prodavači magle
Blog
srijeda, kolovoz 13, 2014

Kako prodati 80.000 tona mandarina?

Agroklub.com   Sudbina hrvatskog voćarstva

Kako prodati 80.000 tona mandarina?

Datum: 13.08.2014. 11:45

Voćarstvo

Sadašnje kretanje cijena voća na tržištu, obujam skladišnih kapaciteta za zbrinjavanje tog značajnog proizvoda u prehrani, s obzirom na Ukrajinsku krizu, izazvalo je zabrinutost, negodovanje, čak i strah proizvođača, otkupljivača, trgovaca i potrošača, ne samo u Hrvatskoj.
Sadašnje kretanje cijena voća na tržištu, obujam postojećih skladišnih kapaciteta za zbrinjavanje tog iznimno značajnog proizvoda u prehrani i za zdravlje ljudi, s obzirom na ukrajinsku krizu prouzročenu američkim sankcijama protiv Rusije koje je podržala Europska unija, te Putinovim protusankcijama o zabrani uvoza poljoprivrednih proizvoda, odnosno voćnih vrsta na rusko tržište - dodatno je izazvalo zabrinutost, negodovanje, čak i strah proizvođača, otkupljivača, trgovca i potrošača, ne samo u Hrvatskoj, a gotovo svi postojeću situaciju doživljavaju i kao dodatni ekonomski udar na svoje OPG-ove, odnosno tvrtke. Manje više, svi voćari komentiraju kako gube ogromno rusko tržište baš kao rezultat teške posljedice Putinovih protusankcija.

Stanje u Ukrajini dodatno izazvalo zabrinutost proizvođača i otkupljivača voća



Berba mandarina u Neretvanskoj dolini

Naime, mnogi ovih dana raspravljaju o perspektivi voća, njegovoj proizvodnji i plasiranju na tržištu s obzirom na stanje u Ukrajini, pitajući se što im je i to sve trebalo nakon toliko muke i stresova uslijed uzdrmanog, opljačkanog, osiromašenog, ionako krhkog gospodarstva tijekom nametnutog Domovinskog rata i poraća, obnove razrušene i iscrpljene zemlje te dugotrajne svekolike krize, nažalost i nepogodnih godina za poljoprivredu i proizvodnju hrane. Upućeni tvrde kako Putinov dekret o protusankcijama izravno ugrožava hrvatsku poljoprivredu, posebice voćarstvo dok bi Srbija, kažu, jedina mogla profitirati u takvoj izvanrednoj situaciji. Tek neki računaju kako bi ta zemlja ipak mogla nešto zaraditi na Putinovim protusankcijama, trgujući na iznimno velikom prostoru ruskog tržišta, nakon što je zabranjen uvoz hrane iz SAD, poljoprivrednih proizvoda, odnosno voća iz zemalja koje su članice Europske unije.

Najupućeniji opet tvrde kako Srbija neće toliko zaraditi, baš zato što trgovački lanci u toj zemlji na svojim lagerima nemaju dostatne količine kvalitetna voća – primjerice jabuka, krušaka, bresaka, šljiva – uslijed ovogodišnjih nepovoljnih klimatskih uvjeta i elementarne nepogode, poput tuče koja je proizvođačima nanijela velike štete, te da tamošnji voćari, otkupljivači i trgovci ne bi uspješno mogli sudjelovati ni u kontinuitetu opskrbe kupaca na ogromnom ruskom tržištu. Neki opet podsjećaju i na činjenicu kako su ruski strateški ciljevi isključivo vezani za gigantske energetske potencijale i proizvodnju oružja, te da ne posvećuju toliko pozornosti osuvremenjivanju poljoprivrede, tehnologije i proizvodnji zdrave hrane, posebice ne voća koje je tradicionalno uvozila iz zemalja članica EU-a.

Putinov dekret o protusankcijama ozbiljno ugrožava hrvatsko voćarstvo

Sve govori kako uslijed sadašnjeg stanja na ruskom tržištu i prilika u Ukrajini, glede ponude i prodaje domaćih poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske, još nisu pokleknuli optimistični proizvođači voća, otkupljivači i trgovci.

Tražeći izlaz iz postojećeg iznimno teškog stanja, dakako uz pomoć mjerodavnih lokalnih i državnih institucija, pokušavaju naći nova tržišta kako bi plasirali svoje plodove, odnosno tržišne viškove voća.

Manje-više svi su suglasni kako su ruske protusankcije najviše pogodile ona područja u našoj zemlji gdje proizvođači, OPG-ovi, otkupljivači i trgovačke kuće uglavnom žive od uzgoja i prodaje voća, te voćnih sokova, džemova, likera, poput onih u ravnoj Slavoniji i Neretvanskoj dolini. Tek neki od njih kažu kako su pak razradili scenarije za obje strane, tržišta EU i Rusije, ali će gotovo svima biti apsolutno nemoguće nadoknaditi izgubljeno – uložena sredstva u repromaterijal, rad, trud.

Naime, neretvanski proizvođači i otkupljivači mandarina već sada kažu kako će itekako osjetiti razorne posljedice kojima je Rusija bila glavno izvozno tržište. Ističu kako ove godine očekuju rekordan urod mandarina čak i više od 80.000 tona toga voća, dvostruko više nego lani kada im je mnogo toga propalo uslijed zatvorenosti ruskog tržišta, ali i zbog krivice pojedinih voćara u Neretvi.



