljim vremenima kretao do četrdesetak milijuna kuna, dnevno se trošilo preko tisuću kuna benzina! Možemo samo zamisliti koliko će bivši metkovski gradonačelnik putovati ukoliko postane direktor u Hrvatskim vodama, a sasvim je sigurno da nitko neće biti gladan. - To vam je kao da lisicu stavite u kokošinjac – kaže nam naš izvor koji tvrdi da se za Jambovo zaposlenje u Hrvatskim vodama zauzeo osobno ministar financija Slavko Linić. Što Linić duguje Jambu, nije poznato no za zbrinjavanje donedavnog vladara doline Neretve ministar financija navodno je zadužio generalnog direktora Hrvatskih voda Ivicu Plišića, svoga stranačkog kolegu iz riječkog SDP-a u kojem je Plišić na čelu Savjeta za urbanizam i ekologiju, dok je Linić član Predsjedništva. Inače, Plišić je u Vode stigao iz IGH gdje je bio direktor Zavoda za hidrotehniku, a početkom mjeseca Vlada RH imenovala ga je članom Upravnog vijeća Agencije za vodne putove. Jambu na natječaju neće biti zapreka ni uvjet da kandidat mora dostaviti potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, odnosno da nije osuđen za kazneno djelo. Podsjetimo, Državno odvjetništvo nakon 9 godina istraživanja slučaja oko kupovine zgrade Podug od državnih naknada za štete od suše 2004. godine, metkovski sud vratio je DORHu optužnicu protiv Jamba na doradu i zatražio dopunu istrage. Dakle, Jambu se, unatoč brojnim aferama od Razvitka do Poduha trenutno ne sudi i što se toga tiče nema nikakve prepreke da mu država ne povjeri upravljanje stotinama milijuna kuna. Sretno nam bilo.

Dugovi dosegli stotine milijuna

Jambovo carstvo se raspada, a dugovi dosežu iznose od nekoliko milijuna kuna. Tvrtke i imovina, pa čak i obiteljska kuća donedavnog vladara doline Neretve koji se donedavno javno hvalio da i ne zna koliko je bogat, pod ovrhama su. Samo Raiffeisen Bank od njegove tvrtke Jambo potražuje 160 milijuna kuna. Istovremeno, bivši gradonačelnik Metkovića tvrdi da mu je država dužna 200 milijuna kuna.

I ćaća je kupio 10, 20, 30 hektara, i nije imao prilike da negdje nešto mane, možda ja kad sam bio u Razvitku, sam imao priliku... Prigode beru jagode – javno je u svibnju ove godine kazao Jambo, tada kao gradonačelnik Metkovića.  

lijepa-nasa @ 12:32 |Isključeno | Komentari: 17 | Prikaži komentare
srijeda, kolovoz 7, 2013
U utorak, 13. kolovoza 2013. svakako treba poći u  Narodnu kn jižnicu Ploče na 5. Neretvanske pjesničke susrete. Bit će tu izvrsnih pjesnika, i domaćih, i "uvoznih", a bilo bi nepravedno nekoga izdvajati, jer su sve odreda u književnosti poznata imena, članovi Društva hrvatskih književnika.

 



lijepa-nasa @ 16:11 |Isključeno | Komentari: 11 | Prikaži komentare
utorak, kolovoz 6, 2013




Dr.sc. Mario Šiljeg neprestano skreće pozornost javnosti na megaprojekt RS „Gornji horizonti”. Njegova specijalnost su vode, a svojim stručnim savjetima pomagao je i nama u ekipi "Spasimo dolinu Neretve". To je čovjek koji zna što govori, i treba mu vjerovati kada kaže da je Neretva u opasnosti.(A.M.)

OD PLODNE DOLINE DO SLANE PUSTINJE




 Vodopad Kravice

Posljednjih godina vlasti bosansko-hercegovačkog entiteta Republike Srpske gotovo neometano nastavljaju s realizacijom velikih hidroenergetskih zahvata skupnog imena 'Gornji horizonti', čime iako radove izvode na svom teritoriju, opasno ugrožavaju cjelokupni ekološki sustav rijeke Neretve i njenih lijevih pritoka, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Hrvatskoj. Na žalost, ovih dana i lokalne vlasti u Federaciji BiH, točnije Zapadnohercegovačkoj županiji, stvaraju pretpostavke za nepovratnu i nenadoknadivu štetu na još jednoj kraškoj ljepotici, desnoj pritoci Neretve, rijeci Trebižat

