Blog
subota, travanj 8, 2017

TEMATSKA SJEDNICA

SKUPŠTINE DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE 20.10.2014.

TEMA: NAMJERA IZGRADNJE TERMOELEKTRANE  NA UGLJEN U PLOČAMA

 UVOD

              Dubrovačko neretvanska županija i  u njoj Neretvanska dolina  je zeleni dragulj sa nizom vrijednih područja u okviru RH i EU. To je  jedna od rijetkih relativno dobro očuvanih sredozemnih močvara, a u RH je jedina. Čitava delta Neretve je prepoznata kao područje od međunarodne važnosti i kao takva uvrštena na Ramsarski popis. Potpisivanjem Ramsarske Konvencije Republika Hrvatska se obvezala da će osigurati odgovarajuću zaštitu i upravljanje ovim područjem.  U hrvatskom dijelu delte Neretve nalazi se 5 zaštićenih područja (posebni rezervati i jedan zaštićeni krajobraz), dok su brojna evidentirana za zaštitu u različitim kategorijama (Baćinska jezera, jezero Kuti, Lagune Vlaška i Parila itd.).  Zbog izuzetne bioraznolikosti to je i područje koje je obuhvaćeno ekološkom mrežom  Natura 2000.

               Ovo je ruralni kraj u kojemu 35.000 stanovnika živi gotovo isključivo  od  poljoprivrede i ribarstva. Tu se rijeka Neretva ulijeva u Jadransko more, pa  imamo jedinu pravu deltu u Hrvatskoj Ovo je veoma važno vlažno stanište: močvare, tršćaci, rukavci, lagune, gdje prebiva 820 vrsta biljaka (15% vaskularne flore u RH i puno endema), 311 vrsta ptica koje naseljavaju Europu; u rijeci Neretvi živi 150 ribljih vrsta, od čega 35 u širem području delte. Već 12 godina postoji plan za proglašenje Parka prirode Delta Neretve, što neke interesne grupacije baš iz Neretve uporno sprječavaju, a  Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nema snage da to provede. Kad i ako donesu odluku o proglašenju parka prirode, bojim se da se više neće imati što zaštititi.

IDEJA IZGRADNJE  TERMOELEKTRANE  U PLOČAMA

 Još u Jugoslaviji postojala je ozbiljna namjera izgradnje termoelektrane u dolini Neretve. Neretvani su i tada pokazali i dokazali što misle, unatoč ozbiljnim namjerama tadašnje državne vlasti, i željama pojedinaca iz lučkog rukovodstva, koji i dan danas zastupaju potpuno istu ideju da se TE izgradi u Pločama. Svojim već legendarnim prosvjedom koncem osamdesetih godina prošloga stoljeća  Neretvani su rekli odlučno NE termoelektrani. Treba napomenuti da je nakon prosvjeda građana tadašnja Skupština općine Ploče, uvažavajući opravdani revolt i prosvjed građana jednoglasno odbila  mogućnost izgradnje termoelektrane..

Novi pokušaj u novoj državi bio je kada se od Županije Dubrovačko neretvanske tražilo da se kroz izmjene i dopune Prostornog plana DNŽ uvrsti mogućnost izgradnje TE na ugljen na lokaciji Dobrogošće, grad Ploče. Zahvaljujući jedinstvu županijskih vijećnika s područja grada Ploča i razumijevanju ostalih vijećnika u Skupštini DNŽ ta suluda ideja nije prošla, a u Prostornom  planu DNŽ je na Dobrogošću  planirana turistička zona, koja i danas stoji. 2010. godine pojavio se HEP sa projektom termoelektrane  na ugljen  u Pločama, jakosti čak 2x800 MW, također na lokaciji Dobrogošće, ali su u međuvremenu odustali od toga.