Neretvanske mandarine čekaju otkupljivača

Inače, procjenjuje se kako je ukupna vrijednost tržišta mandarina u Hrvatskoj oko 50 milijuna eura, a u dolini Neretve je od 12 tvrtki otkupljivača, njih gotovo desetak bilo tradicionalno orijentirano na rusko tržište. Ako ga izgube, neretvanski otkupljivači kažu kako će se morati orijentirati isključivo na tržište Europske unije iako su im, primjerice Španjolci iznimno veliki konkurenti, koji proizvode deseterostruko više mandarina, nudeći ih i prodajući po nižoj cijeni.

Najveća briga neretvanskih OPG-ova i otkupljivača – kako prodati 80.000 mandarina

Slično razmišlja i komentira Damir Deak, direktor tvrtke Kor-Neretva iz Opuzena, za kojega kažu kako je najjači otkupljivač neretvanskih mandarina.

Tek na prvi pogled se može zaključiti kako su neretvanski plantažeri u šoku uslijed potpune zabrane uvoza voća odnosno mandarina na rusko tržište, gdje je prema neslužbenim podacima izvoz činio 15-ak posto.

Zabrinuti otkupljivači muku muče što i kako reći svojim kooperantima o novonastaloj situaciji s kojima su i ugovori potpisani, i kojima su cijelo vrijeme govorili kako je sve riješeno oko otkupa i prodaje viškova mandarina, uvjeravajući ih kako se više nikada neće ponoviti godina 2013. Nitko od njih ne može točno reći koliko će mandarina moći otkupiti od proizvođača, a neki su procijenili kako o uzgoju i prodaji toga voća, ovisi i više od 10 tisuća ljudi, članova OPG-ova u dolini Neretve. Izračunali su kako bi se od prodaje voća, pretežito mandarina, u njihov kraj moglo sliti najmanje 40 milijuna eura.



Jabuka Budimka

"Ove godine očekujemo iznimno tešku sezonu berbe, otkupa i prodaje mandarina unatoč činjenici što su plodovi toga voća izvanredno kvalitetni. Sve govori kako prazna blagajna hrvatske države nema sposobnosti poduprijeti opstanak proizvodnje ovog voća odnosno mandarina u Neretvanskoj dolini.

Potrebno je žurno iznaći model otkupa tržišnih viškova po cijeni koja bi pokrila bar troškove berbe mandarina. Za tu namjenu bi trebalo odvojiti novac u visini trećine vrijednosti očekivanog uroda, odnosno berbe toga voća od 80.000 tona. Taj bi iznos novca naša država mogla nadomjestiti sredstvima od uplaćenog PDV-a pri stabilnim maloprodajnim cijenama mandarina. Tako bi hrvatski potrošači napokon imali na raspolaganju samo najkvalitetnije plodove mandarine", predlaže Strahimir Filipović, osnivač i vlasnik tvrtke Mandarinko u Opuzenu, ocjenjujući sadašnje stanje voćara ne samo u dolini Neretve:

Neretvani ove godine očekuju iznimno tešku sezonu berbe, otkupa i prodaje mandarina

"U protivnom se ne usudim dublje promišljati tržišne okolnosti i neminovne propuste, ne samo poljoprivrednih proizvođača odnosno voćara u dolini Neretve, nego svih žitelja na ovom našem području i širem okruženju. Vjerojatno će nakon ovogodišnje porazne berbe mandarina, centri zla, koji planiraju graditi termoelektranu u Pločama na ušću Neretve, lakše progurati svoje genocidne poslovne planove. Riječ je o onim zločestim ljudima, nazovi stručnjacima, koji neminovno uključuju i pomor lokalnog življa zloćudnim bolestima samo uslijed emisije neprirodnih i štetnih tvori u naš okoliš. Nalazimo se, nažalost, pred nesavladivim izazovom u 21. stoljeću uslijed ratne situacije u Ukrajini, sličnoj tsunamiju koji ćemo pretrpjeti kao kolatelarna žrtva političkih i vojnih ciljeva svjetskih velesila."



Antun Plivelić, vlasnik tvrtke Gomolava

Svjestan činjenice kako Rusija Putinovim protusankcijama itekako ugrožava hrvatsku poljoprivredu, odnosno voćarstvo na cijelom području Lijepe naše, Strahimir Filipović objašnjava kako na tu našu tradicionalnu djelatnost, koja je i strateški cilj Hrvatske uz turizam, izravan utjecaj ima i izrazito nepovoljna gospodarsko-politička situacija ne samo u regiji, nego i u cijeloj Europi, a nakon čega je tek reagirao hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Što se pak tiče upita 'koliki su trenutačni skladišni kapaciteti na cijelom području Hrvatske', Filipović kaže, "Nisu mi poznati ukupni skladišni kapaciteti (skladišta i hladnjača) voća, niti mislim kako bi to bilo pametno rješenje skladištiti plodove u nadi boljeg plasmana u neko dogledno vrijeme. Prije svega potrebna je državna intervencija, a pravodobno treba oformiti Fond za otkup tržišnih viškova voća u visini 20 milijuna kuna od strane Državnih robnih rezervi te putem toga fonda otkupiti plodove mandarine niže kvalitete. Tako ćemo cijene zadržati stabilnima za kvalitetnije plodove.

Također treba organizirati učinkovit sustav osiguranja rizične prodaje na novim tržištima unutar Europske unije, na način provjere kreditnih kapaciteta novih kupaca, dakako i garancije 100-postotne naplate za sve plasmane hrvatskih plodova prema EU-kupcima. U slučaju neplaćanja Državni fond će pokrenuti pravne postupke obeštećenja putem nadležnih odvjetništava u ostalim članicama Europske unije, gdje se dogodi neplaćanje prema hrvatskim dobavljačima."