Tportal Hr

Autor: Dr.sc. Mario Šiljeg
Datum objave:
5.8.2013 8:00
U prvom slučaju riječ je o nizu hidroenergetskih objekata, elektrana i akumulacija, čija je svrha sakupljanje i korištenje voda iz sliva rijeke Trebišnjice u istočnoj Hercegovini u energetske svrhe. Kako rijeka Trebišnjica, već danas uglavnom izbetoniranog korita i odsječenih podzemnih izvora, nema dovoljno hidropotencijala za prihranu takvih energetskih objekata, u Elektroprivredi Republike Srpske odlučili su se za nasilno prevođenje dodatnih milijardi kubika vode godišnje, koje su se do sada prirodno ulijevale u rijeku Neretvu, uglavnom kroz njene lijeve pritoke Bunu, Bregavu i Bunicu. Takvim rijetko viđenim nasiljem nad prirodom u Europi od plodne neretvanske doline s obje strane granice, mogla bi u dogledno vrijeme nastati slana pustara, jer smanjenje hidropotencijala kojim se Neretva ulijeva u more, vodi k neizbježnom jačanju prodora slane morske vode u njeno korito.

Ni jedna hrvatska vlada do sada nije ovaj problem percipirala tako kako on objektivno zaslužuje, a aktulna vlast je na početku svog mandata, primarno zbog nepoznavanja problematike i međunarodnih standarda, otišla najdalje u njihovu kršenju. Tako je vjetar u leđa ovom ekološki iznimno osjetljivom pitanju dala potpisujuću sporazum s Republikom Srpskom o zajedničkoj realizaciji dijela tog projekta, ignorirajući pri tome vlasti države Bosne i Hercegovine koje imaju isključivu nadležnost za potpisivanje takvih međudržavnih sporazuma. Taj u hrvatskoj javnosti vješto prešućeni diplomatski incident, svojevremeno je izazvao žestoku reakciju predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakira Izetbegovića koji je sporazum Hrvatske vlade i Vlade Republike Srpske ocijenio grubim kršenjem Ustava Bosne i Hercegovine.


Problem mini-elektrana

Iako su mini hidroelektrane kao energetska postrojenja, ekološki uglavnom prihvatljiva rješenja te mogu izazvati neusporedivo manju štetu od gore spomenutog megaprojekta 'Gornji horizonti', njihov veliki broj koji se planira izgraditi na tako osjetljivom krškom području i kratkom toku rijeke, predstavlja potencijalnu opasnost ovom iznimno osjetljivom eko-sustavu. Sama postrojenja nisu toliko problematična, koliko su to brane i vodne akumulacije koje su neizostavno dio takvih sustava. Korita krških rijeka kao što je i Trebižat, izuzetno su porozna i propusna pa su ovakve rijeke gotovo u pravilu ponornice, s podzemnim i nadzemnim tokovima, čiji balans čini tisućama godina stvarani, dobro uravnoteženi eko-sustav. Njihov protok vode je jako nestalan i varira tijekom godine, od presušivanja korita do poplavljivanja okolnih polja. Izgradnjom akumulacija za objekte minihidrocentrala, kao i drenaža korita rijeke uz postrojenja vode i ka otvaranju novih, neprirodnih ponora i omogućuju dodatno otjecanje voda, čime se smanjuje ukupni hidropotencijal rijeke, što posredno ugrožava ionako umanjen hidropotencijal rijeke Neretve u koju se Trebižat ulijeva. 

Valja reći da je dolaskom ministra Zmajlovića na čelo Ministarstva zaštite okoliša i prirode ipak napravljen prvi konkretniji potez s hrvatske strane u smislu zaštite rijeke Neretve, a to je zahtjev za revizijom i nadopunom studije utjecaja na okoliš izgradnje jedne od hidroelektrana iz tog megaprojekta – hidroelektrane Dabar. Međutim, izrazito složena struktura vlasti u susjednoj državi s podijeljenim međuentitetskim i državnim odgovornostima te birokratskim ustrojem koji čini 260 ministara, zastupnika i izaslanika na svim razinama, onemogućava jači pravni učinak takvog poteza te nalaže puno konkretnije dodatne aktivnosti Republike Hrvatske u zaštiti vlastitih interesa te, na kraju krajeva, i interesa Europske unije kojoj odnedavno pripada.

U sjeni tog iznimno složenog i ekološki opasnog megaprojekta, ovih dana se i u zapadnoj Hercegovini, točnije Zapadnohercegovačkoj županiji, otvara još jedna fronta protiv prirode i neretvanskog sliva, konkretno rijeke Trebižat. Ta pedesetak kilometara duga rijeka ponornica, koja više puta nestaje u hercegovačkom kamenu i ponovno izvire, u svom toku tvori neke od najljepših mediteranskih sedrenih reljefa te svojim zadivljujućim prirodnim pejzažima, vodopadima i krivudavim tokom, u posljednje vrijeme privlači pozornost sve većeg broja turista koji posjećuju Dubrovnik i Mostar te hodočasnika obližnjeg svetišta Kraljice Mira u Međugorju. I ova rijeka, kao i već spomenute Buna, Bregava i Bunica, ulijeva se u Neretvu i participira u njenom ukupnom hidropotencijalu koji omogućuje tradicionalan način života ljudi s obje strane granice, orijentiran primarno na poljoprivrednu proizvodnju.