U veljači ove godine  upućen je poziv za sjednicu Gradskoga vijeća, u kojemu je i dokument pod nazivom: Inicijativa Ministarstva gospodarstva RH i Luka Ploče Energija d.o.o. o pokretanju postupka izmjena i dopuna Prostornog plana DNŽ. No, u obrazloženju ove točke piše:“Razlog za donošenje predmetnog zaključka (o pokretanju postupka…) je ostvarivanje mogućnosti izgradnje termoelektrane snage 800 MW na ugljen u industrijskoj zoni Luke Ploče, a NA INICIJATIVU pravnog subjekta LUKE PLOČE ENERGIJA D.O.O. uz POTPORU Ministarstva gospodarstva……..“, što znači da projekt NIJE od   strateške državne važnosti. To je inicijativa grupe iz Luke Ploče Energija d.o.o., a na njihov zahtjev Ministarstvo gospodarstva im je dalo potporu. Ni u energetskoj strategiji RH nije upisana Luka Ploče kao moguća lokacija TE. U Prostornome planu DNŽ, ni Grada Ploča nema ucrtane lokacije za TE. Treba naglasiti da HEP tvrdi kako im ta struja nije potrebna ako se sagradi TE Plomin. Svaki mogući novi privredni subjekt  ima razlog i mogućnost ulagati sredstva u obnovljive izvore energije. Prema vlastitoj izjavi iz 2013.godine gosp. Josip Jurčević, direktor Luke Ploče Energija d.o.o. koja je  2012. godine  registrirana kao proizvođač električne energije,  izrazio je namjeru da se iskoristi šezdesetak tisuća kvadrata lučke površine za oko 1,3 megavata instalirane snage solarne energije, s vijekom korištenja od oko 25 godina. U Luci ionako žele iskoristiti mogućnosti koje pružaju velike skladišne površine, kao i zemljopisni položaj, jer koeficijent apsorpcije sunčeve energije po metru četvornome na krajnjem jugu Hrvatske iznosi 1,5, a primjerice u sjevernom dijelu naše zemlje ili u Njemačkoj, koja znatno prednjači u proizvodnji solarne energije, kreće se tek od 0,8 do 1. Osam mjeseci iza te izjave, ovaj isti gospodin traži od GV Ploče da se na mjestu gdje je „planirao“ solare sagradi TE na ugljen. Vjerodostojno, nema što!

Zato  smo reaktivirali Građansku inicijativu „Pravo na zdrav život“ iz 2007. godine kada smo pružili organizirani otpor  upravi Luke Ploče d.o.o. zbog stalnog prašenja antracita po gradu (što se događa do dana današnjega). Organizirali smo prosvjed i na pritisak naroda predlagač je povukao prijedlog sa dnevnoga reda. To je bilo i logično jer je navedeni prijedlog  u apsolutnoj suprotnosti sa Strategijom razvoja DNŽ.  Realizacija  projekta TE imala bi nesagledive posljedice na održivi razvoj kako Dubrovačko – neretvanske tako i susjedne Splitsko – dalmatinske županije, jer obje  svoj razvoj prvenstveno strateški promišljaju i utemeljuju na razvoju turizma kao osnovne gospodarske grane, zatim poljoprivrede i marikulture te ostalih ekološki prihvatljivih gospodarskih djelatnosti. Razvojna strategija DNŽ kao temelj budućega razvoja energetskog sektora planira realizaciju „zelenih“ projekata baziranih na obnovljivim izvorima energije (sunce, vjetar) čime će se dodatno doprinijeti stvaranju imidža „zelene županije“. S radošću mogu reći da se  u četvrtak 16. listopada održala prva sjednica povjerenstva za vjetroelektranu Rujnica (9 turbina od po 3MW).  Studija utjecaja na okoliš je izrađena i predstoji finalizacija projekta za kojeg vjerujem da će donijeti prosperitet općini Kula Norinska na čijem je području smještena. Mali ali značajan korak prema održivom razvoju kojem moramo težiti, jer alternative nema. Greenpeace je objavio članak kojim je i službeno potvrđeno da je energija iz vjetra najjeftinija Potrebno je  istaknuti da je planiranje i izgradnja termoelektrane na ugljen u suprotnosti sa direktivama, ciljevima i politikama Europske unije, ali što je najvažnije u suprotnosti je sa interesima i pravima stanovnika Dubrovačko – neretvanske županije. Slijedom događaja u travnju ove godine kolega Ivo Karamatić i ja podnijeli smo  Zahtjev za dopunom dnevnog reda 4. sjednice Skupštine DNŽ zbog donošenja zaključka u svezi inicijative za izgradnju termoelektrane na ugljen na području DNŽ. Da se tada raspravilo o problemu pokušaja instaliranja termoelektrane na ugljen, mnogi bi nesporazumi bili izbjegnuti, a i puk doline Neretve ne bi već mjesecima živio u silnome strahu od nametanja projekta koji nitko od nas, stanovnika ne želi. Ali  privatni investitori potpuno su nezainteresirani za javni interes.  Projekt je vrijedan (tako kažu u Luci Ploče d.o.o. i njezinoj  kćeri Luka Ploče energija d.d.) milijardu i dvjesto milijuna eura,i zato je našao svoje zagovornike među onima koji imaju moć i mogućnost donošenja odluka. Protiv ideje realizacije ovakve inicijative na lučkom području luke Ploče izjasnilo se i Upravno vijeće Lučke uprave Ploče (imenovano i potvrđeno od strane Vlade RH) koje je na sjednici održanoj 16.04.2013. donijelo jednoglasan zaključak kojim smatra neprihvatljivom svaku inicijativu koja ide u smjeru izgradnje termoelektrane na ugljen na lučkom području luke Ploče o čemu su obaviještene sve relevantne državne institucije.