Neophodna državna intervencija – osnovati Fond za otkup tržišnih viškova voća



Neobrane šljive

No, mnogima su poznati i skladišni kapaciteti tvrtke Gomolava od oko 8.000 tona u mjestu Šarampovu kod Ivanić Grada, koja spada među najveće otkupljivače voća u Hrvatskoj. Njezin većinski vlasnik je Antun Plivelić, koji je još prije dvije godine okupio oko 150 proizvođača jabuka. Značajno mjesto u skladištenju voća imat će i nova hladnjača u poduzetničkoj zoni Lipik, kapaciteta od 3.000 tona, koja je pri završetku gradnje, a stajat će oko tri milijuna eura.

Gradnja joj je dijelom financirana sredstvima iz IPARD Programa Europske unije, a hladnjača je vlasništvo tvrtke Frutarija sa sjedištem u Splitu, koja djeluje na području Lipika. Riječ je o tvrtki koja je u hrvatsko-ruskom vlasništvu, a bavi se otkupom, skladištenjem i prodajom voća. Njezina kompletna proizvodnja je prema prvotnom planu trebala biti plasirana na rusko tržište, no hrvatski suvlasnik i direktor Frutarije, Zlatko Matijašević te gradonačelnik Lipika Vinko Kasana nedavno su izjavili kako je riječ tek o prvoj fazi realizacije projekta, te da će se dogradnjom u drugoj fazi osigurati prostor za još 3.000 tona voća, gdje će se zaposliti 15-ak djelatnika iz Lipika.

I hrvatski proizvođači jabuka se jadaju kako su dobrano osjetili ruske protusankcije, a toga se voća na rusko tržište - prema neslužbenim podacima – godišnje izveze oko 500 tona, ovisno o urodu. To doznajemo od Frane Ivkovića iz Hrvatske voćarske zajednice. Makar je riječ o razmjerno malom udjelu s obzirom na ukupnu hrvatsku proizvodnju jabuka, koja je godine 2013. dosegnula rekordnih 120 tisuća tona, Ivković pak upozorava kako se izvoz jabuka u Rusiju trebao povećati uslijed novih nasada koji ulaze u rodnu fazu. Tvrdi kako je poseban zamah izvozu jabuka u Rusiju trebala dati baš rusko-hrvatska investicija, odnosno nova hladnjača u Lipiku, čiji su suvlasnici Rus Andrej Citrinović i Zlatko Matijašević.



Neobrane breskve

Doduše voćari, iako jedva spajaju kraj s krajem, ističu kako je država posljednjih godina ipak puno učinila na poticanju i razvoju voćarstva na cijelom području Hrvatske, ali rezultat još nije na dostatnoj razini. Neki od njih kažu kako je vjerojatno dostigla razinu prije Domovinskog rata zasađenih površina u proizvodnji voća, tvrdeći da je problem u tome što podizanje nasada nisu pratile investicije na izgradnji skladišnih objekata, odnosno suvremenih skladišta i hladnjača. Kako se oko 60 tisuća tona voća (i povrća) nema gdje smjestiti, manjak skladišnih kapaciteta i neuređenost tržišta stvaraju veliki pritisak na cijene.

Na to, među inima, upozorava Dražen Miloloža iz sektora za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore, poručujući kako je domaća proizvodnja voća još uvijek nedostatna. Ujedno upozorava kako se ne smije zaboraviti 322 milijuna eura godišnje iz Europske unije u sklopu ruralnog razvoja, tvrdeći da je ključno pitanje kako povećati konkurentnost i samodostatnost domaće proizvodnje voća.

Voćari ističu kako je država posljednjih godina puno učinila na poticanju voćarstva

Željko Banjavčić iz Hrvatskog saveza voćara poručuje, "Ako ne izvezemo višak voća, na domaćem tržištu se stvara pritisak na cijene i prodajna cijena može biti niža od proizvodne. Taj problem bi se u inozemstvu riješio povlačenjem robe s tržišta." Antun Plivelić primjećuje kako je situacija u voćarstvu itekako kompleksna da bi ju voćari sami mogli riješiti, tvrdeći kako još nikad nije definirano koliko se tona voća točno može proizvesti po hektaru.



Berba bresaka

Voćari su mišljenja kako bi država trebala uskočiti i više podupirati projekte proizvođača i otkupljivača voća, ističući kako se ni i u sadašnjoj situaciji ne mogu dobiti mjerodavne osobe iz Ministarstva poljoprivrede na zajednički sastanak, čudeći se zašto je tako loša komunikacija, ističući kako je to EU riješila klasterima.

Što se pak tiče otkupnih cijena voća, one su različite kao što je i voće različito. Naime, ovogodišnja otkupna cijena jabuka (prve klase) bit će 3,5 kuna za kilogram, a industrijske jabuke 1,20 kuna. Država će konzumne jabuke sufinancirati jednom kunom po kilogramu, a industrijsku s 55 lipa.

Čini se kako su otkupne cijene najniže breskvama i lubenicama, u odnosu na proteklu godinu i one za breskve iznose oko 4,00 kune za kilogram, a za kilogram lubenice između 1,7 i 2,00 kune. No, otkupna cijena za kilogram šljiva iznosi 2,30 kune, što također nikako ne zadovoljava proizvođače toga voća, a za kilogram dinje između 3,50 i 4,00 kune.