Zapadnohercegovačka županija poslala je u proceduru prijedlog svog prostornog plana za razdoblje 2012. – 2032, koji između ostalog uključuje i izgradnju šest mini hidroelektrana na 25 kilometara toka rijeke Trebižat, dio kojih bi se trebao graditi i u neposrednoj blizini slapova i jedinstvenog bisera prirode, vodopada Kravice. Ovako predložen prostorni plan Županije jedna je nepromišljena i štetna odluka kojom će se radi odreska ubiti vola! Rješenja koja mogu biti jedino od koristi kapitalu lokalnih moćnika te osobnom interesu onih koji ih provode i o njima odlučuju, dugoročno nanose štetu lokalnom stanovništvu i nepovratno uništavaju njegovu egzistenciju. Čovjek može proizvesti električnu energiju na razne načine, ali ne može stvoriti novi Trebižat nakon što ovaj uništi. Negativne posljedice takvog silovanja prirode ne staju na administrativnim granicama država, jer rijeke ne poznaju granice. Zato je dužnost odgovornih političara iz obaju država da maknu nerazumne projekte iz prostornih planova te istodobno otvore ozbiljnu raspravu o energetskim potrebama i mogućnostima na području koje im je povjereno. Ulog je velik. Bilo bi za njih loše da uđu u povijest kao generacija vladajućih koja je pridonijela uništenju naših rijeka.

Dr.sc. Mario Šiljeg, docent je na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Školovao se na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu te Kemijskom institutu u Ljubljani. Doktorirao je na sustavima pripreme vode za piće. Obnašao je dužnost ravnatelja Agencije za zaštitu okoliša RH, te je član Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog Sabora iz reda javnih i stručnih djelatnika, u aktualnom mandatu.


lijepa-nasa @ 12:54 |Isključeno | Komentari: 11 | Prikaži komentare
nedjelja, kolovoz 4, 2013




                      Bilo je tako davno, i sada se više  i ne sjećam zašto smo moj suprug i ja prije nekoliko desetljeća  odlučili vjenčati se baš 5. kolovoza. Od te davne godine, ovaj je datum za nas jedan od najvažnijih. Kao da smo znali  da će se puno godina kasnije, baš taj dan, taj 5. kolovoza proglasiti Danom Domovinske zahvalnosti.

Sada se već osamnaest godina  svakoga ljeta u našemu domu  obilježavaju nama najvažniji dani.

Moja Domovina i ja zajedno slavimo!!!




 

lijepa-nasa @ 19:51 |Isključeno | Komentari: 16 | Prikaži komentare
četvrtak, kolovoz 1, 2013




                 Nedavno je na stranici Komin.bloger objavljen natječaj za najljepše motive Dubrovačko neretvanske županije. U utorak, 30. srpnja 2013. na aerodromu Čilipi  održana je skromna svečanost otvorenja izložbe izabranih fotografija.

                 Naime, Fotoklub Marin Getaldić iz Dubrovnika i zračna luka Čilipi organizirali su foto-natječaj na temu „Motivi Dubrovačko neretvanska županija“. Na natječaju su odabrane 24 fotografija koje su izložene na dubrovačkom aerodromu Čilipi  u zgradi „A“, a  fotografije će stajati izložene cijelu godinu dana, do srpnja 2014. godine.

Među odabranima su i 4 fotografije sa motivima iz doline Neretve:

SPRUD NA UŠĆU NERETVE, autora NENADA MEDAK;

KOMIN NA NERETVI, autora NENADA MEDAKA;

VJETROLJUPCI, autorice JELENE VLAHOVIĆ I

OPUZEN U ZORU, autora MATKA SUTONA.

                  Čestitamo našim neretvanskim fotografima, a posebno Nenadu Medaku koji je još jednom dokazao da na  ljepotu i kvalitetu njegovih fotografija nitko ne može  ostati ravnodušan.

Nenad Medak: Komin na Neretvi




Nenad Medak: Sprud na ušću Neretve




Jelena Vlahović:Vjetroljupci




Matko Suton: Opuzen u zoru







lijepa-nasa @ 19:11 |Komentiraj | Komentari: 10 | Prikaži komentare
Brojač posjeta
1609258
Arhiva
Index.hr
Nema zapisa.