MOŽE LI UGLJEN UOPĆE BITI ČIST? 

Od svih fosilnih goriva ugljen je najprljaviji i najsmrtonosniji izvor  energije,  najviše zagađuje i doprinosi klimatskim promjenama. No, ugljen je i najjeftiniji, a to je  dovoljan razlog da neki danas  razmišljaju  o izgradnji novih elektrana na ugljen. Pitanje je može li ugljen postati dovoljno čist  da se spriječe lokalne katastrofe, ali i radikalna promjena globalne klime. Treba nam sustav koji će odgovarati zahtjevima 21 stoljeća i koji se sastoji iz obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i kombiniranja proizvodnje električne energije i grijanja.  Zato je i Europa, shvativši da je ključ u obnovljivim izvorima i energetskoj efikasnosti, još  2007. najavila da će do 2020. godine proizvoditi čak petinu energije iz obnovljivih izvora.   Čiste tehnologije na ugljen  koje zagovornici izgradnje TE na ugljen neprestano  navode, zapravo ne postoje. I najmodernija termoelektrana na ugljen i dalje je najveći zagađivač okoliša. Nema termoelektrane na ugljen s nultom stopom zagađenja okoliša, jer filtri ne mogu zadržati najsitnije kancerogene čestice. Postoje samo tehnologije koje su malo manje prljave od već korištenih, ali problem emisija ostaje, naročito CO2.   2008. godine u Europi je bila planirana izgradnja 200 termoelektrana na ugljen, ali do 2012. izgrađeno ih je samo 14, a službeno se odustalo od njih 66. Stručnjaci tvrde da je ostatni pepeo nakon spaljivanja ugljena u termoelektranama opasniji od radioaktivnog otpada iz nuklearki iz razloga što ne postoji adekvatan način njegovog zbrinjavanja, kao što je slučaj s radoaktivnim otpadom iz nuklearki. 

  Nije jasno tko će imati koristi od gradnje TE Ploče. Mediji  najavljuju da će ovaj objekt biti u stranom vlasništvu te da Hrvatska neće imati koristi od proizvedene energije. Stoga nije jasno zašto je povoljnije graditi prljave TE u stranom vlasništvu od  instaliranja „zelene energije“ i drugih obnovljivih izvora. Zadovoljavanje naših potreba za električnom energijom uvozom ugljena vodi u još veću  energetsku ovisnost popraćenu višim cijenama energije

Kad se zagovornici  pozivaju na EU standarde i EU termoelektrane, treba im napomenuti da ni njihove luke ne izgledaju poput ove naše. Kod njih postoje barijere protiv vjetra, automatski sustavi prskanja tereta, zatvoreni sustavi istovara/utovara, a kad se u Pločama pojavi problem prekomjernog prašenja, onda oni umjesto da ulože novac (koji očito imaju) u bolju tehnologiju,  prekinu rad preko dana i organiziraju ga noću da se ne vidi.