Na tržnicama diljem Hrvatske, primjerice u svibnju ove godine, u odnosu na mjesec prije, nije bilo značajnijih promjena, izuzev jagoda kod kojih je, prema podacima Tržišnog informacijskog sustava, zabilježen značajan pad od čak minus 24 posto. U usporedbi sa svibnjem 2013. nižu cijenu u istom mjesecu ove godine imala je većina voćnih vrsta. Značajno niža cijena zabilježena je na jabukama (od -10,45 do -26,18 posto). Također su niže cijene zabilježene i kod bresaka (-22,53 posto), nektarina (-20,35 posto), stolnog crnog grožđa (-18,38 posto), lubenica (-14,91 posto) i krušaka (-12,49 posto).



Berba vrgoračkih jagoda

Međutim, cijene voća su na hrvatskim tržnicama i veletržnicama u lipnju ove godine, baš kao i mjesec prije u svibnju, bile značajno niže kod dinja (-31,89 posto), bresaka (-29,78), nektarina (-27,14 posto), lubenica (-15,10 posto) i jagoda (-11,19 posto). Ali značajnije višu cijenu je imalo stolno crno grožđe (21,14 posto), dok su blago povišene cijene u ovogodišnjem lipnju imale neke vrste jabuka (od 4,63 do 6,85 posto). Podaci govore kako je gotovo sve voće na tržnicama i veletržnicama ove godine u spomenutom mjesecu bilo značajno jeftinije, nego u lipnju 2013. Naime, kod sezonskog voća zabilježene su niže cijene nektarina (-27,46 posto), bresaka (-20,47 posto), marelica (-16,21 posto), i dinja (-16,25 posto). Osim domaćeg sezonskog voća u lipnju ove godine, u odnosu na isti mjesec 2013., bile su jeftinije naranče (-15,07 posto), crno stolno grožđe (-11,24 posto), grejp (-6,63 posto) i limun (-5,05 posto).

Cijene voća na tržnicama Hrvatske u lipnju ove godine niže nego u istom mjesecu lani

Dakako, gospodin Strahimir Filipović ima zanimljiv odgovor i na upit hoće li Srbija biti jedina država koja će profitirati u sadašnjoj iznimno teškoj situaciji, nastaloj uslijed Putinova dekreta o (potpunom) zatvaranju golemog ruskog tržišta za američku hranu te voće iz zemalja članica Europske unije. Diplomati kažu kako je riječ o Putinovim protumjerama glede uzvraćanja udarca svim državama koje su Rusiji nametnule ili podržale američke sankcije. To se itekako negativno odražava na proizvođače i otkupljivače voća u ,cijeloj Hrvatskoj što je najviše pogodilo hrvatske proizvođače i izvoznike voća. Naime, Filipović podsjeća kako je Rusija najveći uvoznik voća, ujedno upozoravajući kako su 'odlukom Kremlja' itekako pogođene hrvatske tvrtke koje izvoze svoje proizvode na rusko tržište.



Kupine

"Narodna mudrost kaže kako ničija svijeća ne gori jačim intenzitetom ako se u istoj prostoriji drugima svijeće ugase. To znači da ni Srbija neće biti na dobitku uslijed ekstremnih trgovinskih zabrana prema zemljama članicama Europske unije.

Naprotiv, Srbija je u opasnom procjepu između povijesnih prijateljstava i pragmatičnih interesa te vrlo skoro možemo očekivati drastičan zaokret njihova stava prema Rusiji, a pojedinačno i njihovoj prodaji na tom tržištu. Gledano kratkoročno, bit će subjekata koji će pokušati iskoristiti povlaštenu poziciju Srbije, no očekujem kako će ruske vlasti ipak kontrolirati dosljednu primjenu svojih odluka te će kazniti svakoga tko pokuša nauditi ruskim političkim i vojnim interesima.

Ali Rusija, na sreću, nije samodostatni otok, nego pasivno područje koje dominantno izvozi energiju i oružje, dok ostatak svega uvozi s američkog i tržišta Europske unije. Stoga je posve upitno koliko će dugo rusko stanovništvo trpjeti izostanak španjolskog pršuta ili francuskih sireva iz hladnjaka ruskih trgovačkih lanaca te u kojoj će mjeri Turska, Egipat i Maroko nadomjestiti potrebe za mediteranskim voćem?", pita Strahimir Filipović.

Rusija 'pasivno' područje koje dominantno izvozi energiju i oružje, dok sve drugo uvozi

Optimisti poručuju kako rusko tržište čini tek jedan posto ukupnog tržišta američkih poljoprivrednika te da se Europljani i Amerikanci još nadaju kako Putin ipak neće zabraniti uvoz svih proizvoda te ići tako daleko kako bi riskirao visoku inflaciju, uz nedostatak hrane. Dobri poznavatelji Rusije tvrde kako ta država ima dostatno zemlje te da vlastitom proizvodnjom nastoji nadomjesti nedostatak prehrambenih proizvoda, upozoravajući kako su godine neulaganja u poljoprivredu učinile svoje, a među inima i to, što ta zemlja danas nema dostatnu poljoprivrednu infrastrukturu, niti toliko tehnološke snage za proizvodnju hrane, odnosno voća u dostatnim količinama. Izračunali su kako zemlje članice Europske unije na rusko tržište godišnje izvoze voća (i povrća) u vrijednosti od dvije milijarde eura.

lijepa-nasa @ 22:51 |Isključeno | Komentari: 5 | Prikaži komentare
Neslužbena stranica grada Ploča • ploce.com.hr

Politika i gospodarstvo • 13. kolovoza 2014.