 Dolina Neretve je najljepša, najzelenija i najbogatija u Hrvatskoj, i nećemo dozvoliti da se zbog 150 novih radnih mjesta, uništi tisuće postojećih i tisuće potencijalnih novih radnih mjesta, da se nepovratno uništi okoliš koji osigurava egzistenciju stanovnicima doline, kao i poluotoka Pelješca, otoka Korčule,  Malostonskog zaljeva, Makarskog primorja, Vrgorca i puno šire te da se neupitno opasno ugrozi zdravlje žitelja, prvenstveno djece svih ovih područja, pa i šire, zbog pojedinačnih interesa privatnih investitora i onih koji im pogoduju.  

ZDRAVSTVENI  ASPEKTI

.         Dok je doline Neretve, bit će i hrane, a što ćemo ako  je unište?  Stanovnici  su već dovoljno educirani i znaju da postoji drugačija energija   koja je jednako topla, ali je  čista i sigurna, za razliku od fosilnih goriva, i gdje se može zaposliti dosta ljudi.  U svojoj ljetošnjoj izjavi za javnost šest sveučilišnih profesora doktora med.,  članova Dalmatinsko – njemačke udruge za plastičnu i estetsku kirurgiju (Dalmatinisch DeutschenVereinigungfurPlasticheundAesteticsheChirurgie) oštro osuđuju sve pokušaje gradnje termoelektrane u Pločama.koja bi po njihovim riječima samim svojim postojanjem predstavljala najozbiljniju opasnost za zdravlje i živote građana. Citiram:  „Kao istaknuti medicinski stručnjaci, kvalificirani smo smatrati da ova sredina zaslužuje zdrav i kvalitetan život, koji bi ovim zahvatom bio vrlo ozbiljno ugrožen. Mi u Njemačkoj imamo zastrašujuća iskustva s tom vrstom elektrana, od kojih je većina zaustavljena ili su dobile vrlo zahtjevni sklop filtera. Borba protiv termoelektrane put je ka zdravom okolišu, održivom razvoju turizma i poljoprivrede, i upravo takvoj sredini želimo se vraćati i u budućim godinama“.  Greenpeace procjenjuje da će onečišćenje zraka od novoga bloka u Plominu (koji je manji, 500 MW) na ugljen uzrokovati preranu smrt oko 17 ljudi godišnje, da će gubitak zbog bolesti biti 3970 radnih dana na godinu, da će osim troškova vezanih uz izgaranje ugljena, nastati i troškovi vezani uz okoliš i društvo uzrokovani utjecajem na biološku raznolikost, šume i vodne sustave …. Nitko u Hrvatskoj, a pogotovo u EU neće  kupiti mandarinu koja raste ispod 200 ili 300 metara visokoga dimnjaka TE?  Treba znati da je u gradu Pločama 50 godina radila tvornica Azbest (suha proizvodnja), i do sada je 150 ljudi umrlo, a 300 se liječi od neizlječivih bolesti azbestoze, raka pluća i mezotelioma. 60% ukupno oboljelih u Hrvatskoj od azbestoze je iz Ploča i doline Neretve, to je zvanični podatak Saborskoga odbora za zaštitu  okoliša. Usred grada imamo tisuće tona antracita i ostalog rasutog tereta bez skladištenja, potpuno nezaštićeno, a zbog jakih vjetrova to praši dan i noć po gradu već 10 godina. Radi se novi terminal za rasute terete, ali opet nepokriven, polijevat će ga vodom. Sve se radi kao da smo zemlja trećega svijeta, ili Europsko smetlište. Mi samo želimo ravnopravnost sa drugima, i ustavno pravo na zdravi život. Objektivna studija utjecaja na okoliš termoelektrane od 800 MW na ugljen  dokazala bi da se u ovakvom okolišu tako nešto apsolutno ne smije graditi. Nažalost, studije plaća zainteresirani investitor, koji zato skoro uvijek dobije ono što želi i plati.

EKOLOŠKI ASPEKTI

                     Termoelektrane na ugljen ne uništavaju samo ljude, jer i priroda strašno pati i uništava se. Sagorijevanjem fosilnih zapaljivih tvari (najviše u termoelektranama) se atmosfera jako zagađuje sumporovim dioksidom. On se pretvara u sumpornu kiselinu i u spoju s vodom čini kiselu kišu, koja je jedan od glavnih uzroka izumiranja šuma. Kisela kiša mijenja odnose u eko sustavima.. Zbog nje se smanjuje  populacija riba. Utvrđeno je da povećana količina prašine i CO2 u zraku industrijskih područja, smanjuje godišnje obasjavanje sunca za više od 17%, a to ima direktne posljedice na biljni svijet. Zbog loših ekoloških uvjeta  suši se  drveće. Štetni utjecaji kiselih kiša na ekosustav ogledaju se u slijedećem: zakiseljavanju rijeka, jezera, i površinskih voda, što uništava vodene biljke i životinje; uništavanju šumskih kompleksa i druge vegetacije; indirektni utjecaji na zdravlje ljudi.                                                                                                        Svi ovi nabrojani faktori uzrokuju i   različite zdravstvene efekte. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predviđa u tom slučaju povećano obolijevanje i smrtnost od kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja.  Znanstveno je dokazano da je biljni svijet daleko osjetljiviji na zagađenje zraka nego sam čovjek Zagađenje zemljišta iz termoelektrana se vezuje za emisije pepela i njegovo taloženje u okolišu. Nakon sagorijevanja uglja zaostaje do 25% pepela, što znači  da na 1 tonu ugljena ostaje od 0,12 do 0,25 t pepela. Visoke koncentracije emisija plinova i aerosoli iz termoelektrane  zagađuju obradive površine u njihovoj neposrednoj blizini. Iz zemljišta ih biljke apsorbiraju i tako ulaze u lance ishrane raznih konzumenata, samim tim je i veći negativan utjecaj na zdravlje stanovništva i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda tog područja.

Termoelektrane uvelike doprinose zagađenju zraka, nazvane su još i „nevidljivi  ubojica” koji ima znatan negativan utjecaj na zdravlje.

Takvo zagađenje najviše pogađa stanovništvo, državni zdravstveni budžet, i privredu u cjelini zbog gubitka produktivnosti.

SEIZMOLOGIJA

Vlada RH donijela je Zaključak za izbor lokacija za termoelektrane i nuklearne objekte (Narodne novine 78/92). U Zaključku postoji više eliminacijskih kriterija koji se odnose na dolinu Neretve, ali navodim samo onaj najvažniji: „-eliminiraju se područja s maksimalnim mogućim intenzitetom IX – X. i višeg stupnja Merkalijeve ljestvice.“ U odluci Vlade koja je i danas na snazi, važno je naglasiti da se izričito spominje maksimalni mogući intenzitet. Po najnovijim seizmičkim mapama Ploče su područje s mogućim intenzitetom od 9,3 stupnja MCS, pa prema tome VLADA ZABRANJUJE na takvom području izgradnju TE. Tko može na sebe preuzeti odgovornost da zbog nečijeg privatnog interesa prekrši zakon i dovede u ozbiljnu ugrozu kompletno stanovništvo doline Neretve, a i šire jer predviđena lokacija TE nalazi se na (seizmičkom) izvoru Ston za koju je procijenjena maksimalna magnituda  intenziteta potresa 9,4° MCS .

SVE ŠTO NE ZNATE O TERMOELEKTRANAMA, A TREBALI BI ZNATI

Termoelektrane na ugljen  su nevidljivi ubojice, pa ni  najmodernija tehnologija ne može spriječiti daljnji utjecaj ovih elektrana na zdravlje. U 30 europskih zemalja – 28 u Europskoj Uniji te u  Srbiji i Turskoj, TE na ugljen godišnje uzrokuju preranu smrt čak 23.300 ljudi i trošak u zdravstvu, neposredno onda i u gospodarstvu, do čak 54,7 milijardi eura!