Dobroslavić o mandarinama

 

Župan Nikola Dobroslavić uputio je pismo ministarstvima vanjskih poslova i poljoprivrede te Hrvatskoj gospodarskoj komori o situaciji u kojoj su se zbog odluke Ruske Federacije našli voćari iz doline Neretve:

„Poštovani,

Udruga voćara „Mandarina“ iz doline Neretve upozorila nas je na iznimno štetne posljedice za njih nastalih nakon što je Rusija zabranila uvoz poljoprivrednih proizvoda iz zemalja Europske unije.

Proizvođači navode kako će odlukom Ruske Federacije nastati niz štetnih posljedica za proizvođače i distributere mandarina u dolini Neretve. Tako su naveli kako je čak 40 posto izvoza mandarina iz doline Neretve u 2012. godini plasirano na tržište Rusije. U 2013. taj je postotak bio nešto manji jer su plodovi, pogođeni tučom, bili lošije kvalitete, ali su voćari u 2014. godini očekivali nadmašiti brojke iz 2012. jer očekuju rekordan urod od 80 tisuća tona voća iznad prosječne kvalitete.

Također, voćari napominju kako u suradnji sa HGK aktivno sudjeluju na prestižnom Međunarodnom sajmu hrane i pića u Moskvi (WORLD FOOD MOSCOW) s ciljem dodatne promocije proizvoda.

Odluka o zabrani izvoza na tržište Rusije ozbiljno je ugrozila voćare u planiranim aktivnostima. Trenutna situacija traženja novih tržišta mjesec dana prije početka berbe u najmanju ruku je neizvjesna, kao što je neizvjesna  pozicija 20- tak tisuća stanovnika Neretve  koji su egzistencijalno vezani uz mandarine.

Stoga Vas molimo  da učinite sve kako bi  što uvjerljivije predstavili ovaj problem u kontekstu dogovorenog sastanka ministara na razini EU.

Smatramo da EU ima razrađene mehanizme pomoći prvenstveno malim ekonomijama, a koje se ne mogu tako brzo prilagođavati ovim, moglo bi se slobodno reći izvanrednim, okolnostima.

U tom smislu voćari nude i konkretan prijedlog za zaštitu proizvoda proizvedenih unutar EU i to uvođenjem prelevmana na uvoz iz zemalja izvan zone.” navedeno je u priopćenju.

Tekst: Dubrovački vjesnik
Foto: Zoran Kusalo

 

lijepa-nasa @ 15:40 |Isključeno | Komentari: 5 | Prikaži komentare
utorak, kolovoz 12, 2014
Kum Vedran Mlikota potvrdio dolazak na ribarsku večer

 

http://ploce.com.hr/

Vedran Mlikota i Udruga Glumci u Zagvozdu su i službeno kumovi ribarske večeri u Pločama!

Delegacija iz Ploča je posjetila Zagvozd gdje su bili posebni gosti Vedranu Mlikoti i udruzi Glumci u Zagvozdu, a organizatori Ribarske večeri u Pločama su sa zadovoljstvom ponudili našem proslavljenom glumcu da bude kum manifestacije! Vedran se u ime Udruge i svoje osobno zahvalio na iskazanoj časti i prihvatio poziv da svojim prisustvom uveliča manifestaciju godine u Pločama!

A podsjećamo još jednom da je u izradi web stranica Ribarske, budite dio projekta!

Šaljite nam slike sa prijašnjih Ribarskih u Pločama a najbolje će biti nagrađene!
Žiri su “meštri o’ slika”: Bernard Čović Mačak, Zoran Marinović i Jurica Marinović Juhi.

Natječaj traje do 18.08. Fotografije šaljite na info@ploce.com.hr ili na naš fejs https://www.facebook.com/ploce.com.hr?ref=hl

Hvala!

lijepa-nasa @ 11:52 |Isključeno | Komentari: 0
ponedjeljak, kolovoz 11, 2014
Za one koji tvrde kako lažem, manipuliram, izmišljam i sl. evo još jednog dokaza. Dakle, nadzor Inspekcije Minist.zaštite okoliša i prirode je izvršen 14. i 15. srpnja, Rješenje o izvršenju je izdato 17. srpnja, rok za poduzimanje mjera je 15 dana, u Gradu Ploče nalazi se Zahtjev da se donese odluka o mjerenjima posebne namjene. Naravno da ćemo pratiti daljnja događanja. Evo dopisa Ministarstva:


Poštovani,

temeljem zaprimljene prijave o onečišćenje okoliša ugljenom prašinom u Pločama, s lokacije terminala za pretovar rasutih tereta Luke Ploče d.d., te obavljenog nadzora 14. i 15. srpnja 2014. godine, inspekcija zaštite okoliša poduzela je sljedeće:

-          Trgovačkom društvu LUKA PLOČE d.d., rješenjem od 17. srpnja 2014. godine, naređeno je da u roku od 15 dana poduzme mjere sprječavanja širenja prašine u okoliš upotrebom odgovarajućeg sredstva za prekrivanje površine rasutog tereta na terminalu, te prskanje rasutog tereta prilikom ukrcaja i manipulativnih površina. Na inspekcijsko rješenje LUKA PLOČE d.d. izjavila je žalbu.