Štetni učinci  TE na zdravlje: oštećenje očiju, kože i dišnih putova; štetni učinci na bubrege, pluća i živčani sustav, povećani rizik od raka, moždanog udara, bolesti donjih dišnih putova, i astme, srca, krvožilja, povećana smrtnost.

Izvor podatka: HEAL -Health and Environment Alliance, vodeća europska neprofitna organizacija koja se bavi utjecajem okoliša na zdravlje ljudi.

Djeca su posebno osjetljiva na zagađujuće čestice u zraku, jer ona udišu više zraka u odnosu na svoju tjelesnu težinu i provode više vremena vani, zbog nerazvijenog imunog sustava i dišnih putova koji su im još u razvoju. Neki zagađivači zraka negativno utječu na razvoj pluća kod djece što može dovesti do razvoja kroničnih plućnih bolesti.

Izvor podataka: .greenhome.co.me

 11.03. ove godine policija je preuzela termoelektranu (TE) na ugljen u mjestu Vado Ligure na sjeverozapadu Italije, nakon što je sud u Savoni uvažio zahtjev Tužiteljstva za zatvaranje TE. Također, Tužiteljstvo je pokrenulo istragu protiv bivšeg i sadašnjeg direktora TE zbog ekološke katastrofe i kaznenog djela sa smrtnim posljedicama.

Tužiteljstvo tvrdi kako je zbog rada ove TE na ugljen u periodu između 2000. i 2007. došlo do 442 smrtna slučaja, gotovo 2.000 slučajeva hospitalizacije odraslih zbog respiratornih i kardiovaskularnih bolesti te 450 slučajeva hospitalizacije djece zbog respiratornih bolesti i napadaja astme između 2005. i 2012. Utvrđeno je kako rad TE nije bio usklađen s pojedinim odredbama o zaštiti okoliša te da je postojao manjkav sustav nadzora rada. Pozitivno je u ovom slučaj da je sud u Italiji shvatio da zagađenje ubija ljude, da je netko odgovoran za to i da istragom treba utvrditi identitet odgovornih te ih kazniti.Izvor podatka: EU mediji

Ugljen koji se koristi kao pogonsko sredstvo brojnih termoelektrana najprljavije je od svih goriva jer otpušta veliki broj toksičnih onečišćivala, kako u zrak, tako i u tlo, te površinske i podzemne vode. Njegovim se sagorijevanjem oslobađa najviše toksičnih tvari, a njegovo štetno djelovanje odvija se i tijekom rudarenja, čišćenja i transporta. Ugljeni pepeo koji ostane nakon spaljivanja odlaže se kao kruti otpad u kojem još uvijek postoji određeni udio raznih onečišćivača. Kemijski elementi koje sadrži ugljen i koji se njegovim izgaranjem otpuštaju, predstavljaju grupu raznovrsnih organskih i anorganskih zagađivača koje mogu imati kobne posljedice po ljudsko zdravlje, okoliš i život ekosustava. Neki elementi pospješuju pojavu raka, pogoršavaju plodnost i normalan rast i razvoj djece, te oštećuju imunološki i živčani sustav.  Izvor podatka: Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Geokemijske i mineraloške karakteristike tala u okolici TE Plomin

Uzimajući u obzir sve navedeno apeliram na vijećnike Skupštine DNŽ da trajno odbiju namjeru izgradnje termoelektrane na ugljen i unošenje te ideje  u Prostorni plan DNŽ, i na taj način zaštite interese naše Županije i njenih stanovnika.

 

Ana Musa, neovisna vijećnica Skupštine Dubrovačko neretvanske županije

                  sa liste Most, Metković

 Ploče, 15. listopada 2014.

Zabranjujem kopiranje dijelova teksta, a kompletan tekst može se preuzeti samo uz oznaku autora.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

lijepa-nasa @ 12:44 |Isključeno | Komentari: 0
Brojač posjeta
1605777
linkovi
Nema zapisa.
Arhiva
Index.hr
Nema zapisa.