-          s obzirom na obvezu određenu Zakonom o zaštiti zraka, Gradu Ploče upućen je Zahtjev da, u skladu s odredbama Zakona, a zbog sumnje izražene prijavom građana o onečišćenosti zraka čija je kvaliteta takva da može narušiti zdravlje ljudi i kvalitetu življenja, donese Odluku o mjerenjima posebne namjene sa sadržajem i razdobljem mjerenja ili procjene razine onečišćenosti zraka na području pod utjecajem terminala za rasute terete Luke Ploče. 

O daljnjim zbivanjima po ovom predmetu bit ćete obaviješteni.

 S poštovanjem,  Goran Heffer

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA / REPUBLIC OF CROATIA
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Ministry of Environmental and Nature Protection


Prof. dr.sc. Goran Heffer / Prof Goran Heffer PhD
Pomoćnik ministra / Assistant Minister


Uprava za inspekcijske poslove / Directorate for Inspectional Affairs
Republike Austrije 14, 10 000 Zagreb

lijepa-nasa @ 19:46 |Isključeno | Komentari: 0
                 Danas su Ante Štrbić i Nikola Galić, zaposlenici Pomorskog servisa Luke Ploče, koje smo zatekli na terenu, zajedno sa desetinom drugih ljudi, u suradnji sa Zadrugom branitelja Škrpun iz Baćine napravili jedno lijepo, nadasve humano i ekološko djelo! Na Obalu 5 je dospjela glavata želva teška 35 kg, potpuno iscrpljena, omotana krenom, sa udicom i ranjena na lijevoj prednjoj peraji, pa su je pokupili brodom. Momci su je zbrinuli tako što su joj izvadili udicu i skinuli krenu..., te je stavili u bačvu koju su nalili morskom vodom i cijeli dan su dolijevali čistu. Zvali su sve službe za koje su znali i mislili da im mogu pomoći. No, godišnji odmori, a bome i udaljenost Dubrovnika nisu im išli na ruku, i u jednom momentu su se osjećali bespomoćni, ali nisu odustajali. Sretna sam da su se i mene sjetili pa sam ih mogla uputiti na gospođu mr. sc. Mariju Crnčević, ravnateljicu Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima Dubrovačko neretvanske županije koja im je rekla da sve treba biti službeno, da nazovu 112 i oni će se po službenoj dužnosti pobrinuti za rješenje.I eto - trenutno čekaju ekipu koja dolazi iz Splita da konačno zbrinu ovu želvu-sretnicu. U ime majčice prirode, hvala momci!






lijepa-nasa @ 16:07 |Isključeno | Komentari: 0
nedjelja, kolovoz 10, 2014
           Jučerašnji je maraton bio po svemu izniman i lijep. O sportskom , najvažnijem dijelu sve je već rečeno od onih koji su stručniji od mene, a čini mi se da je i šušur bio veći nego prošle godine. Samo mi je žao što je iz onog najsvečanijeg dijela kad uplovljava prva lađa nekako nestalo onih uzvišenih zvukova, kad bi odjednom zazvonila crkvena zvona, oglasili se brodovi u luci, a iz zvučnika trešte neretvanske, maratonske Pekmine pjesme. Meni je to bilo divno, i ni jedne mi godine ne može biti lijepo bez tih stopljenih zvukova.
             No, jučer smo i mi iz Inicijative učinili veliki posao, jer imali smo desetak transparenata koje smo dan prije, do iza deset uvečer, na koljenima ispisivali, jer su iznijeli stolove iz MO (valjda radi fešte). Dobro smo se rasporedili i objesili transparente po zgradama, ali dio ekipe je uspio i u Metkoviću (na mostu) skrenuti pozornost na parolu TE. Kod nas na rivi veliki transparent "NE TERMOELEKTRANI" kojega je izradila članica grupe Maja Erak nije mogao biti zaobiđen, apsolutno svi su ga vidjeli. U jednom momentu bilo je napeto jer nam je prišao građanin (koji je dan prije, uz zvuke harmonike pjevao na ušću sa zagovornicima i simpatizerima TE) i naredio dvojici momaka koji su nosili transparent da ga odmah spuste. Policija je bila blizu nas i na naše odlučno "NEĆEMO", a i dolaskom moga gospara rasprava je završena uz obostranu ljutnju. Poslije smo toga lika vidjeli još četiri, pet puta da se mota oko nas, valjda je dobio zadatak.

Kad smo prolazili kraj kafića gdje je sa županom i našim gradonačelnikom sjedio predsjednik Josipović, lijepo sam mu prišla i da me zaštitari ne bi spriječili, upitala sam ga da li me se sjeća (iz Dubrovnika), i sjeća li se da mi je obećao jedan razgovor. Čovjek je doista kulturan, jer se, iako predsjednik države, ustao sa stolca da me pozdravi. Usput sam mu i prolila sok, pa sam se našalila i rekla da mu je to dobitak. Rekao je da upravo sa županom i gradonačelnikom razgovara o TE, na što sam rekla da mi to nije drago, jer mu oni neće reći pravu istinu, a njih dvojica su se na tu opasku kiselo nasmiješila. Zatim je predsjednik rekao kako su mu njih dvojica kazala da se po pitanju TE ništa ne radi. Naravno da se ne radi u Pločama, ali pripremaju studiju utjecaja na okoliš, na što je on opet rekao da to nije zabranjeno. Naravno da nije, ali nitko ne želi shvatiti da nama ne trebaju nikakve studije, jer znamo iz znanstvenih studija i iskustva onih koji već imaju te monstrume koliko zlo će nam donijeti TE. Nekako sam stekla dojam da svi nešto čekaju: da li povoljan politički trenutak ili nešto drugo, ali logično je: ako je ekipa odustala od TE (a nije) da to kroz medije - kako su i započeli kampanju - kažu. Naravno, da kažu službeni stav, a ne kao neki koji u tisku kažu da su protiv gradnje, a kad se nađu sa gostima izvan Hrvatske (koji isto sudjeluju na maratonu), sa oduševljenjem pričaju kako će se u Pločama graditi TE na ugljen, i bit će puno novih radnih mjesta. Osoba na koju se to odnosi prepoznat će se u ovoj priči koja za sada nema kraja!

















lijepa-nasa @ 22:43 |Isključeno | Komentari: 0
subota, kolovoz 9, 2014
O uspjehu, neuspjehu i pogreškama

Planinu će pomaknuti samo onaj tko je na početku pomicao kamenčiće.  (Kineska poslovica)

Čovjek koji ne radi greške, obično ne radi ništa.         (Phelps)

Kad izađemo pred Boga, upitat će nas: "Gdje su ti rane?". Ako odgovorimo: "Nemam rana", Bog će nas upitati: "Zar nisi naišao ni na što vrijedno borbe?".  (Allan Boesak)

Neke pobjede su pobjede duha i duše. Ponekad, čak i ako gubiš, dobivaš.  (E. Wiesel)

Komplimente i uvrede svijeta treba jednako primiti; neka te prvi ne vesele, a drugi ne vrijeđaju. (Seneca)

Zloba sama ispije najveći dio svoga otrova. (Seneca)




lijepa-nasa @ 12:41 |Isključeno | Komentari: 22 | Prikaži komentare
četvrtak, kolovoz 7, 2014
               Kad god prošećem po gradu, neki ljudi koje godinama poznajem bježe od mene k'o vrag od tamjana. Valjda se boje što će im reći gospodari ako me pozdrave ili zastanu, ne daj Bože. No, jako često se događa da mi prilaze ljudi koje uopće ne poznajem, pitaju za zdravlje i kako napreduje borba protiv TE. Usput često saznajem i neke dobro čuvane informacije od koristi. Puno pomažu i prijatelji iz Zagreba, neki od njih su na izvoru informacija pa sam uvijek u tijeku. I tako saznah da se TE ne gradi ni za Hrvatsku, ni za Mostarski Aluminij, već za ITALIJU. Talijančići će u bliskoj budućnosti gasiti svoje ćumuruše, a proveli bi podmorske kablove do nas i imali za sebe čistu struju. Zavladao bi opći mir, jer zagovarači bi dobili svoje provizije, investitori bi plodili svoj kapital, a budalasti Neretvani bi dobili bolesti, smrti i kisele kiše. A to se i traži, jer što nas je manje, nekima je puno bolje. Pa se onda ne bi brinuli ni o kvaliteti zraka.
Saznadoh također da je bila inspekcija u Luci, da se vršilo ispitivanje kvalitete zraka, da su rezultati stigli prije otprilike tjedan dana, a bome i da su rezultati loši. Taje li se to, možda pravi rezultati od građana? Svašta je moguće, pa sam za svaki slučaj temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama zatražila od Ministarstva rezultate. Baš sam prava pijavica, čimavica, pijem ljudima krv, ali što ću kad volim da i svi mi znamo ono na što imamo pravo, a što znaju samo odabrani.
lijepa-nasa @ 01:31 |Isključeno | Komentari: 55 | Prikaži komentare
ponedjeljak, kolovoz 4, 2014

                  Svakog 5. kolovoza Hrvatska slavi svoj veliki Dan pobjede, a u mojoj obitelji toga je dana dvostruko slavlje, jer to je i dan moga vjenčanja.
Sjećajući se onih koji su sebe ugradili u našu slobodu, čestitam svima Dan pobjede i Dan Domovinske zahvalnosti  uz prekrasni video Uspavanka za naše dečke i emotivno pismo dr. Filipa Šalinovića.
     https://www.youtube.com/watch?v=xE8o2tKVrfo


BRANITELJIMA DOMOVINE, NJIHOVOJ  MLADOSTI I  JUNAŠTVU, HVALA ZA SVE ŠTO NAM JE   HRVATSKA  DANAS I ZAUVIJEK

              Početkom mjeseca kolovoza 1995.god.,Hrvatima je bio problem i jedini izbor: biti ili ne biti,opstati ili iščeznuti sa domovinskog prostora.

Trebalo je obraniti ime,jezik,baštinu i ponos.Trebalo je jasno i za sve uši reći:da smo svoj na svome,da smo samosvojno bilo europske kulture,žila kucavica Sredozemlja,svoj kamen i svoj pašnjak,svoj narod i svoja povijest;da smo razigrani arhipelag i slikoviti gorski vijenac,bujnost žitnica u ravnici i plemenito raslinje na kršu.Trebalo je reći da smo bogati na svom kućnom pragu,da nismo tuđini na djedovini,da slobodno možemo posaditi drvo,dozvati pticu,zapjevati stare pjesme i da nam pravo na to daje,sve što je tu bilo prije nas i što nas izbjedrilo na Suncu,kojemu hoćeš pokazati najljepši dar,što nam ga život može dati-Slobodu!

Trebalo je od Međimurja do Konavala,od Vukovara do Pule reći istinu o narodu bogate tradicije,o ljepoti narodnih predanja,o pleteru i pluteju,pjevu graditeljstva,o klesarima i rezbarima,o romanici i gotici,renasansi i baroku.Trebalo je u topografsku kartu srca ponovno upisati zabranjeni povijesni luk,oživjeti sve ono,što je rodu hrvatskome bilo na slavu.Narod i narodne vladare,uspravnost roda,svijeću vjere,zublju mirotvorstva,visoravan duha;u kapitele i tranzene upisanu vitkost života.U svečane apside i posvećene kripte pohranjenu duhovnost.Trebalo je sve to izvući na vidjelo,sačuvati,posvjedočiti,obraniti.Tu svjetlost podneblja,kristalizaciju našeg života,sve što nam je dano i što nam je predati potomstvu.

I taj bećarac i tu morešku i te sopile i te lijerice,Vrličko kolo i Linđo,tamburice i bajsove,mijeh i rog,kulen i pašticadu i kaj i ča i što.Sve ,što je u krajoliku za njegova čovjeka,sve,što stane u šum livada,u huk mora,u odjek s planina,u pjev šuma i u ples trava.Sve je to trebalo obraniti,sačuvati za narod,sačuvati da se ne odnarodi,raznese,otme,prekrsti.Sve,što je služilo na uživanje i što nikome,niti je moglo,niti je htjelo nauditi.Sve,ono što ne poznaje jezik oružja,već mudrost,taloženje ljepote kroz stoljeća,što je nježno,kao i sam život.

Na sve to udariše oni,koji su se odnarodili i prisilili narod da bude vojska,da ustane i vojuje,te na taj način očituje svoju volju,koja više nije što i volja onih,koje je hranio,odijevao i podizao da ga štite i da mu budu na granicama,da ga čuvaju,a ne da ga napadaju,da ga brane,a ne da ga pokoravaju. Odnarodila se vojska,branitelj je postao okupatorom,osvajačem.I sve je to trebalo reći: riječju, dogovorom, oružjem,molitvama majki,zagovorima utjecajnih,otporom kršnih i neustrašivih mladića. Krenula su neka banijska plavičasta svitanja,krvave zore vukovarske,granatama ranjeni miri dubrovački, pakrački rafali,junaštvo Šibenika,Osijeka,Zadra,Ploča...Uspravan,ponosan narod,bdio je nad ranjenom baštinom.

Trebalo se boriti za svaki dimnjak,za svako crkveno zvono,za svaki bolnički krevet,za svaku školsku klupu,svako sidro u luci,svaki antenski stup.Za svakog ranjenika i borca,za svakog Hrvata.Neprijatelj ništa i nikoga nije štedio.Narod je sirenama i bestijalnim napadima satjeran u podzemlje,tamo gdje su sokovi života,gdje je živo korjenje,gdje je pitka voda zdenca i gdje izbijaju vrela, noseći u tijek rijeka,ne samo živahne tekućice,nego i duh naroda,ideju otpora.Trebalo se boriti protiv nadmoćnih po oružju, protiv onih koji ruše i pale sela i gradove,kojima ništa nije sveto,koji nisu sretni,jer nesretan je onaj,koji uništava tuđe,koji ubija i pljačka,koji razbija gradove,kao da su igračke od porculana.Povijest prema njima nije imala milosti:zaboravila bi ih ili proklela,pamtila samo po zlu.

Krenula je narodna vojska,ohrabrena domovinskim zovom.S njima smo bili svi,koji smo podizali dva prsta,osluškujući u sebi zvuk,svih onih pravednih borbi za spas i opstanak domovine.S nama su bili svi naši preci i sva naša buduća pokoljenja,sve što je bilo i što nam se navješćuje.I branitelji Vukovara,i topnici sa Žirja,timanitelji tenkova na slavonskim ravnicama,i artiljerci s dalmatinskih obala i otoka.I Zagreb,Gospić,Split i Sisak,Karlovac,Vrlika,Vinkovci,Sunja,Sinj i Kostajnica....

                 Ranjeni,ali odvažni,nikad pokoreni. S njima je i cijela naša baština,sve što smo stekli i što imamo da nam Lijepa naša Hrvatska bude još ljepša. I svijetla! Da je svjetlost sama. Svjetlost novog života, svjetlost Slobode!

Svima onima,koji su ugradili dio sebe u našu domovinu,te svima onima,koji se nisu distancirali od političkih događanja,kada se radilo o sudbini naroda,od srca želim:SRETAN DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI!

Dr.Filip Šalinović

lijepa-nasa @ 19:25 |Isključeno | Komentari: 58 | Prikaži komentare
nedjelja, kolovoz 3, 2014
                    Evo jedne obavijesti za velike i male, mlade i stare Neretvane, a pogotovo za Rogotinjane koji su pokazali i dokazali tko su i što žele! Dođite i vidite sjajnu predstavu  "Skupština" autora Ljubomira Kerkeša, a u režiji našeg Hrvoja Barbira Barbe. U ovoj priči vodeći ljudi maloga Neretvanskoga mjesta, radi svojih sitnih interesa postupili su upravo suprotno vodstvu i narodu Rogotina - izdali su i prodali svoj kraj i dozvolili gradnju termoelektrane u svome selu. Predstava "Skupština" održati će se u ponedjeljak  4.8. u Rogotinu, s početkom u 21.00 sat. Dođite u Rogotin i od srca se nasmijte ljudskoj gluposti.Ulaz je besplatan.




lijepa-nasa @ 15:05 |Isključeno | Komentari: 20 | Prikaži komentare